{"id":21020969,"date":"2013-10-05T15:03:34","date_gmt":"2013-10-05T13:03:34","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21020969"},"modified":"2016-10-27T23:33:51","modified_gmt":"2016-10-27T21:33:51","slug":"od-baruta-punjaca-mobitela-evo-za-sto-sve-znanstvenici-koriste-urin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/od-baruta-punjaca-mobitela-evo-za-sto-sve-znanstvenici-koriste-urin\/","title":{"rendered":"Od baruta do punja\u010da mobitela \u2013 evo za \u0161to sve znanstvenici koriste urin"},"content":{"rendered":"<p>Za prosje\u010dnu osobu danas jedina korisna svrha ljudskog urina jest medicinska dijagnostika. No, u pro\u0161losti su stvari bile znatno druga\u010dije \u2013 urin je imao ra\u0161irenu primjenu u industriji, medicini i svakodnevnom \u017eivotu. Suvremeni znanstvenici nipo\u0161to se \u00a0ne odri\u010du se blagodati urina, prou\u010davaju\u0107i ga i konstantno nalaze\u0107i nove mogu\u0107nosti primjene \u2013 od lije\u010denja neplodnosti do proizvodnje elektri\u010dne energije.<\/p>\n<p>&#8220;Jednom otpad drugom blago&#8221; izreka je koja se u ovom slu\u010daju mo\u017ee doslovno primijeniti. Za znanstvenike koji se bave prou\u010davanjem urina on je prava riznica znanstvenog potencijala. Dugogodi\u0161nje istra\u017eivanje zavr\u0161eno u rujnu 2013. godine otkrilo je da se u urinu nalazi najmanje 3079 spojeva, od kojih 72 nastaju djelovanjem bakterija, 1453 iz samog tijela, a 2282 dolazi iz prehrane, lijekova, kozmetike ili okoli\u0161a. Dosada je bilo poznato oko 100 spojeva iz urina, a uobi\u010dajena medicinska dijagnostika mjeri ih tek 6-7. Profesor biologije i ra\u010dunalnih znanosti sa Sveu\u010dili\u0161ta u Alberti, David Wishart, navodi kako je urin nevjerojatno slo\u017een biofluid, &#8220;omiljen&#8221; znanstvenicima zbog toga \u0161to je sterilan i vrlo lako dostupan prakti\u010dki u neograni\u010denim koli\u010dinama.<\/p>\n<p>Suvremena otkri\u0107a i napredne tehnologije omogu\u0107ile su sofisticiranu uporabu sastojaka ljudskog urina u razli\u010dite svrhe,\u00a0 no kroz dugo povijesno razdoblje ljudi su na jednostavniji na\u010din, iskustveno, otkrivali i koristili njegove mogu\u0107nosti.<\/p>\n<p>Jedna od prvih poznatih primjena urina bila je u ko\u017earskoj i tekstilnoj djelatnosti, a najpoznatiji pisani tragovi o tome datiraju iz doba anti\u010dkog Rima.<\/p>\n<p><b><i>Pecunia non olet<\/i><\/b><\/p>\n<p>U doba starog Rima urin se koristio u praonicama kao izbjeljiva\u010d za toge te kao sredstvo za omek\u0161avanje \u017eivotinjske ko\u017ee u ko\u017earskim obrtima. Javni zahodi praznili su se u bazene odakle se urin prikupljao i prodavao ovim obrtnicima, pa je car Vespazijan uveo i poseban porez na kupovinu urina iz gradskog kanalizacijskog sustava,<b><i> <\/i><\/b>Cloaca Maxima<b><i>. <\/i><\/b><i>Pecunia non olet<\/i> \u2013 novac ne smrdi, odnosno porijeklo novca ne umanjuje njegovu vrijednost, izreka koja se koristi do dana\u0161njih dana potje\u010de upravo iz ovog razdoblja; car Vespazijan je tako odgovorio na primjedbe svoga sina Tita kako je prikupljanje poreza na urin degutantno.<\/p>\n<p>Zbog svojstva urina da omek\u0161ava \u017eivotinjsku ko\u017eu i tako olak\u0161ava ko\u017earima uklanjanje dlake i svih ostataka \u017eivotinje kako bi se dobio materijal podoban za preradu, urin se u ko\u017earskoj bran\u0161i nastavio koristiti jo\u0161 dugo vremena nakon cara Vespazijana, to\u010dnije sve do prve polovine 19. stolje\u0107a.<\/p>\n<p>Naime, sastojak urina koji je zaslu\u017ean za ova njegova svojstva je urea, tj. amonijak, koji iz uree nastaje uslijed amonija\u010dnog vrenja zagrijavanjem i stajanjem urina. Amonijak u vodi djeluje kao nagrizaju\u0107a ali ne prejaka baza, \u010dija visoka pH vrijednost razgra\u0111uje organski materijal, odnosno u ovom slu\u010daju \u017eivotinjsku dlaku, ali ko\u017eu ne o\u0161te\u0107uje ve\u0107 ju samo omek\u0161ava.<\/p>\n<p>Iako je Johny Davy jo\u0161 1811. godine prvi put sinteziro ureu, zasluge za sintezu uree pripisuju se Friedrichu Wohleru, koji je 1828. godine produkt kuhanja otopine amonijeva cijanita s vodom identificirao kao ureu \u2013 idetnti\u010dnu onoj iz ljudskog urina. Bio je to po\u010detak proizvodnje uree i kraj masovne uporabe urina u ove svrhe.