Prije oko 2 milijuna godina, otprilike u isto vrijeme kad su na\u0161i preci u\u010dili uspravno hodati, na no\u0107nom se nebu pojavila neobi\u010dna svjetlost, natje\u010du\u0107i se s Mjesecom u veli\u010dini i svjetlini. No ta svjetlost bi se prije mogla opisati kao \u010dupava lopta, umjesto pravilne sfere. Svjetlost je do\u0161la iz supermasivne crne rupe iz sredi\u0161ta na\u0161e galaksije, koja je iznenada nastala u eksploziji.<\/p>\n\n\n\n
Ova zanimljiva slika dolazi iz rada koji je pro\u0161log tjedna objavljen na konferenciji u Sydneyu u Australiji, a koji na genijalan na\u010din spaja dvije naizgled nepovezane, izvanredne galakti\u010dke slagalice. Osim \u0161to nam taj rad pokazuje na\u010din rje\u0161avanja obje slagalice, daje nam neo\u010dekivan uvid u to kako se svemir mo\u017eda \u010dinio Zemljanima prije otprilike dva milijuna godina. \u201eTo\u010dnije, u ono vrijeme kad je Zemljom tr\u010dao Homo erectus\u201c, rekao je Joss Bland-Hawthorn sa Sveu\u010dili\u0161ta u Sydneyu, koji je vodio tim koji stoji iza ovog rada.<\/p>\n\n\n\n
Taj rad, osim toga, crne rupe opisuje kao nepredvidive, te sposobne da gotovo u trenutku stvore neke od najja\u010dih bljeskova u Svemiru. Iz ovih pretpostavki proizlazi zaklju\u010dak da postoji mogu\u0107nost da moderni ljudi tako\u0111er primijete sli\u010dan prizor u nekom trenutku u budu\u0107nosti. Na sre\u0107u, ipak se nalazimo predaleko od izvora te svjetlosti da bi ona za nas mogla predstavljati bilo kakav rizik.<\/p>\n\n\n\n
Ispu\u0161tanje mjehuri\u0107a<\/b><\/p>\n\n\n\n
Moglo bi biti \u010dudno pri\u010dati o supermasivnim crnim rupama kao izvorima jednih od najja\u010dih svjetlosti u Svemiru, no to je zapravo odgovor na pitanje za\u0161to sredi\u0161ta nekih galaksija, poznate i kao aktivne galakti\u010dke jezgre (eng. active galactic nuclei ili AGN), toliko jako svijetle. Obja\u0161njenje za to je da, kad supermasivna crna rupa privla\u010di svu materiju, ta se materija nagomila u okru\u017euju\u0107em disku, te se zatim po\u010dinje zagrijavati i isijavati. Kad se velika koli\u010dina materije uvu\u010de u taj disk, iz njega se zatim ispu\u0161ta energija u obliku sjajnih zraka \u010destica koje su okomite na smjer okretanja crne rupe.<\/p>\n\n\n\n
Sredi\u0161nja crna rupa na\u0161e galaksije, Mlije\u010dne staze, nazvana je Sagittarius A* i trenuta\u010dno je mirna, no nitko ne zna \u0161to to\u010dno crnu rupu pretvara u aktivnu galakti\u010dku jezgru. Jedan mogu\u0107 dokaz da na\u0161a galaksija nije uvijek bila mirna dolazi iz 2010. godine, kad su astronomi pomo\u0107u NASA-inog svemirskog teleskopa Fermi (Fermi Gamma-ray Space Telescope) zapazili par spektakularnih i misterioznih struktura nazvanih Fermi mjehuri\u0107i, koji se nalaze 25 000 svjetlosnih godina iznad i ispod galakti\u010dke ravnine. Postoje mnoge razli\u010dite teorije koje poku\u0161avaju objasniti te mjehure, od gama zraka koje emitira tamna tvar do supersoni\u010dnih vjetrova proizvedenih nakon intenzivnih eksplozija u procesu nastajanja zvijezda.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, u travnju ove godine, na sastanku na Sveu\u010dili\u0161tu Stanford u Kaliforniji, Bill Mathews i Fulai Guo sa Sveu\u010dili\u0161ta u Kaliforniji Santa Cruz, raspravljali su o tome da su navedeni mjehuri mo\u017eda bili uzrokovani eksplozijom iz Sagittariusa A*. Njihove simulacije pokazale su da su dvije intenzivne zrake visokoenergetskih \u010destica, sli\u010dne onima nastalima iz aktivne galakti\u010dke jezgre, izlaze\u0107i iz blizine crne rupe mogle stvoriti te mjehure. Ta se eksplozija, kako su izra\u010dunali, mogla dogoditi u nekom trenutku prije izme\u0111u jednog i tri milijuna godina, a trajala je nekoliko stotina tisu\u0107a godina.<\/p>\n\n\n\n
