![\"Planet](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/09\/zemlja.jpg\")
Planet Zemlja (Credit: NASA)<\/p><\/div>\n
Otkri\u0107e objavljeno u \u010dasopisu Astrobiology<\/em> od 18. rujna ove godine otkriva o\u010dekivani vijek planete Zemlje kao mjesta podobnog za naseljenost, a temelji se na izra\u010dunu udaljenosti Zemlje od Sunca i procjeni vrijednosti temperatura pri kojima je \u00a0mogu\u0107e postojanje teku\u0107e vode na planeti.<\/p>\n Istra\u017eiva\u010dki tim inspiraciju je tra\u017eio u zvijezdama. Uz pomo\u0107 navedenih metoda istra\u017eivali su potencijale nastanjivosti nedavno otkrivenih planeta izvan Sun\u010devog sustava (egzoplaneta).<\/p>\n Istra\u017eivanje je vodio Andrew Rushby iz UEA \u0160kole znanosti o okoli\u0161u, koji o otkri\u0107u op\u0161irno navodi: “Do ovih procjena do\u0161li smo koriste\u0107i koncept \u201cnastanjivih zona\u201d, odnosno mjerenja udaljenosti planeta od njihovih zvijezda, procjene temperature na planetima pri \u00a0tim udaljenostima te uzimaju\u0107i u obzir poznate potrebne raspone temperatura pogodnih za postojanje teku\u0107e vode na povr\u0161ini planeta.”<\/p>\n Vezano za odabir metoda istra\u017eivanja Rushby navodi: “Drugi znanstvenici su za procjenu vremena trajanja uvjeta za \u017eivot na Zemlji koristili kompleksne modele, ali oni nisu primjenjivi na druge planete. Koristili smo modele zvjezdane evolucije za procjenu vijeka trajanja nastanjivih uvjeta na planetima kako bismo definirali vremenske to\u010dke kada vi\u0161e ne\u0107e biti pogodni za postojanje \u017eivota. O\u010dekujemo da \u0107e Zemlja biti podobna za \u017eivot jo\u0161 otprilike izme\u0111u 1,75 i 3,25 milijardi godina od sada. Nakon toga \u0107e postati \u201cvru\u0107a zona\u201d Sunca s temperaturama dovoljno visokim za isparavanje mora. Svjedo\u010dili bismo katastrofalnom izumiranju sveg \u017eivota.”<\/p>\n No, za ljude\u00a0\u00a0i druge kompleksne oblike \u017eivota Zemlja \u0107e postati neuvjetna mnogo ranije \u2013 \u0161to je potpomognuto klimatskim promjenama uvjetovanim ljudskim djelovanjem. Ljudi bi naime te\u0161ko izdr\u017eali i puno manja temperaturna pove\u0107anja,\u00a0 a na razinama na kojima \u0107e temperature na Zemlji biti pri samom kraju jedino \u0107e mikroorganizmi biti u stanju izdr\u017eati toplinu.<\/p>\n Kada pogledamo u pro\u0161lost, znamo za postojanje \u017eivota na stani\u010dnoj razini na Zemlji prije jednako toliko vremena. Instekte smo imali prije 400 milijuna godina, dinosaure prije 300 milijuna, biljke koje cvjetaju prije 130 milijuna godina. Anatomski moderni ljudi prisutni su tek oko 200.000 godina, iz \u010dega je razvidno koliko dugo je trebalo za razvoj inteligentnog \u017eivota.<\/p>\n Podatak o koli\u010dini vremena u kojem \u0107e neki planet biti podoban za \u017eivot vrlo je va\u017enan jer nam govori o potencijalu za evoluciju kompleksnog oblika \u017eivota \u2013 kojemu o\u010dekivano treba vi\u0161e vremena.\u00a0Mjerenje nastanjivosti je korisno jer nam dopu\u0161ta da istra\u017eujemo potencijale ostalih planeta za razvoj \u017eivota ili naseljavanje, te razumijevanje stupnja razvoja na kojemu bi eventualno \u017eivot mogao biti negdje drugdje u galaksiji.\u00a0Naravno, evolucija mo\u017ee dobrim dijelom ovisiti i o nizu sretnih okolnosti, tako da sve navedeno za druge planete ne predstavlja konkretna otkri\u0107a, ali znamo da se kompleksne, inteligentne vrste poput ljudi ne bi mogle razviti za samo nekoliko milijuna godina jer je na Zemlji za to bilo potrebno \u010dak 75% cjelokupnog njenog naseljivog perioda. \u00a0Pretpostavljamo da je tako i drugdje.<\/p>\n Usporedili smo Zemlju s osam planeta koji su trenutno u svojoj fazi nastanjivosti, uklju\u010duju\u0107i i Mars. \u00a0Otkrili smo da planeti koji kru\u017ee oko zvijezda manjih masa imaju tendenciju du\u017eeg trajanja nastanjivih perioda.\u00a0Jedan od planeta na koji smo primijenili ovaj model je Kepler 22b, koji ima nastanjivi period od 4,3 do 6,1 milijardi godina. \u010cak i vi\u0161e iznena\u0111uju\u0107 je planet Gliese 581, \u010diji nastanjivi period iznosi 42,4 do 54,7 milijardi godina, \u0161to zna\u010di da bi ovaj planet mogao biti topao i ugodan vremenski 10 puta dulje od postojanja na\u0161eg solarnog sustava.<\/p>\n Do danas nije otkriven niti jedan planet koji bi bio analogan Zemlji. Mogu\u0107e je da \u0107e nastanjivih planeta sli\u010dnih Zemlji biti unutar 10 svjetlosnih godina, \u0161to je vrlo blisko u astronomskim terminima. Ipak, dolazak do takvih planeta mogao bi trajati stotine i tisu\u0107e godina s dana\u0161njom tehnologijom.\u00a0Ako ikada budemo morali preseliti na drugi planet, Mars je jo\u0161 uvijek vjerojatno na\u0161 najbolji izbor. Vrlo je blizu i ostat \u0107e u nastanjivoj zoni do o\u010dekivanog kraja Sun\u010devog postojanja \u2013 \u0161est milijardi godina od sada”, zaklju\u010duje\u00a0Rushby.<\/p>\n