![\"krionika\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/09\/krionika.jpg\")
<\/p>\nZamisao o \u010duvanju ljudskog tijela na vrlo niskim temperaturama nakon smrti, u nadi da \u0107e se jednoga dana uz pomo\u0107 medicinske tehnologije mo\u0107i vratiti u \u017eivot, odavno je predmet\u00a0znanstvene fantastike. Ali mo\u017ee li o\u017eivljavanje uz pomo\u0107 krionike postati realnost u dalekoj budu\u0107nosti.<\/p>\n
<\/p>\n
Kako te\u010de krioni\u010dki proces u praksi?<\/b><\/p>\n
Krionika je praksa \u010duvanja tijela preminulih na ekstremno niskim temperaturama (obi\u010dno na temperaturi teku\u0107eg du\u0161ika -196 C) u nadi da \u0107e u budu\u0107nosti biti mogu\u0107e njihovo o\u017eivljavanje. Kako u praksi te\u010de krioni\u010dki proces?<\/p>\n
Kada je osoba slu\u017ebeno progla\u0161ena mrtvom, krioni\u010dka kompanija biva obavije\u0161tena te \u0161alje tim \u010diji je prvi zadatak poku\u0161ati odr\u017eati kolanje krvi kroz tijelo. U tijelo se ubrizgavaju razli\u010dite kemikalije za sprje\u010davanje zgru\u0161avanja krvi i o\u0161te\u0107enja mozga te se zatim \u201cpakira\u201d u led i transportira do postrojenja krioni\u010dkog poduze\u0107a opremljenog za nastavak procedure. \u00a0Po dopremanju u krioni\u010dko postrojenje tijelo se rashla\u0111uje \u00a0do temperature ne\u0161to iznad to\u010dke ledi\u0161ta vode, a krv se odstranjuje i zamjenjuje sredstvom za o\u010duvanje i konzerviranje organa.<\/p>\n
U vene se ubrizgava krio-protektivno sredstvo \u010diji je zadatak zaustaviti stvaranje kristala leda u organima i tkivu te se zatim tijelo \u00a0hladi na \u2013 130C. Finalni je korak smje\u0161tanje tijela u spremnik koji je spu\u0161ten u tank s teku\u0107im du\u0161ikom, na -196C.<\/p>\n
Tko bi uop\u0107e \u017eelio biti zamrznut?<\/b><\/p>\n
Da, krioni\u010dka poduze\u0107a zaista posluju i ljudi se zaista odlu\u010duju na zamrzavanje nakon smrti, za \u0161to su spremni platiti \u010dak 130.000 \u00a3, koliko stoji zamrzavanje cijelog tijela, odnosno 52,000 \u00a3 \u00a0\u00a0za zamrzavanje glave, a kompanije uslugu napla\u0107uju unaprijed, od samih naru\u010ditelja, te nisu voljne ugovarati uslugu uz naknadno pla\u0107anje od strane obitelji. Zadnji podaci govore o oko 150 ljudi u SAD-u koji su dali pohraniti tijelo u teku\u0107i du\u0161ik, dok ih je 80 konzerviralo samo glave ili mozak. Jo\u0161 je oko 1000 \u017eivih osoba koji su zatra\u017eili od kompanije zamrzavanje nakon smrti.<\/p>\n
Fizi\u010dar Robert Ettinger je 1964. godine izdao \u201eProspekt besmrtnosti\u201c, knjigu koja je bila inspiracija za budu\u0107e \u00a0aktivnosti na polju krionike. Prva osoba zamrznuta nakon smrti bio je 73-godi\u0161nji psiholog James Bedford 1967. godine, a 1970-ih otvaraju se prva krioni\u010dka poduze\u0107a. \u00a0Godine 2001., nakon smrti u 92. godini, krioni\u010dkom postupku podvrgnut je i sam Robert Ettinger \u010dije je tijelo, zajedno s jo\u0161 105 tijela, pohranjeno \u00a0u Institutu za krioniku osnovanom 1976. godine.<\/p>\n
Na \u010demu entuzijasti temelje svoja o\u010dekivanja i \u0161to na sve to\u00a0 ka\u017ee znanost?<\/b><\/p>\n
Zamrzavanje tek nakon \u0161to nastupi smrt<\/i><\/b><\/p>\n