<\/p>\n<p>Urea je ujedno prvi sintetizirani organski spoj \u2013 prva organska tvar dobivena sintezom anorganskih tvari, \u0161to je predstavljalo za\u010detke organske kemije.<\/p>\n<p><b>Pranje rublja<\/b><\/p>\n<p>Zahvaljuju\u0107i istom sastojku urin je dugo vremena kori\u0161ten kao sredstvo za pranje i uklanjanje mrlja s odje\u0107e. Iako su stari Europljani poznavali sapun, mnoge su praonice preferirale urin, koji je zbog amonijaka uklanjao mrlje puno bolje od sapuna. Provjerite li sastojke mnogih suvremenih sredstava za ku\u0107nu higijenu i uklanjanje mrlja, osobito proizvoda za pranje stakala, \u00a0na popisu \u0107ete \u010desto prona\u0107i i amonijak, koji se danas koristi dobiven iz laboratorija.<\/p>\n<p><b>Tekstilna industrija<\/b><\/p>\n<p>Urin se u tekstilnoj industriji koristio i zbog svog svojstva o\u010duvanja i osvje\u017eavanja boja tkanine, djeluju\u0107i kao razgra\u0111uju\u0107e sredstvo koje je vezalo prirodne boje \u010dvrsto uz tkanine i \u010dinilo ih trajnijima. \u00a0U engleskoj tekstilnoj industriji urin je imao toliku va\u017enost da se prikupljao u ba\u010dve i prevozio do Yorkshirea gdje je, pomije\u0161an sa stipsom, dobivao jo\u0161 bolja svojstva za o\u010duvanje prirodnih boja tkanina.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21021016\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/10\/barut.jpg\" alt=\"barut\" width=\"611\" height=\"408\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/10\/barut.jpg 611w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/10\/barut-300x200.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 611px) 100vw, 611px\" \/><\/p>\n<p><b>Vojna industrija<\/b><\/p>\n<p>Recepti za barut na popisu sastojaka imaju ugljen i sumpor u malim koli\u010dinama, ali glavni sastojak \u2013 kalijev nitrat KNO<sub>3 (<\/sub>poznatiji kao salitra) dobivao se isklju\u010divo iz urina sve do ranog 20. stolje\u0107a kada se po\u010deo masovnije proizvoditi u laboratorijima. Proizvo\u0111a\u010di baruta su sve od njegovih izumitelja, Kineza, prije 1100 godina pa dotada koristili mokra\u0107u kao prirodni izvor kalij nitrata. U razli\u010ditim dijelovima svijeta koristili su se razli\u010diti recepti, ali znanstveni princip je isti: amonijak iz uskladi\u0161tenog urina u reakciji s kisikom stvara du\u0161ik. Negativno nabijeni ioni du\u0161ika ve\u017eu se s pozitivno nabijenim ionima pepelnog taloga urina. Zahvaljuju\u0107i pepelu ioni kalija su u izobilju, i uz malo filtriranja napravili ste\u00a0 kalijev nitrat.<\/p>\n<p><b>Narodna medicina\u00a0<\/b><\/p>\n<p>Urin je odavno kori\u0161ten kao glavni sastojak narodnih pripravaka za zacijeljivanje rana i ni vi\u0161e ni manje nego za \u2013 izbjeljivanje zubi. Svrha ovog pripravka dvojbena je uzmemo li u obzir miris urina, ali \u0161to se samog izbjeljivanja zubi ti\u010de, djelotvornost je navodno zagarantirana. Jo\u0161 je starorimski pjesnik Katul prepri\u010davao dogodov\u0161tinu s Egnatiusom koji se &#8220;smije cijelo vrijeme jer ima snje\u017eno bijele zube, a to posti\u017ee ispiranjem zubi i desni vlastitom mokra\u0107om&#8221;. Zasluga pripada amonijaku kao aktivnoj tvari koja uklanja mrlje, ba\u0161 kao i s odje\u0107e.<\/p>\n<p><b>Alternativna medicina<\/b><\/p>\n<p>Terapija vlastitim urinom \u2013 Shivambu Shastra, po\u0161tovana je tisu\u0107ama godina kao &#8220;Majka Ayurvedske medicine&#8221;. Kao\u00a0\u00a0 metoda pomla\u0111ivanja opisana je u Damar Tantra spisima starim preko 5000 godina, te je smatrana bo\u017eanskom manifestacijom kozmi\u010dke inteligencije. Od indijskih jogija oduvijek je kori\u0161tena za osloba\u0111anje kundalini energije. Ljekovitost se temelji na shva\u0107anju urina kao derivata krvi koji predstavlja riznicu hranljivih materija, enzima, hormona, prirodnih antitijela i drugih imunolo\u0161kih obrambenih agensa. Urinoterapija se danas u alternativnoj medicini koristi u brojne svrhe, a smatra se da urin ima antibakterijsko, antivirusno, antigljivi\u010dno, antikancerogeno, antikonvulzivno i antispazmi\u010dko djelovanje.