obi\u010dan stres<\/a> uzrokovan kratkoro\u010dnim \u017eivotnim navikama, ve\u0107 onaj dugotrajan, ponavljaju\u0107i stres koji poti\u010de ativnost simpati\u010dkog \u017eiv\u010danog sustava, poznatiju kao reakcija bijega ili borbe (eng. fight or flight), a stimulira i nastanak novih krvnih stanica. Iako je ta jednostavna reakcija klju\u010dna za pre\u017eivljavanje, prekomjeran rad simpati\u010dkog \u017eiv\u010danog sustava tijekom du\u017eeg vremena mo\u017ee imati velike negativne utjecaje na zdravlje.<\/p>\n\n\n\nIstra\u017eivanje na \u017eivotinjama pokazalo je da taj kroni\u010dan tip stresa mijenja aktivaciju, odnosno ekspresiju gena u stanicama imunolo\u0161kog sustava prije nego \u0161to one budu ispu\u0161tene iz ko\u0161tane sr\u017ei u krvotok. Geni koji mogu dovesti do upala nakon kroni\u010dnog stresa pokazuju ve\u0107u izra\u017eenost, dok je aktivacija gena koji smanjuju upale sni\u017eena.<\/p>\n\n\n\n
Ovo istra\u017eivanje provedeno je na mi\u0161evima, a vodili su ga istra\u017eiva\u010di sa Sveu\u010dili\u0161ta Dr\u017eave Ohio. Njihovi kolege s drugih institucija su, testiraju\u0107i uzorke krvi ljudi u lo\u0161im socioekonomskim uvjetima, otkrili da su stanice imunolo\u0161kog sustava i kod njih bile ude\u0161ene na sli\u010dan na\u010din, te povezali to s njihovim kroni\u010dnim do\u017eivljavanjem stresa.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOve stanice dijele mnoge iste karakteristike \u0161to se ti\u010de njihovog odgovora na stres\u201c, rekao je John Sheridan, jedan od autora istra\u017eivanja, te dodao: \u201ePostoji stresom izazvana promjena u ko\u0161tanoj sr\u017ei kod na\u0161ih mi\u0161eva, ali i kod ljudi koji su pod kroni\u010dnim stresom, a koja poti\u010de stanice da stvaraju upale. Prema svemu ovome mo\u017ee se zaklju\u010diti da, ako tijekom dugog vremenskog perioda radite za stvarno lo\u0161eg \u0161efa, ovo iskustvo moglo bi se odraziti na razinu ekspresije gena u va\u0161em imunolo\u0161kom sustavu.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Nalazi pokazuju da bi lijekovi koji djeluju na sredi\u0161nji \u017eiv\u010dani sustav i koji se koriste u lije\u010denju poreme\u0107aja raspolo\u017eenja mogli biti zamijenjeni s onima koji ciljaju na druge dijelove tijela kako bi se za\u0161titilo zdravlje u kontekstu kroni\u010dnog dru\u0161tvenog stresa. Istra\u017eivanje je objavljeno u nedavnom broju \u010dasopisa Proceedings of the National Academy of Sciences<\/i>.<\/p>\n\n\n\n
Veza izme\u0111u uma i tijela uspostavljena je i prije ovog istra\u017eivanja koje je potvrdilo kako je stres povezan sa zdravstvenim problemima. No, ono \u0161to se jo\u0161 uvijek istra\u017euje jest mehanizam koji stoji iza te veze, odnosno kako to\u010dno stres mo\u017ee na\u0161koditi zdravlju. Sheridan i njegovi kolege ve\u0107 du\u017ee vrijeme prou\u010davaju isti mi\u0161ji model kako bi otkrili na koji na\u010din kroni\u010dan stres, a posebno stres povezan s dru\u0161tvenim porazom, mijenja mozak i tijelo te utje\u010de na pona\u0161anje i zdravlje ljudi.<\/p>\n\n\n\n
Mi\u0161evi su u eksperimentu ponavljano bili izlo\u017eeni razinama stresa koje odgovaraju ljudskim odgovorima na kroni\u010dne \u017eivotne stresore. U ovom modelu kori\u0161teni su mu\u0161ki mi\u0161evi koji su prethodno me\u0111usobno razvili hijerarhiju, nakon \u010dega je na dva sata u skupinu mi\u0161eva uba\u010den agresivni mu\u017ejak, \u0161to je izazvalo reakcije bijega ili borbe kod mi\u0161eva u skupini. \u201eOvi mi\u0161evi su konstantno u takvom stanju, a na\u0161e pitanje bilo je \u0161to se doga\u0111a kad se simpati\u010dki \u017eiv\u010dani sustav ponavljano stimulira. Sada vidimo \u0161tetne posljedice toga\u201c, rekao je Sheridan.<\/p>\n\n\n\n
U normalnim uvjetima ko\u0161tana sr\u017e kod ljudi i \u017eivotinja svakodnevno proizvodi i otpu\u0161ta milijarde crvenih krvnih stanica, kao i mno\u0161tvo bijelih krvnih stanica koje tvore imunolo\u0161ki sustav. Sheridan i njegovi kolege ve\u0107 su iz prija\u0161njih istra\u017eivanja znali da stres mijenja taj proces tako da bijele krvne stanice iz ko\u0161tane sr\u017ei postaju sklonije stvaranju upala nego obi\u010dno, kao da brane tijelo od neke vanjske prijetnje.<\/p>\n\n\n\n