Vodikova svjetlost<\/b><\/p>\n\n\n\n
Je li ista ta eksplozija bila odgovorna za stvaranje Fermi mjehura? Kako bi to istra\u017eio, Bland-Hawthorn se udru\u017eio s drugim astronomima me\u0111u kojima je i Gregory Madsen sa Sveu\u010dili\u0161ta Cambridge, koji je godinama prou\u010davao Magellanove struje. \u201eNa\u0161 teleskop je pokazao da je velika koli\u010dina ultraljubi\u010daste svjetlosti morala u nekom trenutku osvjetljavati struje\u201c, rekao je Madsen. Nalet ultraljubi\u010daste svjetlosti mogao bi objasniti za\u0161to je dio struje svijetlio, kao da mo\u017ee razdvojiti atome vodika, koji nakon ponovnog spajanja emitiraju svjetlost kao dio procesa.<\/p>\n\n\n\n
Oslanjaju\u0107i se na podatke iz drugih galaksija sa supermasivnim crnim rupama koje aktivno izbacuju zrake, istra\u017eiva\u010di su zaklju\u010dili da, ako je Sagittarius A* tako\u0111er bio aktivan odre\u0111eno vrijeme, svjetlost koja bi nastala kao rezultat bi zaista ionizirala dio Magellanove struje, zbog \u010dega bi taj dio po\u010deo svijetliti.<\/p>\n\n\n\n
Nakon toga oni su izra\u010dunali vrijeme i energiju takve eksplozije, na temelju vremena koje bi bilo potrebno ultraljubi\u010dastoj svjetlosti da do\u0111e do struje, smanjenja intenziteta emitiranja vodika tijekom vremena, i vremena potrebnog da emitiranje do\u0111e do nas. Ono \u0161to su dobili podudaralo se s radom Mathewsa i Guoa, koji obja\u0161njavaju Fermi mjehure.<\/p>\n\n\n\n
Panika<\/b><\/p>\n\n\n\n
I tako aktivna galakti\u010dka jezgra u sredi\u0161tu na\u0161e galaksije prije otprilike 2 milijuna godina mo\u017eda rje\u0161ava dva misterija odjednom. Povrh toga, mo\u017eda \u010dak i podr\u017eava nove poglede na supermasivne crne rupe.<\/p>\n\n\n\n
Mnogi teoreti\u010dari smatraju kako aktivne galakti\u010dke jezgre nastaju samo kad se galaksije spajaju, no Mlije\u010dna staza se nije spajala bilijune godina, pa se upravo zbog toga \u010dini da je mogu\u0107e da aktivne galakti\u010dke jezgre nastaju u drugim uvjetima. Ovdje se mora spomenuti rad \u010diji su autori Greg Novak s Opservatorija u Parizu i Jeremiah Ostriker sa Sveu\u010dili\u0161ta Princeton. Ovi znanstvenici predla\u017eu da aktivne galakti\u010dke jezgre mogu biti uzrokovane i galakti\u010dkim plinovima koji se kre\u0107u prema unutra nakon hla\u0111enja, kao i nestabilnim diskovima plinova u pra\u0161ine koji se raspadaju i padaju prema crnoj rupi. To bi, kako ka\u017eu, u\u010dinilo eksplozije aktivnih galakti\u010dkih jezgri nepravilnima i nepredvidivima.<\/p>\n\n\n\n
Novak je uzbu\u0111en zbog nedavnog rada. \u201eTo sve pokazuje da je prije samo nekoliko milijuna godina, \u0161to je sitnica u galakti\u010dkim terminima, Mlije\u010dna staza imala stvarno veliku eksploziju aktivnosti takve aktivne galakti\u010dke jezgre. Nevjerojatno!\u201c, rekao je.<\/p>\n\n\n\n
Mogu\u0107e je da se Sagittarius A* ponovno pretvori u aktivnu galakti\u010dku jezgru, objasnio je Bland-Hawthorn. To bi uklju\u010divalo katastrofalne posljedice za bilo koje svjetove blizu sredi\u0161ta galaksije. No moderni Zemljani, kao i njihovi preci, bi jednostavno dobili mogu\u0107nost vidjeti predivan, iako neobi\u010dan prizor. \u201eZbilja bi bili u panici\u201c, rekao je Bland-Hawthorn.<\/p>\n\n\n\n