![\"sedmopruga-usminjaca\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/11\/sedmopruga-usminjaca-720x419.jpg\")
(Credit: Wikimedia)<\/p><\/div>\n (Credit: Wikimedia)\n
![\"sedmopruga-usminjaca-zubi\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/11\/sedmopruga-usminjaca-zubi-720x753.jpg\")
(Credit: Wikimedia)<\/p><\/div>\n
Dok ostale morske kornja\u010de imaju tvrd, ko\u0161\u010dat oklop, crno-plavi oklop sedmopruge usminja\u010de relativno je fleksibilan i pomalo gumenast na dodir. Grebeni rasprostranjeni uzdu\u017e oklopa daju mu hidrodinami\u010dka svojstva. Sedmopruge usminja\u010de mogu roniti do velikih dubina (do 1280 metara), \u0161to je dublje od bilo koje druge kornja\u010de, te mogu ostati na toj dubini i do 85 minuta.<\/p>\n
Sedmopruge usminja\u010de su najrasprostranjenije od svih reptilskih vrsta, mogu\u0107e i od bilo kojih ki\u010dmenjaka. Mogu se prona\u0107i u tropskim i umjerenim vodama Atlantika, Pacifika i Indijskog oceana, te na Mediteranu. Odrasle sedmopruge usminja\u010de putuju od sjevera do juga, od Kanade i Norve\u0161ke do Novog Zelanda i Ju\u017ene Amerike. Za razliku od svojih reptilskih ro\u0111aka, sedmopruge usminja\u010de mogu zadr\u017eati toplinu tijela u hladnim vodama pomo\u0107u jedinstvenih prilagodba koje im omogu\u0107avaju da proizvode i zadr\u017eavaju toplinu tijela. Ove prilagodbe uklju\u010duju veliko tijelo, promjene u tehnikama plivanja i protoku krvi, te debeli sloj tjelesne masno\u0107e.<\/p>\n
Sedmopruge usminja\u010de rade najdu\u017ee migracije izme\u0111u podru\u010dja za hranjenje i podru\u010dja za rasplod od svih kornja\u010da, i to u prosjeku do 6000 km u jednom smjeru. Nakon parenja u moru, \u017eenke odlaze na kopno polo\u017eiti jaja. No\u0107ni ritual uklju\u010duje kopanje rupe u pijesku, polaganja oko 80 jaja, zakopavanje gnijezda, ostavljanje velikog, neravnog podru\u010dja u pijesku kako bi onemogu\u0107ile predatorima pronalazak gnijezda, te napokon, povratak u more.<\/p>\n
Temperatura u gnijezdu ovisi o spolu mladunaca. Podjednaka mje\u0161avina oba spola mladunaca doga\u0111a se kad je temperatura gnijezda oko 30 \u00b0C, dok ve\u0107e temperature odgovaraju \u017eenskom spolu, a ni\u017ee temperature mu\u0161kom spolu mladunaca. \u017denke koje uspiju do\u0107i do oceana lutat \u0107e njime do vlastite seksualne zrelosti, kada \u0107e se vratiti na isto podru\u010dje gnije\u017e\u0111enja i imati vlastite potomke. Mu\u017ejaci \u0107e ostatak \u017eivota provesti u oceanu.<\/p>\n
Njihov \u017eivotni vijek nije poznat, no mnoge sedmopruge usminja\u010de do\u017eivjele su raniji kraj zbog ljudskih aktivnosti. Procjenjuje se da samo jedan od tisu\u0107u mladunaca do\u017eivi svoju odraslu dob. Ljudi \u010desto uzimaju jaja iz gnijezda kako bi ih konzumirali kao hranu ili afrodizijak. Mnoge sedmopruge usminja\u010de \u017ertve su mre\u017ea ribolovaca ili brodova koji udare o njih. Tako\u0111er ugibaju ako progutaju plasti\u010dno sme\u0107e koje mogu zamijeniti za svoju omiljenu hranu, meduzu. U nekim je kornja\u010dama prona\u0111eno i do 5 kilograma plastike u \u017eelucu.<\/p>\n
Sedmopruge usminja\u010de progla\u0161ene su ugro\u017eenom vrstom. Broj sedmoprugih usminja\u010da u Atlantiku stagnira ili \u010dak raste, no u Pacifiku broj im se drasti\u010dno smanjuje zbog uzimanja jaja, zaplitanja u ribolovne mre\u017ee, obalnog razvoja i drugih faktora. Ove kornja\u010de u nekim podru\u010djima, poput Malezije, potpuno su nestale.<\/p>\n
Znanstvenici iz cijelog svijeta prate i prou\u010davaju sedmopruge usminja\u010de kako bi \u0161to vi\u0161e nau\u010dili o ovim gigantskim reptilima, ali i kako bi ih spasili od izumiranja.<\/p>\n
Izvor: NatGeo<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sedmopruga usminja\u010da najve\u0107a je kornja\u010da na svijetu. Mo\u017ee narasti do dva metra i te\u017eiti do 900 kilograma. Ovi reptili su jedini preostali predstavnici porodice kornja\u010da \u010dije evolucijsko korijenje se\u017ee preko sto milijuna godina u pro\u0161lost. Nekada su bile rasprostranjene u svakom oceanu, osim Arktika i Antarktike, no danas im u mnogim dijelovima svijeta broj drasti\u010dno […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21021523,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17270],"class_list":["post-21021455","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-kornjaca"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021455","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21021455"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021455\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21021523"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21021455"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21021455"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21021455"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}