{"id":21021122,"date":"2013-10-13T19:32:16","date_gmt":"2013-10-13T17:32:16","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21021122"},"modified":"2015-10-23T03:12:43","modified_gmt":"2015-10-23T01:12:43","slug":"zbog-cega-se-ljubimo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zbog-cega-se-ljubimo\/","title":{"rendered":"Zbog \u010dega se ljubimo?"},"content":{"rendered":"<p>\u0160to stoji iza poljubaca? Pitanje je to koje su istra\u017eivali znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Oxford koji otkrivaju da nam ljubljenje poma\u017ee u pronala\u017eenju pravog partnera, a kasnije mo\u017ee biti i na\u010din koji nam poma\u017ee da zadr\u017eimo partnera.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-large wp-image-21021139\" alt=\"poljubac\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/10\/poljubac-720x477.jpg\" width=\"720\" height=\"477\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/10\/poljubac-720x477.jpg 720w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/10\/poljubac-300x199.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/10\/poljubac.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 720px) 100vw, 720px\" \/><\/p>\n<p>\u201eLjubljenje je u ljudskim seksualnim vezama iznimno \u010desto i u razli\u010ditim se oblicima pojavljuje u vjerojatno svim dru\u0161tvima i kulturama.\u201c, rekao je Rafael Wlodarski, student na Sveu\u010dili\u0161tu Oxford koji je radio na ovom istra\u017eivanju. \u201eLjubljenje se mo\u017ee vidjeti i kod na\u0161ih najbli\u017eih primata, \u010dimpanza i bonobo majmuna, ali kod njih je to pona\u0161anje manje intenzivno i pojavljuje se rje\u0111e. No, kod nas je takvo pona\u0161anje vezano uz udvaranje, nevjerojatno je ra\u0161ireno i \u010desto, te prili\u010dno jedinstveno. Ipak, jo\u0161 uvijek nismo ba\u0161 sigurni zbog \u010dega je toliko ra\u0161ireno niti koja je njegova svrha.\u201c, dodao je.<\/p>\n<p>Kako bi saznali ne\u0161to vi\u0161e o ovoj zanimljivoj temi, Rafael Wlodarski i profesor Robin Dunbar proveli su internetsko ispitivanje u kojem je 900 odraslih osoba odgovaralo na pitanja o va\u017enosti ljubljenja u kratkoro\u010dnim i dugoro\u010dnim vezama. Rafael Wlodarski je objasnio: \u201ePostoje tri glavne teorije o ulozi ljubljenja u seksualnim vezama. Jedna govori o tome da ono na neki na\u010din poma\u017ee u procjeni kvalitete gena kod potencijalnih partnera, druga govori da poma\u017ee u pove\u0107anju pobu\u0111enosti (\u0161to primjerice dovodi do seksualnog odnosa), dok je prema tre\u0107oj teoriji ljubljenje korisno u odr\u017eavanju odnosa s partnerom. Htjeli smo vidjeti koja \u0107e od ovih teorija izdr\u017eati na\u0161e detaljne provjere.\u201c<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su svoje nalaze objavili u dva \u010dlanka, od kojih je jedan objavljen u \u010dasopisu <i>Archives of Sexual Behavior<\/i>, a drugi u \u010dasopisu<i> Human Nature<\/i>. Rezultati istra\u017eivanja pokazali su da su \u017eene procijenile ljubljenje u partnerskim odnosima op\u0107enito va\u017enijim od mu\u0161karaca. Tako\u0111er, \u017eene i mu\u0161karci koji su se procijenili privla\u010dnima, kao i oni s tendencijom prema kratkotrajnim vezama i neformalnijim odnosima, isto tako su procijenili ljubljenje va\u017enijim.<\/p>\n<p>Kod ljudi, kao i kod svih sisavaca, \u017eene moraju ulo\u017eiti puno vi\u0161e vremena od mu\u0161karaca kako bi imale potomke \u2013 naime, trudno\u0107a traje devet mjeseci, dok dojenje mo\u017ee trajati i do nekoliko godina. Prija\u0161nja istra\u017eivanja pokazala su da su \u017eene \u010desto selektivnije kad biraju partnera. Za mu\u0161karce i \u017eene koji su privla\u010dniji i koji imaju vi\u0161e kratkotrajnih seksualnih partnera tako\u0111er je prona\u0111eno da su izbirljiviji u biranju potencijalnih partnera. Upravo su te grupe ljudi u svojim odgovorima u istra\u017eivanju ljubljenje procijenile va\u017enijim, iz \u010dega proizlazi zaklju\u010dak da ljubljenje poma\u017ee u procjenjivanju potencijalnih partnera.<\/p>\n<p>Ve\u0107 je prije bilo predlo\u017eeno da ljubljenje omogu\u0107ava ljudima da nesvjesno procijene drugu osobu kroz osjet okusa ili mirisa, skupljaju\u0107i tako biolo\u0161ke dokaze o kompatibilnosti, podobnosti gena ili op\u0107enitom zdravlju potencijalnog partnera. \u201eOdabir partnera i udvaranje kod ljudi je slo\u017eeno.\u201c, rekao je profesor Robin Dunbar. \u201eOno uklju\u010duje niz perioda procjena u kojima se ljudi pitaju ho\u0107e li u\u0107i dublje u vezu u kojoj se nalaze. Po\u010detna privla\u010dnost mo\u017ee uklju\u010divati facijalne, tjelesne i socijalne signale. Zatim procjene postaju sve vi\u0161e intimnije kako ulazimo dublje u odnos, i ovdje ljubljenje po\u010dinje imati veliku ulogu.\u201c, objasnio je.<\/p>\n<p>Profesor Dunbar dodaje kako se kod biranja partnera suo\u010davamo s &#8216;Jane Austen problemom&#8217; \u2013 \u201cKoliko \u0107ete dugo \u010dekati gospodina Darcyja kad ne mo\u017eete \u010dekati zauvijek i dok mo\u017eda postoji jo\u0161 mnogo \u017eena koje \u010dekaju upravo njega? U kojem se trenutku odlu\u010dujete na kompromis?