<\/p>\n<p><b>Suvremena medicina<\/b><\/p>\n<p>I dok\u00a0 kao metoda izbjeljivanja zubi urin iz o\u010ditih razloga nije nikada bio previ\u0161e popularan, kao priru\u010dno i uvijek dostupno sredstvo za zacijeljivanje rana koristili su ga i ne tako davno na\u0161i o\u010devi i djedovi. Suvremena je medicina otkrila i druge korisne primjene urina. Glikoprotein HCG (humani korionski gonadotropin) izlu\u010den iz urina je uobi\u010dajen sastojak injekcija gonadotropina koji se koristi u lije\u010denju neplodnosti. Posebno je pogodan urin \u017eena u postmenopauzalnoj dobi.<\/p>\n<p><b>Suvremena dentalna medicina<\/b><\/p>\n<p>Jo\u0161 jednom dolazimo do naizgled nemogu\u0107e veze \u2013 one izme\u0111u urina i zubi;\u00a0 mati\u010dne stanice dobivene iz urina reprogramirane u neurone mogu se koristiti za rast zubi. Studija objavljena 2012. godine u stru\u010dnom \u010dasopisu <i>Cell Regeneration Journal <\/i>detaljno opisuje postupak kori\u0161tenja ovih stanica za rast struktura jednakih ljudskim zubima, te se dodaje kako bi one mogle biti izvrstan materijal u regenerativnoj terapiji u zubnoj tehnologiji budu\u0107nosti. Prethodna istra\u017eivanja ve\u0107 su pokazala mogu\u0107nost generiranja inducirane pluripotentne stanice (iPSCs) iz uzoraka urina.<\/p>\n<p><b>Proizvodnja elektri\u010dne energije<\/b><\/p>\n<p>U srpnju ove godine znanstvenici s\u00a0dva britanska sveu\u010dili\u0161ta\u00a0i Robotskog laboratorija u Bristolu uspjeli su napuniti\u00a0bateriju\u00a0Samsung mobitela koriste\u0107i ljudski\u00a0urin. Izvla\u010denjem energije kod prolaska oko pola litre urina kroz kaskade mikrobnih gorivih \u0107elija (MFC) uspjeli su napuniti bateriju telefona za nekoliko minuta razgovora i vi\u0161e sms-poruka. \u0106elije na mikrobno gorivo su konvertori energije koji direktno pretvaraju organsku materiju u elektricitet, koriste\u0107i \u017eive mikroorganizme.<\/p>\n<p>2012. godine na sajmu inovacija u nigerijskom Lagosu tri tinejd\u017eerke odnijele su glavnu nagradu za svoj izum generatora elektri\u010dne energije \u2013 na urin. Ovaj elektri\u010dni generator\u00a0uz pomo\u0107 jedne litre ljudskog urina proizvodi \u00a0dovoljno struje za 6 sati rada \u017earulje od<b>\u00a0<\/b>60 W.<b> <\/b>\u00a0Problem kod generatora na urin je sigurnosne prirode \u2013 sustav je vrlo eksplozivan i u ovoj fazi nesiguran za prakti\u010dnu \u0161iru primjenu.<\/p>\n<p>No, oba ova projekta, kao i svaka druga mogu\u0107nost iskori\u0161tavanja urina, u svakom slu\u010daju zaslu\u017euje daljnje istra\u017eivanje, zbog \u010dinjenice da se radi o jedinstvenom i uvijek dostupnom materijalu, koji zbog bogatstva svojih spojeva ima zaista veliki znanstveni potencijal.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za prosje\u010dnu osobu danas jedina korisna svrha ljudskog urina jest medicinska dijagnostika. No, u pro\u0161losti su stvari bile znatno druga\u010dije \u2013 urin je imao ra\u0161irenu primjenu u industriji, medicini i svakodnevnom \u017eivotu. Suvremeni znanstvenici nipo\u0161to se \u00a0ne odri\u010du se blagodati urina, prou\u010davaju\u0107i ga i konstantno nalaze\u0107i nove mogu\u0107nosti primjene \u2013 od lije\u010denja neplodnosti do proizvodnje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21021014,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336],"tags":[16988,17017],"class_list":["post-21020969","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija","tag-materijal","tag-urin"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020969","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21020969"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21020969\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21021014"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21020969"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21020969"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21020969"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}