{"id":21020739,"date":"2023-04-22T22:30:00","date_gmt":"2023-04-22T20:30:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21020739"},"modified":"2023-04-23T00:23:59","modified_gmt":"2023-04-22T22:23:59","slug":"otkriveno-kako-u-mozgu-nastaje-masta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/otkriveno-kako-u-mozgu-nastaje-masta\/","title":{"rendered":"Kako u mozgu nastaje ma\u0161ta?"},"content":{"rendered":"\n

Nedosti\u017enost i tajanstvenost uma kroz povijest je sve do danas bez prestanka nadahnjivala umjetnike, filozofe i psihologe koji su uvijek bili u potrazi za velikom silom koja se krije iza veli\u010danstvenih umjetni\u010dkih djela i originalnih zapanjuju\u0107ih istra\u017eivanja. Ma\u0161tu su tako spominjali i neki od najve\u0107ih znanstvenika svijeta, uklju\u010duju\u0107i Alberta Einsteina<\/a> i Nikolu Teslu<\/a>. \u201eSvi moji izumi su ispali to\u010dno onako kako sam ih zamislio\u201c, izjavio je Tesla. \u201eMa\u0161ta je mnogo va\u017enija od znanja. Znanje je ograni\u010deno. Ma\u0161ta okru\u017euje svijet\u201c, rekao je Einstein jednom prilikom.<\/p>\n\n\n\n

No, unato\u010d njezinoj neporecivo velikoj ulozi u nekim od najve\u0107ih otkri\u0107a ikad postignutih, na\u0161e razumijevanje ma\u0161te, mjesta gdje ona nastaje, a posebice kako taj proces izgleda u na\u0161im mozgovima, ostalo je zna\u010dajno ograni\u010deno. Znanstvenici i filozofi stolje\u0107ima su bili u potrazi za biolo\u0161kom osnovom ma\u0161te, a njihova potraga se, \u010dini se, isplatila. Jedno istra\u017eivanje koje su proveli znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Dartmouth pru\u017ea neke dosad nedosti\u017ene odgovore na dugo postavljana pitanja o ma\u0161ti.<\/p>\n\n\n\n

Alex Schlegel, istra\u017eiva\u010d s navedenog sveu\u010dili\u0161ta i autor ovog istra\u017eivanja, smatra kako je Einstein, ina\u010de revolucionaran fizi\u010dar, u svom radu upotrebljavao visoko kreativne znanstvene procese koji su bez sumnje imali zna\u010dajnu ulogu u nekim od njegovih najve\u0107ih otkri\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Dartmouth otkrili su da je aktivnost mozga koji zovemo ma\u0161ta zapravo produkt \u0161iroko rasprostranjene mre\u017ee neurona, \u0161to oni zovu mentalnim radnim prostorom. Ova mre\u017ea svjesno upravlja razli\u010ditim slikama, simbolima i idejama, te nam omogu\u0107ava sna\u017ean mentalni fokus u osmi\u0161ljavanju novih ideja i rje\u0161avanju razli\u010ditih slo\u017eenih problema. \u201eKad bi Einsteina pitali kako izgleda njegov znanstveni tok misli, rekao bi da uzima sliku u svom umu te se poigrava i manipulira njome gledaju\u0107i je s razli\u010ditih kuteva, pomo\u0107u \u010dega kombinira i analizira stvari\u201c, rekao je Schlegel.<\/p>\n\n\n\n

Schlegel dodaje kako mentalni radni prostor povezuje sa stvarno nevjerojatnim, fleksibilnim stvarima koje su ljudi sposobni napraviti. \u201eMo\u017eemo stvoriti umjetni\u010dka djela, mo\u017eemo razmi\u0161ljati na znanstveni ili na matemati\u010dki na\u010din. I u mnogim tim slu\u010dajevima to zahtijeva sposobnost mentalnih reprezentacija ideja, simbola i slika, kao i mogu\u0107nost njihovim poigravanjima u vlastitom umu.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Kako bi ulovili i prou\u010dili ma\u0161tovite procese u mozgu, istra\u017eiva\u010di su proveli eksperiment na 15 sudionika. Njih su spojili na fMRI skenere i zamolili ih da vizualiziraju specifi\u010dne apstraktne oblike, nakon \u010dega su im rekli da poku\u0161aju zamisliti kombiniranje tih jednostavnih oblika u slo\u017eenije figure. Ono \u0161to su istra\u017eiva\u010di otkrili ovakvim istra\u017eivanjem je velika kortikalna i subkortikalna mre\u017ea koja se rasprostire po cijelom mozgu, a koja je odgovorna za manipulacije slikama. Ovu mre\u017eu nazvali su mentalni radni prostor.<\/p>\n\n\n\n

