{"id":21020579,"date":"2022-05-01T15:49:00","date_gmt":"2022-05-01T13:49:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21020579"},"modified":"2022-05-01T16:35:49","modified_gmt":"2022-05-01T14:35:49","slug":"jesu-li-zivotinje-pametnije-od-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/jesu-li-zivotinje-pametnije-od-ljudi\/","title":{"rendered":"Jesu li \u017eivotinje pametnije od ljudi?"},"content":{"rendered":"\n<p><em>Kako se \u010dovjek nosi s drugim inteligentnim bi\u0107ima?<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Mi ljudi imamo sposobnost u\u010denja, razmi\u0161ljanja i rje\u0161avanja problema. Mi smo samosvjesni, a tako\u0111er smo svjesni prisutnosti drugih kao i njihovih osje\u0107aja i misli. Izra\u0111ujemo alate, kreativni smo. Mislimo apstraktno. Imamo jezik i mo\u017eemo ga koristiti kako bismo izrazili slo\u017eene ideje. Sve su to vjerojatno znakovi inteligencije. Znanstvenici se ne mogu dogovoriti o najboljoj definiciji inteligencije, ali se uglavnom sla\u017eu da su ljudi vrlo inteligentni. Ostali \u010dlanovi \u017eivotinjskog carstva pokazuju znakove inteligencije, a neki znanstvenici smatraju da je razlika ljudske i \u017eivotinjske inteligencije samo u njezinom stupnju.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"h-cimpanze-su-gotovo-poput-nas\"><strong>\u010cIMPANZE SU GOTOVO POPUT NAS<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Ako mi ljudi posjedujemo inteligenciju, \u010dimpanze ju tako\u0111er moraju imati jer smo geneti\u010dki najmanje 98% identi\u010dni. \u010cimpanze znaju napraviti i koristiti alat, love u organiziranim skupinama, a upu\u0161taju se i u nasilje. Terenska promatranja i laboratorijski pokusi pokazuju da \u010dimpanze imaju sposobnost za empatiju, altruizam i svjesnost.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed aligncenter is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Chimp vs Human! | Memory Test | BBC Earth\" width=\"880\" height=\"495\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/zsXP8qeFF6A?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>DUPINI SU KREATIVNI<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Dupini u Australiji koriste spu\u017evu kako bi za\u0161titili svoju nju\u0161ku kad ubiru po morskom dnu. Takvo pona\u0161anje kori\u0161tenja alata prenosi se s majke na k\u0107er. Znanstvenici ka\u017eu da je to samo jedan od znakova koliko su dupini pametni. Ostali znakovi uklju\u010duju razli\u010dite zvi\u017eduke i klikove koji im mogu poslu\u017eiti kao imena. Oni su tako\u0111er kulturna bi\u0107a koja poprimaju pona\u0161anje jedni od drugih. Osim toga, neka istra\u017eivanja pokazuju da se mogu prepoznati u ogledali te na taj na\u010din promatrati dijelove tijela.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>SLONOVI POKAZUJU SAMOSVJEST<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Sama veli\u010dina njihovih mozgova sugerira da slonovi moraju znati stvar ili dvije o svijetu koji ih okru\u017euje. Vi\u0111eni su kako tje\u0161e \u010dlanove obitelji, poma\u017eu drugim vrstama kada im je potrebna pomo\u0107, igraju se u vodi i komuniciraju putem vibracija koje osjete u svojim nogama. No, najzapa\u017eenije je bilo kada je \u017eenka azijskog slona po imenu Happy prepoznala sebe u ogledalu. Takvo slo\u017eeno pona\u0161anje dijeli samo s ljudima, velikim majmunima i dupinima. Uz to vrijedi spomenuti njihove sposobnosti u crtanju na kojima bi im bili zavidni i mnogi ljudi.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed aligncenter is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-4-3 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Elephants Painting Elephants - Suda... the Rembrandt of Painting Elephants\" width=\"880\" height=\"660\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/VQYEVQ4w7nw?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>GLAVONO\u0160CI IMAJU VELIKE MOZGOVE<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Jesu li hobotnice, lignje i sipe pametne? Tu se javljaju razli\u010dita mi\u0161ljenja, ali sigurno je da su glavono\u0161ci me\u0111u pametnijim beskralje\u0161njacima u moru. Mozak im okru\u017euje jednjak, ali s ljudskim mozgom ima sli\u010dna obilje\u017eja kao \u0161to su presavijeni re\u017enjevi i razli\u010dite regije za obradu vizualne i taktilne informacije. Razli\u010dite rasprave otkrivaju da takva bi\u0107a imaju naizgled neukrotivu znati\u017eelju, sposobnost za u\u010denjem i kori\u0161tenjem alata. A znamo da su i majstori u kamufla\u017ei, a prilikom jedenja mogu precizno kontrolirati svoje mi\u0161i\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>VRANE SU LUKAVE<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>One koriste razli\u010dite alate kao \u0161to su gran\u010dice, perje i ostale komadi\u0107e krhotina za uzimanje hrane iz te\u0161ko dostupnih mjesta. Vrana imena Betty, na slici ovdje, koristi ravnu \u017eicu. Sagnula se kako bi uzela hranu iz ravne cijevi, a pritom joj je \u017eica bila od velike pomo\u0107i. Ptice su ro\u0111ene da koriste oru\u0111e, ali svoj zanat usavr\u0161avaju gledaju\u0107i iskusnije ptice, \u0161to je znak vi\u0161e inteligencije.