![\"printanje-novcanica\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/10\/printanje-novcanica-720x405.jpg\")
<\/p>\n\u010cesto se ljudi pitaju – ne bi li svi mi postali bogatiji ako isprintamo vi\u0161e novaca ? U nastavku donosimo odgovor na pitanje.<\/p>\n
<\/p>\n
Kada bismo isprintali vi\u0161e novaca, cijene bi rasle, tako da nam nebi bilo ni\u0161ta bolje nego \u0161to je bilo prije. Da bismo vidjeli za\u0161to je tome tako, mi \u0107emo pretpostaviti da to nije istina, te da se cijene ne\u0107e pove\u0107avati puno sad kad smo drasti\u010dno pove\u0107ali koli\u010dinu novca. Razmotrimo slu\u010daj Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Pretpostavimo da SAD odlu\u010di pove\u0107ati koli\u010dinu novca na na\u010din da svakom mu\u0161karcu, \u017eeni i djetetu po\u0161alje omotnice pune novca. Postavlja se pitanje \u0161to \u0107e ljudi u\u010diniti s tim novcem? Dio tih novaca \u0107e sigurno biti stavljen na \u0161tednju, dio \u0107e se potro\u0161iti na otplatu duga kao \u0161to su hipoteke i otplate kreditnih kartica, no ve\u0107ina \u0107e ipak biti potro\u0161ena. Vjerojatno bi mnogima prva stvar koju bi u\u010dinili bila oti\u0107i do trgovine i kupiti neki proizvod. Uzmimo za primjer trgovinu ra\u010dunalnom opremom i kupnju ra\u010dunala.<\/p>\n
\u0160to bi se dogodilo ako ne\u0107ete biti jedini koji pohitaju kupiti to ra\u010dunalo? Ovo predstavlja problem za tu trgovinu ra\u010dunalnom opremom. Bi li bilo boje da su njihove cijene ostale iste, a da nemaju dovoljno ra\u010dunala za prodati svakome tko \u017eeli jedno, ili bi bilo bolje da dignu cijene? Ako pretpostavljate da bi trebali povisiti cijenu ra\u010dunala, u pravu ste. Vrlo je vjerojatno da \u0107e njihova odluka biti povisiti svoje cijene. Ako ta odre\u0111ena trgovina ra\u010dunalima (zajedno sa svima ostalima) odlu\u010di odmah povisiti svoje cijene, tada bi se dogodila masovna inflacija, a vrijednost na\u0161eg novca tada postaje podcijenjena.<\/p>\n
Budu\u0107i da poku\u0161avamo utvrditi da se to ne\u0107e dogoditi, pretpostavimo da trgovina ra\u010dunalne opreme i drugi trgovci ne pove\u0107aju cijenu ra\u010dunala. Da bi cijena ra\u010dunala ostala stabilna, njihova opskrba \u0107e morati ispuniti ovu dodatnu potra\u017enju. Ako postoji manjak ra\u010dunala, sigurno je da \u0107e cijena rasti, a potro\u0161a\u010di koji ne mogu dobiti ra\u010dunalo \u0107e platiti vi\u0161e nego \u0161to je trgovina ra\u010dunalnom opremom u normalnim okolnostima napla\u0107ivala.<\/p>\n
Za ne rastu\u0107u maloprodajnu cijenu ra\u010dunala, trebati \u0107emo proizvo\u0111a\u010da ra\u010dunala, koji \u0107e pove\u0107ati proizvodnju kako bi zadovoljio pove\u0107anu potra\u017enju. Dakako, to ne\u0107e biti tehni\u010dki mogu\u0107e u nekim industrijama, zato \u0161to postoje ograni\u010denja kapaciteta (strojeva, prostora u tvornici itd.) koji ograni\u010davaju koliko se proizvodnja mo\u017ee pove\u0107ati u kratkom vremenskom razdoblju. Tako\u0111er nam je potreban proizvo\u0111a\u010d, ne da napla\u0107uje trgovca, jer bi to izazvalo pove\u0107anje cijene one iste trgovine ra\u010dunalnom opremom koje bi bile teret za potro\u0161a\u010de, nego da\u00a0 poku\u0161a stvoriti scenarij u kojem cijena ra\u010dunala jednostavno ne raste. Po toj logici mi tako\u0111er trebamo pojedina\u010dne tro\u0161kove proizvodnje