Prva je stvar zbog koje slu\u017ebena \u201emainstream\u201c znanost ne dijeli entuzijazam krioni\u010dara sama \u010dinjenica da se postupak mo\u017ee obavljati tek nakon nastupanja smrti; \u00a0\u00a0krioni\u010dke kompanije mogu djelovati tek kad se slu\u017ebeno proglasi smrt osobe, no entuzijasti smatraju \u00a0da o\u0161te\u0107enje mozga mo\u017ee ipak biti smanjeno uz odr\u017eavanje odre\u0111ene razine kisika.<\/p>\n
O\u0161te\u0107enja prilikom hla\u0111enja<\/i><\/b><\/p>\n
Drugi je problem hla\u0111enje tijela na ekstremno niskim temperaturama. Zagovornici krionike smatraju da takvo hla\u0111enje usporava kemijske procese u stanicama i tkivu dovoljno da bi se sprije\u010dila budu\u0107a degradacija tijela.<\/p>\n
No znanstvenici ukazuju na problem stvaranja ledenih kristala u stanicama na niskim temperaturama; ako je tijelo ohla\u0111eno na ispod -5C, voda se unutar stanica zamrzava i stvara ledene kristale. Kako je led manje gusto\u0107e potrebno mu je vi\u0161e prostora pa \u0107e kristali leda probiti stani\u010dne membrane uzrokuju\u0107i ozbiljna o\u0161te\u0107enja.<\/p>\n
Postrojenja za krioni\u010dko konzerviranje namjeravaju prebroditi ovaj problem uz pomo\u0107 procesa vitrifikacije ili ustakljenja, kojim se neke od tjelesnih teku\u0107ina zamjenjuju krioprotektorskim agensima, kako bi se reduciralo stvaranje kristala leda.<\/p>\n<\/div>\n
Kriobiolog Dayong Gao sa sveu\u010dili\u0161ta Washington u Seattleu navodi: \u201cZnamo da mo\u017eemo s uspjehom ustakljivati vrlo male stvari kao \u0161to su insekti i uzorci tkiva kao \u0161to su krvne \u017eile. Kod objekata te veli\u010dine lak\u0161e je kontrolirati hla\u0111enje i krioprotektanti mogu biti ispravno raspr\u0161eni.\u00a0 No nema dokaza da se mogu\u00a0 ustakliti \u00a0ljudski organi. \u00a0Stoga ne znamo kako \u0107e se to odraziti na njih, ho\u0107e li biti o\u0161te\u0107eni \u00a0i do koje mjere.\u201c<\/p>\n
Prema biokemi\u010daru profesoru Kenu Storeyu sa Sveu\u010dili\u0161ta Carleton u Ottawi, ishod ovakvog postupka ne mo\u017ee biti \u017eeljeno o\u010duvanje organa. \u201eImamo mnogo razli\u010ditih organa, a \u00a0iz\u00a0 istra\u017eivanja mogu\u0107nosti konzerviranja organa za transplantaciju znamo da \u010dak kad bi i\u00a0 bilo mogu\u0107e kriokonzervirati ih, svaki od njih bi morao biti rashla\u0111en na razli\u010ditom stupnju i s razli\u010ditim smjesama i koncentracijama krioprotektorskih sredstava. Kada bi primjerice \u017eeljeli sa\u010duvati samo mozak, on sam ima toliko razli\u010ditih podru\u010dja da se nikako ne bi mogao krioni\u010dki obraditi s jednim postupkom\u201c.<\/p>\n
Tu su i\u00a0 druge ozbiljne komplikacije, kao npr. \u010dinjenica da hla\u0111enje do -196C \u00a0\u010dini tijelo izrazito lomljivim. \u00a0\u201cTijelo bi se moglo razlomiti poput stakla tijekom zagrijavanja, zbog termalnog stresa\u201d, navodi dr. Gao. Dodaje da je mozak, koji ima oko 10000 veza za svaki od stotinu milijardi neurona, \u00a0posebno osjetljiv na zagrijavanje i hla\u0111enje.<\/p>\n
\u017deli li itko sa\u010duvati \u00a0tijelo kakvo je bilo u trenutku smrti?<\/i><\/b><\/p>\n
I na kraju, zamrznuta su tijela u svakom slu\u010daju o\u0161te\u0107ena, ne samo od procesa hla\u0111enja, nego i sama po sebi; ljudi obi\u010dno ne \u201epucaju od zdravlja\u201c u trenutku smrti, ve\u0107 smrt nastupa uslijed te\u0161kih bolesti, ozljeda ili duboke starosti.<\/p>\n
