Najve\u0107i \u017eivu\u0107i organizam nije ni slon ni kit, ve\u0107 gljiva, tvrde znanstvenici.<\/p>\n
To je gljiva koja raste ispod povr\u0161ine tla i na korijenjima stabala u nacionalnom parku Malheur u Modrim planinama na istoku dr\u017eave Oregon.<\/p>\n
Znanstvenici ka\u017eu da spomenuta gljiva “le\u017ei” na 890 hektara – povr\u0161ini jednakoj veli\u010dini 1.220 nogometnih igrali\u0161ta! Naziv je gljive Armillaria ostoyae, a narod je popularno zove medna gljiva.<\/p>\n
Gljiva zapanjuje i svojom staro\u0161\u0107u procjenjuje se da joj je tek oko 2.400 godina – makar ta vrsta mo\u017ee do\u017eivjeti i dva do tri puta du\u017ei vijek! Kad bi spomenuta gljiva kojim slu\u010dajem bila obdarena “genetskim sje\u0107anjem”, koliko bi tek generacija predstavljala! “Ova gljiva \u017eivi ispod povr\u0161ine zemlje i ispod stabala; \u0161iri se veoma polako od drveta do drveta po korijenju ili prorasta iz tla i tvori na osobit na\u010din isprepletene niti koje zovemo rizomorfama”, napominje dr. Catherine Parks iz Odjela za upravljanje \u0161umskim bogatstvom sjeverozapadne istra\u017eiva\u010dke slu\u017ebe na Pacifiku.<\/p>\n
“Taj organizam mo\u017ee se vidjeti u obliku grozda gljiva zlatno\u017eute boje koje se ujesen pojavljuju na \u0161umskom tlu, no to je tek vrh ledenog brijega, ako se uzme u obzir istinska veli\u010dina tog organizma i njegov utjecaj na \u0161umu”.<\/p>\n
Gljiva napada korijenje svih vrsta drve\u0107a. Kada drvosje\u010de sijeku zara\u017eena stabla, oni pronalaze duga\u010dka bijela vlakna – mycelia – koja iz stabala isisavaju vodu i ugljikohidrate koji su nu\u017eni i za gljivin rast. Takvo opasno uplitanje u hranidbeni sustav drveta dovodi na koncu i do njegovog propadanja.<\/p>\n
Do nedavno se smatralo da je najve\u0107i \u017eivi organizam na zemlji gljiva Armillaria ostoyae otkrivena 1992. na zapadu dr\u017eave Washington; ona pokriva povr\u0161inu od 600 hektara.<\/p>\n
Prema rije\u010dima dr. Tine Dreisbach, rezultati laboratorijskih istra\u017eivanja potvr\u0111uju da je upravo prona\u0111ena gljiva – jedinstveni organizam. “Obavili smo stotine pokusa i usporedili ih u razli\u010ditim podnebljima”, kazala je Dreisbach za BBC<\/em>. “Kada ti organizmi rastu skupa, u istom podneblju, nastoje se spojiti u jedinstveni organizam; ako na\u010dine nekakav prostor izme\u0111u sebe ili naprosto ignoriraju jedan drugoga, odre\u0111ujemo ih kao zasebne individue.<\/p>\n Mi smo uzeli stotine parova spomenute gljive i sva ispitivanja ukazuju na to da je rije\u010d o jednom organizmu – gigantu”.<\/p>\n Djelovanje gljive vrlo je va\u017eno za \u0161umski ekosustav. Ubijaju\u0107i stabla, ona otvara “pukotine” u \u0161umi i omogu\u0107uje da se u njih probiju nove vrste raslinja.<\/p>\n Gljiva obavlja preradu i kad stablo istrune snabdijeva mlado drve\u0107e nu\u017enim sastojcima, ka\u017ee dr. Dreisbach. Osim toga, gljiva osigurava hranu i stani\u0161ta za nove \u017eivotinje. Npr., na stabla koja umiru a jo\u0161 nisu pala u procesu truljenja sele se djetli\u0107i.<\/p>\n Goleme dimenzije spomenute gljive, dr\u017ee stru\u010dnjaci, mogu biti povezane sa su\u0161nom klimom isto\u010dnog Oregona.<\/p>\n Kako bi se smanjila smrtnost stabala u podru\u010djima djelovanja spomenute gljive \u0161umari \u0107e u njima zasaditi vrste drve\u0107a koje su manje podlo\u017ene njenim pogubnim utjecajima – zapadni ari\u0161, bor i druge.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Najve\u0107i \u017eivu\u0107i organizam nije ni slon ni kit, ve\u0107 gljiva, tvrde znanstvenici. To je gljiva koja raste ispod povr\u0161ine tla i na korijenjima stabala u nacionalnom parku Malheur u Modrim planinama na istoku dr\u017eave Oregon. Znanstvenici ka\u017eu da spomenuta gljiva “le\u017ei” na 890 hektara – povr\u0161ini jednakoj veli\u010dini 1.220 nogometnih igrali\u0161ta! Naziv je gljive Armillaria […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21020923,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17781,18170],"class_list":["post-21020922","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-gljiva","tag-gljive"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020922","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21020922"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020922\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21020923"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21020922"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21020922"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21020922"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}