ra\u010dunala koje ne\u0107e rasti. To \u0107e biti te\u0161ko za one tvrtke od kojih proizvo\u0111a\u010d kupuje dijelove jer \u0107e osje\u0107ati pritisak, ali u isto vrijeme \u0107e imati poticaj za podizanjem cijena kao i proizvo\u0111a\u010d. Ako proizvo\u0111a\u010d proizvede vi\u0161e ra\u010dunala, mora zaposliti ljude da mu odrade te potrebne dodatne radne sate, a taj tro\u0161ak ne smije pove\u0107ati jedini\u010dnu cijenu ra\u010dunala, ina\u010de \u0107e proizvo\u0111a\u010d morati pove\u0107ati cijenu ra\u010dunala koju pla\u0107aju distributeri.<\/p>\n
Pla\u0107e su u osnovi cijene rada, odnosno satnica je cijena koju radnik napla\u0107uje za jedan sat svog rada. Biti \u0107e nemogu\u0107e da satnica ostane jednaka. Dio dodatnog rada mo\u017ee se dobiti kroz prekovremeni rad zaposlenika. Jasno je da to pove\u0107ava tro\u0161kove, a radnici vjerojatno nisu jednako produktivni po satu kada rade 12 sati dnevno ili kad rade osam sati. Mnoge tvrtke \u0107e morati zaposliti dodatne radnike. Ova potreba za dodatnim radnicima \u0107e izazvati rast pla\u0107a, jer \u0107e tvrtke morati ponuditi ve\u0107e pla\u0107e kako bi radnici do\u0161li k njima raditi. Tako\u0111er, one \u0107e morati paziti da prethodno zaposleni radnici ne prestanu raditi za njih.<\/p>\n
Kada biste dobili omotnicu punu novaca, mislite li da biste radili vi\u0161e ili manje radnih sati? Pritisci na tr\u017ei\u0161tu rada zahtijevaju pove\u0107anje pla\u0107e, tako da se onda i cijena proizvoda mora pove\u0107ati.<\/p>\n
Ubrzo nakon velikog pove\u0107anja u koli\u010dini novca cijene proizvoda \u0107e narasti zbog:<\/p>\n
1. Ako ljudi imaju vi\u0161e novaca, vi\u0161e \u0107e novaca i tro\u0161iti, pa \u0107e prodava\u010di biti prisiljeni povisiti cijene, da im ne ponestane proizvoda.<\/p>\n
2. Prodava\u010di koji ostanu bez proizvoda poku\u0161ati \u0107e ponovno pokrenuti nabavu. Oni \u0107e se suo\u010diti s istom dilemom kao i trgovci: ili \u0107e morati podi\u0107i cijene ili \u0107e se morati suo\u010diti s nesta\u0161icom proizvoda jer nemaju mogu\u0107nosti stvoriti dodatni proizvod, a ne mogu na\u0107i radnu snagu s cijenom rada koja \u0107e biti dovoljno niska da opravda dodatnu proizvodnju.<\/p>\n
Vidjeli smo za\u0161to pove\u0107anje koli\u010dine novca uzrokuje rast cijena. \u00a0Ako bi isporuka dobara porasla dovoljno, faktori 1 i 2 bi se mogli me\u0111usobno uravnote\u017eiti, pa bismo mogli izbje\u0107i inflaciju. Dobavlja\u010di \u0107e proizvesti vi\u0161e dijelova ukoliko cijena rada i cijena sirovina ne porastu. Me\u0111utim, vidjeli smo da \u0107e se pove\u0107ati. U biti, vjerojatnije je da \u0107e se pove\u0107ati do te razine gdje \u0107e biti optimalno da tvrtka za proizvodnju proizvodi upravo onoliko proizvoda koliko bi proizvodili da ukupna koli\u010dina novaca nije porasla.<\/p>\n
To nas dovodi do toga za\u0161to bi se zna\u010dajno pove\u0107anje koli\u010dine novca moglo \u010diniti kao dobra ideja. Kada ka\u017eemo da bismo \u017eeljeli vi\u0161e novca, zapravo ono \u0161to \u017eelimo re\u0107i je da bismo htjeli vi\u0161e bogatstva. Problem je da, ako svi imamo vi\u0161e novaca, svaki pojedini \u010dovjek ne\u0107e biti ni\u0161ta bogatiji. Budu\u0107i da isti broj ljudi tr\u010di za istom koli\u010dinom dobara, prosje\u010dno ne mogu biti bogatiji nego \u0161to su bili prije.<\/p>\n