{"id":21020472,"date":"2013-09-11T13:49:28","date_gmt":"2013-09-11T11:49:28","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21020472"},"modified":"2020-10-15T14:51:58","modified_gmt":"2020-10-15T12:51:58","slug":"pet-jestivih-insekata-koje-stvarno-trebate-probati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/pet-jestivih-insekata-koje-stvarno-trebate-probati\/","title":{"rendered":"Pet jestivih insekata koje stvarno trebate probati"},"content":{"rendered":"<p>Jestivi insekti odli\u010dna su alternativa uobi\u010dajenim izvorima mesa zbog vi\u0161e razloga. Naime, oni su jeftini i mnogobrojni, a i dobar su izvor proteina i masti, kao i vitamina i minerala.<\/p>\n<p>U mnogim zemljama jedenje insekata ne izaziva nikakvo \u010du\u0111enje, a koliko ukusni se oni \u010dine uvelike ovisi o kulturi u kojoj je osoba odrasla. Analize tih jestivih insekata pokazale su da postoje velike varijacije u njihovom sastavu i hranjivim vrijednostima, pa tako postoje razlike s obzirom na vrste insekata, stupanj njihovog razvoja, pa \u010dak i s obzirom na njihovu prehranu. U svijetu postoji oko 2.000 razli\u010ditih vrsta jestivih insekata, a u nastavku se nalaze neke od njihovih boljih primjera.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-large wp-image-21020530\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/09\/skakavci-720x540.jpg\" alt=\"skakavci\" width=\"720\" height=\"540\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/09\/skakavci-720x540.jpg 720w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/09\/skakavci-300x225.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/09\/skakavci.jpg 1280w\" sizes=\"(max-width: 720px) 100vw, 720px\" \/><\/p>\n<p><b>Skakavci<\/b><\/p>\n<p>Insekti su op\u0107enito poznati po tome \u0161to sadr\u017ee mnogo proteina, a skakavci i zrikavci (<em>Orthoptera<\/em>) po tome se isti\u010du. Skakavci koji pru\u017eaju najve\u0107u koli\u010dinu proteina su skakavci po imenu chapulines iz Meksika, u kojima udio proteina mo\u017ee biti visok \u010dak i do 77,13%. Zanimljivo je kako je njihov udio proteina mnogo ve\u0107i od biljaka kojima se ti skakavci obi\u010dno hrane, kao \u0161to su kukuruz, grah ili alfalfa, a obi\u010dno se jedu uz guacamole umak i tortilje. Skupljanje tih skakavaca s poljoprivrednih polja umjesto kori\u0161tenja pesticida ne bi samo pomoglo u njihovom kontroliranju kao nametnika i smanjilo kontaminaciju tla i vode, ve\u0107 bi moglo pru\u017eiti dodatni izvor hrane i prinosa.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Sago grubs - Tombulu\" width=\"880\" height=\"495\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/wVy2QsFqdYI?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p><b>Palmine li\u010dinke<\/b><\/p>\n<p>Ove li\u010dinke kukca poznatog kao crvena palmina pipa uvelike se konzumiraju u zemljama Amerike (<i>Rhynchophorus palmarum<\/i>), jugoisto\u010dnim podru\u010djima Azije (<i>Rhynchophorus ferrugineus<\/i>) te tropskim podru\u010djima Afrike (<i>Rhynchophorus phoenicis<\/i>). Li\u010dinke afri\u010dke palmine pipe sadr\u017ee \u010dak i do 69,78% masno\u0107e. Kako se pr\u017ee u vlastitoj masno\u0107i, u njihovoj pripremi nije potrebno nikakvo dodatno ulje, a \u010desto se jedu i svje\u017ei. Masno\u0107e su drugi glavni sastojak insekata, a u hrani predstavljaju najve\u0107i izvor energije.<\/p>\n<p>Od svih vrsta hrane dobivenih od \u017eivotinja kojima se hrane ljudi u isto\u010dnom Paragvaju, ove li\u010dinke su najbolji izvor energije, \u010dak bolji od meda, zbog \u010dega se uspore\u0111uju s prirodnim energetskim plo\u010dicama. Nezasi\u0107ene masne kiseline su tako\u0111er veoma zastupljene u ovim jestivim insektima, a u njima se mo\u017ee na\u0107i vi\u0161e polinezasi\u0107enih masnih kiselina (omega-6 i omega-3) nego u piletini ili ribi. <i>Rhynchophorus phoenicis <\/i>je vrsta koja je posebno bogata navedenim polinezasi\u0107enim masnim kiselinama, a osim toga ona sadr\u017ei i linolenske i alfa-linolenske kiseline, odnosno dvije esencijalne masne kiseline osobito va\u017ene za zdrav razvoj djece i dojen\u010dadi.<\/p>\n<p>Neki domoroci u jugoisto\u010dnim podru\u010djima Azije ve\u0107 su po\u010deli uzgajati palmine li\u010dinke, kao npr. ve\u0107 spomenutu vrstu pod imenom <i>Rhynchophorus ferrugineus <\/i>koja raste na sago palmama. Na tim drve\u0107ima li\u010dinke se pu\u0161taju da slobodno rastu umjesto da ih se uni\u0161ti, a nakon jednog do tri mjeseca na jednom deblu mo\u017ee se na\u0107i \u010dak i do 100 li\u010dinki. U Tajlandu je ve\u0107 po\u010deo lak\u0161i na\u010din uzgoja li\u010dinki u unutra\u0161njim prostorima. \u0160to se ti\u010de teksture i okusa tih li\u010dinki, opisuju se kao kremaste kad se konzumiraju svje\u017ee, a slatke kad su pr\u017eene.