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>VJEVERICE MOGU BITI VARLJIVE<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Istra\u017eiva\u010di su izvijestili da glodavci mogu la\u017eno sakriti hranu kako bi prevarili potencijalne lopove. Takvo pona\u0161anje je postalo intenzivnije u laboratorijskom pokusu u kojem su ljudi vjevericama ukrali kikiriki. Istra\u017eiva\u010di su na taj na\u010din prona\u0161li znak da vjeverice mogu protuma\u010diti namjere drugih ljudi, iako je to mo\u017eda samo nau\u010deno pona\u0161anje. Druge su studije pokazale da ove \u017eivotinjice u glavi imaju trodimenzionalne karte koje im omogu\u0107uju prisje\u0107anje na to gdje su sakrile svoju hranu.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u010cOVJEKOV NAJBOLJI PRIJATELJ<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"760\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/05\/pas-2-1200x760.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21065507\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/05\/pas-2-1200x760.jpg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/05\/pas-2-300x190.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/05\/pas-2-768x486.jpg 768w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/05\/pas-2-1536x973.jpg 1536w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2022\/05\/pas-2.jpg 1920w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><figcaption>Foto: Pixabay<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Jesu li psi pametni ili samo jako dobri u osnovnoj poslu\u0161nosti? Oni mogu nau\u010diti mnoge trikove, sjesti, le\u0107i i dohvatiti predmet, ali mogu li pro\u010ditati namjere vlasnika? Istra\u017eivanje sugerira da mogu prona\u0107i hranu kao odgovor na neverbalne znakove, takvu vrstu razumijevanja znanstvenici povezuju s ljudskom sposobnosti razumijevanja tu\u0111e to\u010dke gledi\u0161ta. Pas u pokusu na slici to\u010dno razlikuje fotografije pasa i fotografije pejza\u017ea \u0161to je pokazatelj da pas mo\u017ee formirati koncept &#8220;psa&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>MA\u010cKE SU PRILAGODLJIVE<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Poput vlasnika pasa, neki vlasnici ma\u010daka u\u010de svoje ljubimce da slu\u0161aju zapovijedi kao \u0161to su &#8220;sjedi&#8221;, &#8220;lezi&#8221;, a znaju se i prevrnuti te sko\u010diti kroz obru\u010d. Ma\u010dke nau\u010de trikove opa\u017eanjem i opona\u0161anjem, a uz to je bitna i nagrada. No, treniranje ma\u010dke te\u017ee je od treniranja psa. Zna\u010di li to da su manje inteligentne? Ne nu\u017eno. Stru\u010dnjaci ma\u010daka ka\u017eu da su one jednostavno druga\u010dije. One su samotne \u017eivotinje i motivirane potrebom za pre\u017eivljavanjem. To im je omogu\u0107ilo da se prilagode raznim doma\u0107im sredinama pa \u010dak i &#8220;haubama&#8221; automobila.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>SVINJE SU MUDRE I \u010cISTE<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>One su mo\u017eda najpametnije i naj\u010di\u0161\u0107e doma\u0107e \u017eivotinje. Prema nekim stru\u010dnjacima, \u010di\u0161\u0107e su i od ma\u010daka i pasa. Mnogi ne znaju da svinje nemaju znojne \u017elijezde, a zbog toga rashla\u0111enje potra\u017ee valjanjem u blatu. \u017denke su izrazito bri\u017ene majke i prije poroda rade &#8220;gnijezdo&#8221; za svoje mlade, a na farmama su budu\u0107e mame svinje zakinute jer ne mogu raditi ono \u0161to im je instinktivno. Znak njihove inteligencije poznat je jo\u0161 iz pokusa iz 1990. godine. Svinje su osposobili za pomicanje pokaziva\u010da na video-zaslonu sa svojim nju\u0161kama. Koriste\u0107i pokaziva\u010d razlikovale su \u010dr\u010dkarije koje su poznavale od onih koje su vidjele po prvi put. One su nau\u010dile zadatak brzo kao i \u010dimpanze.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\"><em>Izvor: NBC News<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako se \u010dovjek nosi s drugim inteligentnim bi\u0107ima? Mi ljudi imamo sposobnost u\u010denja, razmi\u0161ljanja i rje\u0161avanja problema. Mi smo samosvjesni, a tako\u0111er smo svjesni prisutnosti drugih kao i njihovih osje\u0107aja i misli. Izra\u0111ujemo alate, kreativni smo. Mislimo apstraktno. Imamo jezik i mo\u017eemo ga koristiti kako bismo izrazili slo\u017eene ideje. Sve su to vjerojatno znakovi inteligencije. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21065508,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17932,17923,17934,17376,16958,17051,17935,17487,17933],"class_list":["post-21020579","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-cimpanza","tag-dupin","tag-glavonosac","tag-macka","tag-pas","tag-slon","tag-svinja","tag-vjeverica","tag-vrana"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020579","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21020579"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020579\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065509,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020579\/revisions\/21065509"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21065508"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21020579"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21020579"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21020579"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}