{"id":21020808,"date":"2013-09-25T22:50:14","date_gmt":"2013-09-25T20:50:14","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21020808"},"modified":"2020-10-15T15:45:14","modified_gmt":"2020-10-15T13:45:14","slug":"svemir-nastao-iz-ogromne-crne-rupe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/svemir-nastao-iz-ogromne-crne-rupe\/","title":{"rendered":"Svemir je nastao iz ogromne crne rupe?"},"content":{"rendered":"<p>Veliki prasak zapravo je iluzija iza koje se krije uru\u0161avanje zvijezde vi\u0161ih dimenzija, predla\u017ee nova teorija o nastanku svemira.<\/p>\n<div id=\"attachment_21020837\" style=\"width: 730px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21020837\" class=\"size-large wp-image-21020837\" alt=\"(Credit: VICTOR DE SCHWANBERG\/SCIENCE PHOTO LIBRARY)\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/09\/crna-rupa-720x451.jpg\" width=\"720\" height=\"451\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/09\/crna-rupa-720x451.jpg 720w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/09\/crna-rupa-300x188.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/09\/crna-rupa.jpg 900w\" sizes=\"(max-width: 720px) 100vw, 720px\" \/><p id=\"caption-attachment-21020837\" class=\"wp-caption-text\">(Credit: VICTOR DE SCHWANBERG\/SCIENCE PHOTO LIBRARY)<\/p><\/div>\n<p>Postoji mogu\u0107nost da je do\u0161lo vrijeme da se pozdravimo s teorijom Velikog praska. Naime, kozmolozi sada imaju novu teoriju koja bi mogla objasniti nastanak svemira, prema kojoj je svemir stvoren od izba\u010denih krhotina koje su nastale kad se \u010detverodimenzionalna zvijezda uru\u0161ila u crnu rupu. Ovakav scenarij pomogao bi u obja\u0161njenju za\u0161to je svemir prili\u010dno homogen u svim smjerovima.<\/p>\n<p>Podsjetimo, dosada\u0161nji model Velikog praska govori nam da je svemir nastao tako \u0161to je eksplodirao iz neke to\u010dke neizmjerne gusto\u0107e, nakon \u010dega se nastavio \u0161iriti sve do danas. Ono \u0161to nitko dosad nije objasnio je \u0161to je moglo aktivirati tu eksploziju. Zakoni fizike koji su nam poznati do danas na\u017ealost nam ne mogu objasniti \u0161to se to\u010dno dogodilo u tom trenutku. &#8220;\u0160to se ti\u010de fizi\u010dara, i zmajevi su mogli doletjeti iz te to\u010dke&#8221;, rekao je Niayesh Afshordi, astrofizi\u010dar na Institutu za teoretsku fiziku Perimeter u Kanadi.<\/p>\n<p>Osim toga, te\u0161ko je objasniti kako bi siloviti Veliki prasak iza sebe ostavio svemir koji ima gotovo u potpunosti ujedna\u010denu temperaturu, jer kako se \u010dini nije pro\u0161lo dovoljno vremena od nastanka svemira koje je potrebno da bi postigao temperaturnu ravnote\u017eu, tj. kako bi temperatura u svim njegovim dijelovima bila podjednaka. Prema ve\u0107ini kozmologa, najvjerojatnije obja\u0161njenje za tu ujedna\u010denost temperature bilo bi to da je ubrzo nakon po\u010detka vremena neki nepoznat oblik energije &#8220;napuhao&#8221; mladi svemir brzinom koja je bila ve\u0107a od brzine svjetlosti. Na taj bi se na\u010din mali komadi\u0107 svemira s otprilike ujedna\u010denom temperaturom mogao rastegnuti u prostran svemir kakvog promatramo danas. No, tu opet postoji problem, jer kako dodaje Afshordi, Veliki prasak bio je toliko kaoti\u010dan da nije jasno je li u po\u010detku uop\u0107e bilo tog malog komadi\u0107a homogenog svemira koji bi se zatim mogao po\u010deti \u0161iriti.<\/p>\n<p>U nedavno objavljenom \u010dlanku Afshordi i njegovi kolege obratili su pa\u017enju na prijedlog iz 2000. godine kojeg je osmislio tim stru\u010dnjaka u kojem je i Gia Dvali, trenutno fizi\u010dar na\u00a0Sveu\u010dili\u0161tu Ludwig Maximilian u Njema\u010dkoj. U tom modelu, na\u0161 trodimenzionalni (3D) svemir zapravo je membrana koja pluta kroz rasut prostor koji ima \u010detiri dimenzije. Afshordijev tim shvatio je da ako taj \u010detverodimenzionalni (4D) prostor sadr\u017ei svoje \u010detverodimenzionalne zvijezde, neke od njih mogle bi se uru\u0161iti te tako stvoriti \u010detverodimenzionalne crne rupe, na isti na\u010din na koji masivne zvijezde u na\u0161em svemiru stvaraju crne rupe. To\u010dnije, one tako\u0111er eksplodiraju kao supernova, naglo odbacuju\u0107i svoje vanjske slojeve, dok se unutra\u0161nji slojevi uru\u0161avaju u crnu rupu.