Naime, tipi\u010dan odgovor tijela na neki patogen ili drugo strano tijelo zahtijeva upalni proces, koji se doga\u0111a uz prisutnost bijelih krvnih stanica. No, u slu\u010daju kad su upale pretjerane i nemaju za\u0161titnu ulogu, takvo stanje mo\u017ee voditi pove\u0107anom riziku od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pretilosti, kao i mnoge druge zdravstvene te\u0161ko\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
U ovom istra\u017eivanju, istra\u017eiva\u010di su uspore\u0111ivali stanice iz krvi mi\u0161eva koji su do\u017eivjeli ponovljen socijalni poraz sa stanicama mi\u0161eva koji nisu bili pod takvim stresom te utvrdili da je frekvencija stanica imunolo\u0161kog sustava kod mi\u0161eva pod stresom bila \u010detiri puta ve\u0107a nego kod mi\u0161eva koji nisu bili pod stresom. Osim toga, analiza tih stanica pokazala je da je gotovo tri tisu\u0107e gena bilo izra\u017eeno na druga\u010dijim razinama kod mi\u0161eva pod stresom, a mnogi od tih gena dali su stanicama imunolo\u0161kog sustava mogu\u0107nost br\u017eeg i uspje\u0161nijeg stvaranja upale.<\/p>\n\n\n\n
Nicole Powell, jedna od autora istra\u017eivanja, objasnila je: \u201eOvo istra\u017eivanje pru\u017ea jasan mehanizam toga kako psihologija utje\u010de na biologiju. Druga istra\u017eivanja ukazivala su na to da su te stanice sklonije stvaranju upala, a na\u0161 rad pokazuje da su one ude\u0161ene na razini gena, \u0161to je izravno izazvano simpati\u010dkim \u017eiv\u010danim sustavom.\u201c<\/p>\n\n\n\n
U me\u0111uvremenu, Steven Cole, tako\u0111er jedan od autora istra\u017eivanja, radi posebne statisti\u010dke analize genoma da bi otkrio kako ljudska percepcija njihovog okru\u017eenja utje\u010de na njihovu biologiju. On i njegovi kolege analizirali su uzorke krvi mi\u0161eva iz prethodno opisanog eksperimenta i iz zdravih mladih osoba \u010diji je socioekonomski status karakteriziran kao visok ili nizak.<\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dno kao i u prvom eksperimentu, otkriveno je da su mnogi geni kod osoba niskog socioekonomskog statusa druga\u010dije izra\u017eeni nego kod osoba visokog socioekonomskog statusa, zbog \u010dega su njihove imunolo\u0161ke stanice tako\u0111er bile sklonije stvarati upale. Ono \u0161to je zanimljivo je da su geni \u010dija je ekspresija promijenjena kod osoba ni\u017eeg socioekonomskog statusa, dakle onih pod ve\u0107im stresom, bili jednaki onima kod mi\u0161eva pod velikim stresom iz prvog istra\u017eivanja, a ova sli\u010dnost je prevelika da bi bila slu\u010dajna. Isti profil tih gena i stanica imunolo\u0161kog sustava vi\u0111en je i kod osoba \u010dija su djeca oboljela od raka.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOno \u0161to vidimo iz istra\u017eivanja jest uskla\u0111enost ljudskih i \u017eivotinjskih podataka koji pokazuju sli\u010dne genomske odgovore na nepovoljne okolnosti\u201c, rekao je Cole, te dodao: \u201e Molekularne informacije iz istra\u017eivanja \u017eivotinja poklapaju se s nalazima dobivenim na ljudima, u smislu da su kod jednih i drugih izra\u017eeni geni koji izazivaju stvaranje upala, a koji su posljedica stresa, i to ne samo eksperimentalnog stresa, ve\u0107 autenti\u010dnih okolinskih stresora koje ljudi do\u017eivljavaju svaki dan.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Izvor: Ohio State University<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Novo istra\u017eivanje pokazalo je da kroni\u010dan stres mijenja aktivaciju gena u stanicama imunolo\u0161kog sustava prije nego one dospiju u krvotok. Zbog ovih promjena te su stanice ude\u0161ene na borbu protiv infekcija ili o\u0161te\u0107enja koja zapravo ne postoje, a to mo\u017ee dovesti do prekomjernih upala koje su povezane s mnogim zdravstvenim problemima. Stres o kojem se […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21021500,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[16695],"class_list":["post-21021486","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-stres"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021486","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21021486"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021486\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21021500"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21021486"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21021486"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21021486"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}