<\/p>\n<p><b>Gusjenice<\/b><\/p>\n<p>Ve\u0107ina jestivih insekata ima jednaku ili ve\u0107u koli\u010dinu \u017eeljeza od govedine, koja ima udio \u017eeljeza od 6 mg na 100 g govedine, no vrsta gusjenica pod imenom <i>Imbrasia belina<\/i> sadr\u017ei udio \u017eeljeza od \u010dak 31 do 77 mg na 100 g gusjenica. Ova vrsta gusjenica jedna je od naj\u010de\u0161\u0107e konzumiranih i ekonomski isplativih jestivih insekata u ju\u017enoj Africi, a mogla bi imati veliku ulogu u rje\u0161avanju problema nedostatka \u017eeljeza u prehrani. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, nedostatak \u017eeljeza je najra\u0161ireniji i naj\u010de\u0161\u0107i svjetski poreme\u0107aj prehrane.\u00a0 U zemljama u razvoju, za \u010dak otprilike polovicu \u017eena u trudno\u0107i i oko 40% pred\u0161kolske djece vjeruje se da su anemi\u010dna, \u0161to je stanje uzrokovano upravo nedostatkom \u017eeljeza u prehrani.<\/p>\n<p>Dosada\u0161nji poku\u0161aji uzgajanja navedenih gusjenica u svrhu prehrane imali su pozitivne rezultate, no prije nego \u0161to se one mogu po\u010deti \u0161ire koristiti, moraju biti rije\u0161eni jo\u0161 brojni problemi, kao \u0161to je podlo\u017enost virusnim i bakterijskim bolestima.<\/p>\n<p><b>Crvi bra\u0161nara<\/b><\/p>\n<p>Ovi crvi zapravo su li\u010dinke kukca bra\u0161nara, a za zapadnu prehranu i masovnu proizvodnju zanimljivi su zbog toga \u0161to je njihova ukupna nutritivna vrijednost usporediva s govedinom. Osim toga, ovo je endemska vrsta u umjerenoj klimi kao \u0161to je klima u Europi, a ve\u0107 je po\u010deo njihov masovni uzgoj u industriji ljubimaca i za hranjenje ptica. Nekoliko kompanija koje proizvode navedene crve u Nizozemskoj ve\u0107 sad koriste svoja znanja i postrojenja kako bi po\u010deli s masovnom proizvodnjom crva za prehranu ljudi.<\/p>\n<p>Va\u017eno je navesti kako je ekolo\u0161ki otisak proizvodnje crva mnogo ni\u017ei od onog za proizvodnju govedine, ali i od onih za proizvodnju mlijeka, piletine i svinjetine. Iako proizvodnja crva zahtijeva otprilike iste koli\u010dine energije, ispu\u0161ta se manje stakleni\u010dkih plinova (npr. ispu\u0161ta se manje metana nego kad se radi o uzgoju krave), a zahtijeva i znatno manju povr\u0161inu zemlje te manju potro\u0161nju vode.<\/p>\n<p>Crvi se mogu bez te\u0161ko\u0107a prera\u0111ivati u hrani, pa tako preliminarni rezultati eksperimenata koji su provo\u0111eni na Sveu\u010dili\u0161tu Wageningen pokazuju da je tekstura i okus prera\u0111ene hrane koja je sadr\u017eavala crve bila veoma dobro prihva\u0107ena od zapadnih potro\u0161a\u010da.<\/p>\n<p><b><img decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-21020533\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/09\/licinke-muha.jpg\" alt=\"licinke-muha\" width=\"300\" height=\"225\" \/>Li\u010dinke muha<\/b><\/p>\n<p>Li\u010dinke muha pod imenom <em>Hermetia illucens<\/em> odli\u010dne su za hranjenje \u017eivotinja, ali i u prehrani ljudi. Osu\u0161ene li\u010dinke ovih muha sadr\u017ee 42% proteina i 35% masno\u0107a, dok se \u017eive li\u010dinke sastoje od 44% suhe tvari, zbog \u010dega bez te\u0161ko\u0107a mogu biti pohranjene du\u017ee vrijeme. Prona\u0111eno je kako, kad se li\u010dinke koriste kao komponenta u cjelovitoj prehrani, podr\u017eavaju zdrav rast kod razli\u010ditih \u017eivotinja, npr. pili\u0107a, svinja, kalifornijskih pastrva i somova.<\/p>\n<p>Kad se ove li\u010dinke koriste za hranjenje \u017eivotinja, uzgajanje i kori\u0161tenje li\u010dinki mo\u017ee pomo\u0107i u smanjivanju koli\u010dine \u017eivotinjskog izmeta, neugodnih mirisa, kao i zaga\u0111uju\u0107eg potencijala za 50 do 60%, a osim toga, mo\u017ee se smanjiti broj \u0161tetnih bakterija, kao \u0161to su Escherichia coli i salmonela. \u0160to se ti\u010de mjesta uzgoja ovih li\u010dinki, postoji mogu\u0107nost njihovog uzgajanja na vanjskim, ali i unutarnjim prostorima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jestivi insekti odli\u010dna su alternativa uobi\u010dajenim izvorima mesa zbog vi\u0161e razloga. Naime, oni su jeftini i mnogobrojni, a i dobar su izvor proteina i masti, kao i vitamina i minerala. U mnogim zemljama jedenje insekata ne izaziva nikakvo \u010du\u0111enje, a koliko ukusni se oni \u010dine uvelike ovisi o kulturi u kojoj je osoba odrasla. Analize [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21020534,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17926,16906,16838,17925,17473],"class_list":["post-21020472","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-gusjenica","tag-insekt","tag-kukac","tag-licinka","tag-skakavac"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020472","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21020472"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020472\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21020534"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21020472"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21020472"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21020472"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}