<\/p>\n<p>U na\u0161em svemiru crna rupa ome\u0111ena je sferi\u010dnom povr\u0161inom zvanom horizont doga\u0111aja. Dok je u uobi\u010dajenom trodimenzionalnom prostoru potreban dvodimenzionalan objekt, tj. povr\u0161ina, kako bi se stvorila granica unutar crne rupe, u opisanom \u010detverodimenzionalnom prostoru bi horizont doga\u0111aja \u010detverodimenzionalne crne rupe bio trodimenzionalni objekt, odnosno oblik zvan hipersfera. Naime, kad su stru\u010dnjaci iz Afshordijevog tima modelirali smrt \u010detverodimenzionalne zvijezde, prona\u0161li su da bi izba\u010den materijal stvorio trodimenzionalnu membranu koja bi okru\u017eivala taj 3D horizont doga\u0111aja te se postupno \u0161irila.<\/p>\n<p>Autori govore da bi trodimenzionalni svemir u kojem \u017eivimo isto tako mogao biti samo membrana, i da rast te membrane mi vidimo kao kozmi\u010dko \u0161irenje. &#8220;Astronomi su izmjerili to \u0161irenje i prema njemu zaklju\u010dili kako je svemir morao po\u010deti Velikim praskom, no to je samo iluzija&#8221;, rekao je Afshordi.<\/p>\n<p>Ovaj model tako\u0111er uspje\u0161no obja\u0161njava homogenost na\u0161eg svemira. Zbog toga \u0161to je 4D prostor mogao postojati tijekom neodre\u0111eno dugog perioda u pro\u0161losti, mogla je postojati velika prilika za razli\u010dite dijelove tog prostora da postignu ujedna\u010denost, koju je zatim mogao naslijediti na\u0161 3D svemir.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, i ova teorija ima svoje nedostatke. Ranije ove godine svemirski teleskop Planck, kojeg je lansirala Europska\u00a0svemirska\u00a0agencija (ESA), prikupio je podatke iz kojih su vidljive lagane temperaturne fluktuacije u kozmi\u010dkoj mikrovalnoj pozadini. Kozmi\u010dka mikrovalna pozadina je rezidualno zra\u010denje koje nosi otiske najranijih po\u010detaka svemira. Prikupljeni obrasci poklapaju se s predvi\u0111anjima standardnog modela Velikog praska i modela &#8220;napuhavanja&#8221;, no model crne rupe odstupa od Planckovih zapa\u017eanja za 4%. U nadi da \u0107e razrije\u0161iti ovo odstupanje, Afshordi je rekao kako on i njegov tim trenutno rade na izmjenama svog modela.<\/p>\n<p>No, unato\u010d ovom neslaganju, Dvali je pohvalio genijalan na\u010din na koji je ovaj tim odbacio model Velikog praska. &#8220;To\u010dka neizmjerne gusto\u0107e je fundamentalan problem u kozmologiji, a oni su promijenili povijest na na\u010din s kakvim se jo\u0161 nismo sreli&#8221;, rekao je Dvali. Tako\u0111er je dodao da, dok rezultati Planckovih promatranja dokazuju da je model &#8220;napuhavanja&#8221; zapravo to\u010dan, oni ipak pitanje o tome kako se to to\u010dno dogodilo ostavljaju otvorenim. &#8220;Istra\u017eivanje bi moglo pomo\u0107i u otkrivanju kako je napuhavanje zapo\u010delo \u0161irenjem svemira kroz vi\u0161edimenzionalnu stvarnost&#8221;, rekao je.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.nature.com\/news\/did-a-hyper-black-hole-spawn-the-universe-1.13743\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Nature<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Veliki prasak zapravo je iluzija iza koje se krije uru\u0161avanje zvijezde vi\u0161ih dimenzija, predla\u017ee nova teorija o nastanku svemira. Postoji mogu\u0107nost da je do\u0161lo vrijeme da se pozdravimo s teorijom Velikog praska. Naime, kozmolozi sada imaju novu teoriju koja bi mogla objasniti nastanak svemira, prema kojoj je svemir stvoren od izba\u010denih krhotina koje su nastale [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21020837,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16358],"tags":[16483],"class_list":["post-21020808","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astrofizika","tag-crna-rupa"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020808","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21020808"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020808\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21020837"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21020808"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21020808"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21020808"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}