{"id":21021511,"date":"2013-11-13T13:44:56","date_gmt":"2013-11-13T12:44:56","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21021511"},"modified":"2015-10-23T03:06:10","modified_gmt":"2015-10-23T01:06:10","slug":"statistika-rezerva-vode-na-zemlji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/statistika-rezerva-vode-na-zemlji\/","title":{"rendered":"Statistika rezerva vode na Zemlji"},"content":{"rendered":"<p><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21021573\" alt=\"voda\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/11\/voda.jpg\" width=\"700\" height=\"320\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/11\/voda.jpg 700w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/11\/voda-300x137.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 700px) 100vw, 700px\" \/><\/p>\n<ul>\n<li style=\"text-align: justify;\">Ukupni volumen vode na Zemlji je oko 1,4 milijarde km<sup>3<\/sup>. Zalihe slatkih voda \u010dini oko 35 milijuna km<sup>3<\/sup>, ili oko 2,5% ukupnog volumena vode na Zemlji.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Od ovih zaliha slatkih voda oko 24 milijuna km<sup>3 <\/sup>\u00a0ili oko 70% je u obliku leda i snje\u017enog pokriva\u010da u planinskim regijama te regijama Arktika i Antarktika.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Oko 30% svjetskih slatkih voda pohranjeno je ispod zemlje u obliku podzemnih voda (plitkih i dubokih podzemnih voda do 2000 metara, vla\u017enosti tla, mo\u010dvarnih voda i permafrosta). To \u010dini oko 97% ukupnih slatkih voda potencijalno dostupnih za uporabu.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Slatkovodna jezera i rijeke sadr\u017ee oko 105 000 km<sup>3<\/sup> ili oko 0,3% svjetskih zaliha slatkih voda.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Zemljina atmosfera sadr\u017ei oko 13 000 km<sup>3<\/sup> slatkih voda.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Sveukupna zaliha upotrebljivih slatkih voda za ekosistem i ljude (voda za pi\u0107e) je oko 200 000 km<sup>3<\/sup>, manje od 1% svih zaliha slatkih voda na svijetu.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Ljudi konzumiraju prirodne resurse prebrzim, neodr\u017eivim tempom. Bilo bi potrebno oko tri i pol planeta Zemlje kako bi se odr\u017eala globalna populacija koja bi \u017eivjela trenuta\u010dnim na\u010dinom \u017eivota jednog prosje\u010dnog Europljanina ili Amerikanca.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Nesta\u0161ica vode ve\u0107 utje\u010de na gotovo svaki kontinent i na 40% ljudi na Zemlji. Do 2025. godine, 1,8 milijardi ljudi \u0107e \u017eivjeti u dr\u017eavama ili regijama s nesta\u0161icom vode, i 2\/3 populacije moglo bi \u017eivjeti u uvjetima povremene oskudice vode.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Do 2030. godine, 47% populacije \u0107e \u017eivjeti u podru\u010djima \u010deste nesta\u0161ice vode. Do ve\u0107ine rasta populacije \u0107e do\u0107i u zemljama u razvoju, najvi\u0161e u regijama koje ve\u0107 pate od nekog oblika nesta\u0161ice vode i u podru\u010djima s ograni\u010denim pristupom vodi sigurnoj za pi\u0107e i primjerenim sanitarnim postrojenjima.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Upravljanje zalihama vode utje\u010de na gotovo sve aspekte ekonomije, a najvi\u0161e na zdravlje, proizvodnju hrane i sigurnost, opskrbu ku\u0107anstava i sanitarne mjere, energiju, industriju i odr\u017eivost okoli\u0161a.<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>Izvor: UN Water<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ukupni volumen vode na Zemlji je oko 1,4 milijarde km3. Zalihe slatkih voda \u010dini oko 35 milijuna km3, ili oko 2,5% ukupnog volumena vode na Zemlji. Od ovih zaliha slatkih voda oko 24 milijuna km3 \u00a0ili oko 70% je u obliku leda i snje\u017enog pokriva\u010da u planinskim regijama te regijama Arktika i Antarktika. Oko 30% [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21021573,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16374],"tags":[16608],"class_list":["post-21021511","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija-i-geologija","tag-voda"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021511","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21021511"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021511\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21021573"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21021511"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21021511"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21021511"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}