![\"novac\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/10\/novac.jpg\")
<\/p>\nNovac nema nikakvu inherentnu vrijednost. To su jednostavno komadi papira ili brojke u knjizi. Automobil ima vrijednost jer nam poma\u017ee da do\u0111emo na mjesto na koje \u017eelimo do\u0107i. Voda ima vrijednost jer nam je od koristi \u2013 ne pijemo li dovoljno vode dovodimo svoj organizam u opasnost. Osim ako u\u017eivate gledaju\u0107i slike poginulih narodnih junaka na njemu, novac nema ve\u0107u korist nego bilo koji drugi komad papira.<\/p>\n
<\/p>\n
Stvari prije nisu bile ovakve. U pro\u0161losti je novac bio u obliku kovanica, uglavnom napravljenih od plemenitih metala kao \u0161to su zlato i srebro. Vrijednost novca se grubo temeljila na vrijednosti metala od kojeg su kovanice izra\u0111ene, budu\u0107i da su ljudi kovanice uvijek mogli rastaliti te metal upotrijebiti u druge svrhe. Do prije nekoliko desetlje\u0107a papirnati novac u razli\u010ditim dr\u017eavama temeljio se na zlatu ili srebru kao standardu, ili nekoj njihovoj kombinaciji. To je zna\u010dilo da mo\u017eete donijeti papirnati novac vlasti, koja bi ga razmijenila za zlato ili srebro, ovisno o te\u010daju postavljenom od strane vlade. Zlatni standard trajao je do 1971. godine kada je predsjednik Nixon najavio da Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave vi\u0161e ne\u0107e mijenjati dolare za zlato. Ovo je okon\u010dalo sustav iz Bretton Woodsa. Sada je u SAD-u na snazi sustav fiducijarnog novca (lat. fiducija = povjerenje), koji nije vezan za nijednu drugu robu. Tako da komadi papira u na\u0161im d\u017eepovima nisu ni\u0161ta drugo nego komadi papira.<\/p>\n
Za\u0161to nov\u010danica od pet dolara ima vrijednost, a neki drugi komadi papira nemaju? Jednostavno je \u2013 novac je dobro ograni\u010denih koli\u010dina, a zahtjevi za njim postoje jer ga ljudi \u017eele. Razlog za\u0161to \u017eelimo novac je taj \u0161to znamo da drugi ljudi \u017eele novac, pa tako mo\u017eemo dati svoj novac drugima i u zamjenu dobiti odre\u0111ene usluge i dobra. Oni tada mogu iskoristiti taj novac za kupnju roba i usluga koje oni \u017eele. Roba i usluge su ono \u0161to je u kona\u010dnici bitno u ekonomiji, a novac je na\u010din koji omogu\u0107ava ljudima da daju njima manje po\u017eeljnu robu i usluge te dobiju one koje su im po\u017eeljnije. Ljudi prodaju svoj rad kako bi stekli novac za kupnju robe i usluga u budu\u0107nosti. Ako vjerujemo da \u0107e novac imati vrijednost u budu\u0107nosti, radit \u0107emo kako bismo ga zaradili.<\/p>\n
Na\u0161 nov\u010dani sustav djeluje po zajedni\u010dkom skupu vjerovanja \u2013 dok god dovoljan broj nas vjeruje u budu\u0107u vrijednost novca, sustav \u0107e funkcionirati. \u0160to bi nas moglo natjerati da prestanemo vjerovati u to? Malo je vjerojatno da \u0107e novac u skoroj budu\u0107nosti biti zamijenjen, zato \u0161to su neu\u010dinkovitosti dvojne podudarnosti zahtijevanja dobro poznate. Ako \u0107e jedna valuta biti zamijenjena drugom, postojat \u0107e rok u kojem se stara valuta mo\u017ee zamijeniti novom. To se dogodilo u Europi kada su se dr\u017eave prebacile na euro. Tako da na\u0161e valute ne\u0107e nestati.<\/p>\n
Zbog \u010dega bismo jo\u0161 mogli pomisliti da na\u0161 novac ne\u0107e biti vrijedan drugima u budu\u0107nosti? Pa, \u0161to ako bismo rekli da na\u0161 novac mo\u017eda ne\u0107e biti ni pribli\u017eno vrijedan u budu\u0107nosti kao \u0161to je danas? Inflacija valute je ne\u0161to \u0161to kod ljudi izaziva \u017eelju da se rije\u0161e svog novca \u0161to je prije mogu\u0107e. Inflacija (i razuman na\u010din na koji ljudi reagiraju na nju) predstavlja veliku opasnost za ekonomiju. Ljudi ne\u0107e prihva\u0107ati profitabilne ponude koje uklju\u010duju pla\u0107anje u budu\u0107nosti jer ne mogu biti sigurni u to kolika \u0107e vrijednost novca biti kada budu pla\u0107eni. Zbog toga poslovna aktivnost naglo opada. Inflacija uzrokuje sve vrste drugih neu\u010dinkovitosti, od mijenjanja cijena u kafi\u0107ima svakim nekoliko minuta, do toga da jedna doma\u0107ica gura pune ta\u010dke novca u pekaru kako bi kupila \u0161trucu kruha. Vjerovanje u novac i stalna vrijednost valute nisu ne\u0161kodljive stvari. Ako gra\u0111ani izgube povjerenje u zalihe novca i posumnjaju da \u0107e novac vrijediti manje u budu\u0107nosti, ekonomska \u0107e aktivnost stati.<\/p>\n
Novac je dobro, pa je kao takav podvrgnut zakonima ponude i potra\u017enje. Vrijednost svakog dobra odre\u0111ena je njegovom ponudom i potra\u017enjom te ponudom i potra\u017enjom drugih roba u ekonomiji. Cijena svake robe je iznos novca potreban da bi se ta roba dobila. Inflacija se pojavljuje kada se cijene robe pove\u0107aju \u2013 drugim rije\u010dima, kada novac dobije manju vrijednost u odnosu na druge robe. Do ovoga mo\u017ee do\u0107i kada se:<\/p>\n
\u2013 pove\u0107a ponuda novca
\n\u2013 smanji ponuda drugih roba
\n\u2013 smanji potra\u017enja za novcem
\n\u2013 pove\u0107a potra\u017enja za drugim robama.<\/p>\n
Klju\u010dni uzrok inflacije je pove\u0107anje zaliha novca. Do inflacije mo\u017ee do\u0107i i iz drugih razloga. Ako neka prirodna katastrofa uni\u0161ti trgovine, ali banke ostanu netaknute, o\u010dekivano bismo odmah vidjeli rast cijena, budu\u0107i da je u tom slu\u010daju roba rje\u0111a od novca. Takve vrste situacija su rijetke. Glavnim dijelom do inflacije dolazi kada zalihe novca rastu br\u017ee nego ponuda ostalih roba i usluga.<\/p>\n
U zaklju\u010dku, novac ima vrijednost zbog toga \u0161to ljudi vjeruju da \u0107e biti u mogu\u0107nosti razmijeniti svoj novac u zamjenu za robu i usluge u budu\u0107nosti. Ovo uvjerenje \u0107e trajati toliko dugo dok se ljudi ne boje budu\u0107e inflacije. Kako bi se izbjegla inflacija, vlada mora osigurati da se ponuda novca ne pove\u0107ava prebrzo.<\/p>\n