{"id":21021566,"date":"2020-01-10T12:30:11","date_gmt":"2020-01-10T11:30:11","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21021566"},"modified":"2020-01-11T08:05:36","modified_gmt":"2020-01-11T07:05:36","slug":"na-antarktici-je-jednom-raslo-drvece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/na-antarktici-je-jednom-raslo-drvece\/","title":{"rendered":"I na Antarktici je neko\u0107 raslo drve\u0107e"},"content":{"rendered":"<p>\u010cudna stabla, s nekim zna\u010dajkama dana\u0161njih tropskih stabala, rasla su jednom na Antarktici, pokazala su najnovija istra\u017eivanja.<\/p>\n Fosiliziran ostatak stabla na Antartici (Credit: Patricia Ryberg)\n<p>Prije otprilike 200 milijuna godina, tijekom kasnog Perma i po\u010detkom Trijasa, svijet je bio poput staklenika i bilo je mnogo toplije nego \u0161to je danas. \u0160ume su prekrivale tada nezale\u0111enu Antarktiku. No, Antarktika je i tada, ba\u0161 kao i danas, tijekom zime bila u gotovo potpunoj tami, dok je tijekom ljetnih mjeseci cijeli dan bila obasjana sun\u010devom svjetlo\u0161\u0107u.<\/p>\n<p class=\"MsoBodyText\">Pitanje je, tvrdi Patricia Ryberg, znanstvenica sa Sveu\u010dili\u0161ta u Kanzasu, kako su se biljke uspjele nositi s konstantnom fotosintezom tijekom jednog dijela godine, a onda s potpunim izostankom iste tijekom drugog dijela godine. \u201eUpravo su stabla najbolji na\u010din da to otkrijemo, budu\u0107i da ona bilje\u017ee sve fiziolo\u0161ke promjene u svojim godovima\u201d, nastavlja Ryberg.<\/p>\n<p class=\"MsoBodyText\">Fosilizirani ostaci stabala i otisci li\u0161\u0107a zabilje\u017eili su svojevrsnu povijest antarkti\u010dke \u0161ume. Otisci li\u0161\u0107a nalaze se na jednom mjestu, kao da su svi otpali u isto vrijeme, tvore\u0107i svojevrsni tepih od li\u0161\u0107a. Upravo to ukazuje na \u010dinjenicu da je rije\u010d o listopadnim \u0161umama.<\/p>\n<p>Kako bi potvrdili tu \u010dinjenicu, Ryberg i njezini kolege skupili su uzorke fosiliziranog drve\u0107a te analizirali njihove godove. Godovi su pokazali kako je rije\u010d o zimzelenom drve\u0107u. \u201eSada imamo kontradiktorne rezultate, gdje otpalo li\u0161\u0107e ukazuje na to da je rije\u010d o listopadnom, a ostatak fosiliziranog drveta da je rije\u010d o zimzelenom drve\u0107u\u201d, izjavila je nedavno Ryberg na godi\u0161njem skupu Ameri\u010dkog geolo\u0161kog dru\u0161tva (<em>Geological Society of America<\/em>).<\/p>\n<p>Studije koje su se bavile istra\u017eivanjem molekula ugljika u fosiliziranim ostacima drve\u0107a, tako\u0111er su dale dvostruke odgovore \u2013 moglo bi se raditi o listopadnom, ali i o zimzelenom drve\u0107u. Iz toga se mo\u017ee zaklju\u010diti da su drevne antarkti\u010dke \u0161ume bile neka \u010dudna mje\u0161avina listopadne i zimzelene \u0161ume. \u201eVe\u0107ina godova izgleda tropski, premda drve\u0107e s Antarktike uop\u0107e nije raslo u tropskim uvjetima. Mogu\u0107e je pak da je rije\u010d o tropskim stablima koja tijekom razdoblja u kojem nema sun\u010deve svjetlosti do\u017eivljavaju odre\u0111enu vrstu hibernacije\u201d, zaklju\u010dila je na kraju Ryberg.<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.livescience.com\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">LiveScience<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010cudna stabla, s nekim zna\u010dajkama dana\u0161njih tropskih stabala, rasla su jednom na Antarktici, pokazala su najnovija istra\u017eivanja. Prije otprilike 200 milijuna godina, tijekom kasnog Perma i po\u010detkom Trijasa, svijet je bio poput staklenika i bilo je mnogo toplije nego \u0161to je danas. \u0160ume su prekrivale tada nezale\u0111enu Antarktiku. No, Antarktika je i tada, ba\u0161 kao [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21021594,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[17898,17981],"class_list":["post-21021566","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-antartika","tag-stablo"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021566","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21021566"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021566\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21021594"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21021566"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21021566"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21021566"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}