No entuzijasti i za ovo nalaze rje\u0161enje. Nadaju se da \u0107e nanotehnologija budu\u0107nosti biti u mogu\u0107nosti sve to popraviti.\u00a0 Nanotehnologija bi, kao manipuliranje tvari na molekularnoj razini, ka\u017eu, uz sada\u0161nji tempo razvoja, u budu\u0107nosti mogla pru\u017eiti rje\u0161enje ovog problema.<\/p>\n
Prof Storey ne dijeli ovaj entuzijazam i to prvenstveno zbog razli\u010ditosti i kompleksnosti stanica. “Ljudske stanice imaju oko 50000 proteina i stotine milijuna molekula masti koje \u010dine membrane. Krioni\u010dko konzerviranje \u00a0sve to \u00a0poremeti.”<\/p>\n
Neuroznanstvenik dr. Martin Ingvar s Instituta Karolinska u Stockholmu navodi: \u201dSuptilna svojstva mozga i mre\u017ee neurona nisu ujedna\u010deni. Neke su od veza klju\u010dne, a neke ne \u2013 ali ne mo\u017eemo ih to\u010dno odvojiti.\u201d<\/p>\n
Dr. Ingvar navodi da bi, teoretski, identitet osobe mogao biti o\u010duvan u budu\u0107nosti kada bi znanstvenici ustanovili kako prebroditi destruktivne u\u010dinke zamrzavanja. \u201cKada bi taj problem bio rije\u0161en, nema razloga za\u0161to (teoretski) procedura zamrzavanja ne bi mogla, primjerice, zadr\u017eati sje\u0107anja. \u201eIpak, bilo bi to ne\u0161to kao vrlo zbunjuju\u0107e putovanje kroz vrijeme za tu osobu\u201d , dodaje.<\/p>\n
Bi li \u010dovjek \u201cpre\u017eivio\u201d topljenje?<\/b><\/p>\n
Kada bi znanstvenici jednog dana i uspjeli kriokonzervirati cijelo ljudsko tijelo, tako da ostane o\u010duvano i spremno za \u201eo\u017eivljavanje\u201c, \u00a0jo\u0161 uvijek ostaje nerije\u0161eno pitanje postupka o\u017eivljavanja. Dr. Gao navodi: \u201c\u010cak kada bi i uspjeli ograni\u010diti \u0161tete od krioprotektanata, ostaje pitanje – kako bi isti mogli biti sigurno uklonjeni\u201d.<\/p>\n
U svakom slu\u010daju, \u00a0krionika je za sada predmet \u00a0nade i vjerovanja u budu\u0107nost pojedinaca koju znanost ne odobrava. Opse\u017eni izvje\u0161taji koji se pojavljuju na web stranicama krioni\u010dkih kompanija mogu se sa\u017eeti u zaklju\u010dak \u00a0kako \u00a0“iako ne postoje jamstva, zamrzavanje bi moglo biti korisno – \u00a0tehnologija stalno napreduje”.<\/p>\n
Izvor: BBC<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zamisao o \u010duvanju ljudskog tijela na vrlo niskim temperaturama nakon smrti, u nadi da \u0107e se jednoga dana uz pomo\u0107 medicinske tehnologije mo\u0107i vratiti u \u017eivot, odavno je predmet\u00a0znanstvene fantastike. Ali mo\u017ee li o\u017eivljavanje uz pomo\u0107 krionike postati realnost u dalekoj budu\u0107nosti. Kako te\u010de krioni\u010dki proces u praksi? Krionika je praksa \u010duvanja tijela preminulih na […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21020477,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16341],"tags":[17915,16751,17924,19968],"class_list":["post-21020465","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-na-rubu-znanosti","tag-besmrtnost","tag-dugovjecnost","tag-krionika","tag-ozivljavanje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020465","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21020465"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020465\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21020477"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21020465"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21020465"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21020465"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}