Mre\u017ea koju su otkrili pru\u017ea se preko mnogih podru\u010dja, kao \u0161to su ona odgovorna za vizualne procese, te podru\u010dja povezana s pa\u017enjom i izvr\u0161nim procesima. Schlegel je izjavio kako sva ta podru\u010dja moraju raditi zajedno da bi mogle nastati manipulacije slikama. Rezultati ovog istra\u017eivanja, koje \u0107e biti objavljeno ovog tjedna u \u010dasopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, <\/i>mogu uvelike pomo\u0107i u razumijevanju toga kako organizacija mozga stvara uvjete koji nam omogu\u0107avaju da razmi\u0161ljamo otvoreno i kreativno.<\/p>\n\n\n\n

Ovo istra\u017eivanje tako\u0111er zna\u010dajno odstupa od prija\u0161njih istra\u017eivanja ma\u0161te koja su poku\u0161ala smjestiti kreativnu aktivnost u razli\u010dite pojedina\u010dne, izolirane dijelove mozga. Rezultati istra\u017eivanja sa Sveu\u010dili\u0161ta Dartmouth, kao i rezultati jo\u0161 nekih nedavnih istra\u017eivanja, uspje\u0161no su pokazali kako popularna teorija o tome da je desna strana mozga odgovorna za kreativne procese zapravo nije to\u010dna. Opisano istra\u017eivanje govori upravo suprotno, dakle da je ljudski mozak mnogo mo\u0107niji i povezaniji nego \u0161to to opisuju ovakva jednostavna obja\u0161njenja.<\/p>\n\n\n\n

No, ovdje nije kraj mnogim pitanjima o kreativnosti. Pitanje o tome \u0161to neke od nas \u010dini kreativnijima od nekih drugih osoba, te kako bismo mogli pove\u0107ati ili pokrenuti vlastitu kreativnost, jo\u0161 uvijek ostaju neodgovorena. \u201ePostoje mnoge rasprave o tome \u0161to neke ljude \u010dini kreativnijima od drugih\u201c, rekao je Schlegel, te ukazao na mentalni radni prostor kao mogu\u0107 izvor odgovora. \u201eTo je jedna mogu\u0107nost, da ovu mre\u017eu koristimo vi\u0161e i na bolji na\u010din od drugih. Mo\u017eda postoje bolje povezanosti izme\u0111u tih podru\u010dja u mozgu\u201c, rekao je.<\/p>\n\n\n\n

Novi uvidi u kreativne procese u mozgu tako\u0111er pru\u017eaju polaznu to\u010dku za istra\u017eivanja koja bi mogla pomo\u0107i u dizajniranju novih procesa u\u010denja te osim toga u razvijanju umjetne inteligencije. \u201eRezultati na\u0161eg istra\u017eivanja pribli\u017euju nas razumijevanju toga kako nas organizacija na\u0161eg mozga odvaja od ostalih vrsta, te pru\u017ea tako bogato osobno igrali\u0161te za slobodno i kreativno razmi\u0161ljanje\u201c, izjavio je Schlegel, te dodao: \u201eRazumijevanje tih razlika pomo\u0107i \u0107e nam da steknemo uvid u to otkuda dolazi ljudska kreativnost, a moglo bi nam i pru\u017eiti mogu\u0107nost stvaranja tih istih kreativnih procesa u strojevima.\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nedosti\u017enost i tajanstvenost uma kroz povijest je sve do danas bez prestanka nadahnjivala umjetnike, filozofe i psihologe koji su uvijek bili u potrazi za velikom silom koja se krije iza veli\u010danstvenih umjetni\u010dkih djela i originalnih zapanjuju\u0107ih istra\u017eivanja. Ma\u0161tu su tako spominjali i neki od najve\u0107ih znanstvenika svijeta, uklju\u010duju\u0107i Alberta Einsteina i Nikolu Teslu. \u201eSvi moji […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067160,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[18516,17936,16493,22024],"class_list":["post-21020739","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-istrazivanje","tag-masta","tag-mozak","tag-znanstvenici"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020739","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21020739"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020739\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067162,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020739\/revisions\/21067162"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067160"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21020739"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21020739"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21020739"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}