\u201c Dunbar dodaje kako je Jane Austen zapravo shvatila kako su ljudi nevjerojatno to\u010dni u procjeni oko toga gdje se nalaze na &#8216;tr\u017ei\u0161tu partnera&#8217; i prema tome postavljaju vlastite zahtjeve. Naime, ako je osoba privla\u010dnija suprotnom spolu, dopu\u0161teno joj je da ima ve\u0107e zahtjeve i da tra\u017ei vi\u0161e kad bira osobu s kojom \u0107e u\u0107i u vezu. \u201eVidimo ne\u0161to od toga u rezultatima na\u0161eg istra\u017eivanja, \u0161to sugerira da ljubljenje ima veliku ulogu u procjenjivanju potencijalnog partnera.\u201c, obja\u0161njava profesor Dunbar.<\/p>\n<p>Pro\u0161la istra\u017eivanja tako\u0111er su pokazala da \u017eene pridaju ve\u0107u va\u017enost aktivnostima koje osna\u017euju i odr\u017eavaju dugoro\u010dne odnose, \u0161to se obja\u0161njava \u010dinjenicom da je podizanje potomaka jednostavnije kad su prisutna oba roditelja. U ovom istra\u017eivanju autori su prona\u0161li da se va\u017enost ljubljenja kod ljudi mijenjala s obzirom na to je li ono bilo procjenjivano u dugoro\u010dnoj ili kratkoro\u010dnoj vezi. To\u010dnije, \u017eene su u istra\u017eivanju ljubljenje u dugoro\u010dnoj vezi procjenjivale va\u017enijim, \u0161to sugerira da ljubljenje ima va\u017enu ulogu u stvaranju privr\u017eenosti i ljubavi kod parova.<\/p>\n<p>Dok visoke razine pobu\u0111enosti mogu biti posljedica ljubljenja, pogotovo ako ono vodi do seksualnog odnosa, istra\u017eiva\u010di navode kako to nije glavni faktor koji mo\u017ee objasniti za\u0161to se ljubimo u romanti\u010dnim vezama.<\/p>\n<p>Osim navedenih rezultata, istra\u017eiva\u010di su otkrili kako su sudionici istra\u017eivanja u kra\u0107im vezama ljubljenje procijenili najva\u017enijim prije seksualnog odnosa, manje va\u017eno tijekom seksualnog odnosa, a najmanje va\u017enim su ga procijenili u svim ostalim situacijama. S dugoro\u010dnim odnosima, u kojima je stvaranje i odr\u017eavanje dugotrajne veze va\u017ean cilj, situacija je bila druga\u010dija. Naime, sudionicima je u ovakvoj situaciji ljubljenje prije seksualnog odnosa bilo jednako va\u017eno kao i u ostalim situacijama.<\/p>\n<p>\u010ce\u0161\u0107e ljubljenje u romanti\u010dnom odnosu bilo je povezano s kvalitetom odnosa, no za kvalitetu veze sudionicima nije bila va\u017ena u\u010destalost seksualnih odnosa. Me\u0111utim, zadovoljstvo koli\u010dinom ljubljenja i seksualnih odnosa kod sudionika ipak se podudaralo s kvalitetom romanti\u010dnog odnosa.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de jo\u0161 nekih nalaza opisanog istra\u017eivanja, autori su objavili kako su \u017eenski stavovi o ljubljenju u romanti\u010dnim vezama uvelike ovisili o njihovom menstrualnom ciklusu, kao i o tome gdje se nalaze u vezi. \u017denama je ljubljenje bilo najva\u017enije u po\u010detnim fazama veze, te kad su se nalazile u fazi ciklusa u kojem je vjerojatnost za\u010de\u0107a najve\u0107a. Neka prethodna istra\u017eivanja zaista su pokazala da hormonalne promjene povezane s menstrualnim ciklusom mogu promijeniti \u017eeninu preferenciju potencijalnog partnera, a u prilog tome govore i rezultati ovog istra\u017eivanja. Naime, primije\u0107eno je da, kad je vjerojatnost za\u010de\u0107a najve\u0107a, \u017eene preferiraju mu\u0161karce sa znakovima &#8216;zdravih&#8217; gena, kao \u0161to su maskulinizirana lica, simetrija lica, dominantno pona\u0161anje u dru\u0161tvu i genetska kompatibilnost. Prema nalazima svih ovih istra\u017eivanja \u010dini se da ljubljenje uvelike poma\u017ee \u017eenama procijeniti kvalitetu gena potencijalnih partnera u romanti\u010dnim odnosima, zaklju\u010dili su istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><i>Izvor: <\/i><a href=\"http:\/\/www.springer.com\/de\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><i>Springer Science+Business Media<\/i><\/a><i><\/i><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160to stoji iza poljubaca? Pitanje je to koje su istra\u017eivali znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Oxford koji otkrivaju da nam ljubljenje poma\u017ee u pronala\u017eenju pravog partnera, a kasnije mo\u017ee biti i na\u010din koji nam poma\u017ee da zadr\u017eimo partnera. \u201eLjubljenje je u ljudskim seksualnim vezama iznimno \u010desto i u razli\u010ditim se oblicima pojavljuje u vjerojatno svim dru\u0161tvima i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21021139,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[17955],"class_list":["post-21021122","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-poljubac"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021122","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21021122"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021122\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21021139"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21021122"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21021122"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21021122"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}