Preci velikog dijela Europljana i Azijaca jednom su izme\u0111u 4500. i 2500. prije Krista govorili istim jezikom, jezikom znanim kao protoindoeuropski. Iako pisani zapisi ovog jezika ne postoje, lingvist dr. Andrew Byrd ga je nedavno poku\u0161ao rekonstruiratikoriste\u0107i znanstveni materijal o ovoj temi prikupljen kroz tri stolje\u0107a.<\/p>\n
Byrd je stru\u010dnjak za lingvistiku indoeuropskog prajezika, s naglaskom na fonologiji, a predaje na Sveu\u010dili\u0161tu u Kentuckyju. U ovoj snimci uredio je i izrecitirao svoju vlastitu verziju basne na indoeuropskom jeziku znane kao \u201eOvca i konji\u201c, kao i jednu verziju pri\u010de na sanskrtu pod imenom \u201eKralj i bog\u201c.<\/p>\n
Pri\u010da \u201eOvca i konji\u201c je zanimljiva jer ju je izvorno 1868. godine napisao njema\u010dki lingvist dr. August Schleicher, koji ju je tada i preveo na indoeuropski prajezik kako bi eksperimentirao s vokabularom.<\/p>\n
U intervjuu za Huffington Post, Byrd je rekao da je njegova snimka \u201eOvca i konji\u201c pribli\u017ena pretpostavka kako je taj jezik nekada davno zvu\u010dao i velikim dijelom temelji se na na\u0161im saznanjima o anti\u010dkim indoeuropskim jezicima kao \u0161to su latinski, gr\u010dki i sanskrt. Byrdova izvedba pri\u010de \u201eOvca i konji\u201c u velikom dijelu temelji se na tekstu kojeg je izvorno sastavio lingvist s UCLA-a, dr. H. Craig Melchert. Pogledajte kako taj tekst izgleda i poslu\u0161ajte kako zvu\u010di na protoindoeuropskom:<\/p>\n
Ovo je isti odlomak preveden na hrvatski jezik:<\/p>\n
Ovca bez vune vidjela je konje; jedan od njih vukao je te\u0161ku zapregu, jedan je nosio te\u017eak teret, a jedan je nosio \u010dovjeka na le\u0111ima. Ovca je rekla konjima: \u201eBoli me srce kad vidim kako \u010dovjek ovako tjera konje.\u201c Konj je odgovorio: \u201eSlu\u0161aj, ovco, a nas srca bole kad vidimo ovo: \u010dovjek, gospodar, od ov\u010dje vune sebi izra\u0111uje toplu odje\u0107u. A ovca je bez vune.\u201c \u010cuv\u0161i ovo, ovca je pobjegla u planinu.<\/p>\n
Iako ne postoji metoda kojom bi se moglo bez sumnje ustvrditi kako je ovaj jezik zvu\u010dao, Byrd je rekao Huffington Postu da se u slu\u010daju njegovog izgovora radi o \u201evrlo vjerojatnoj pretpostavci\u201c stru\u010dne osobe.<\/p>\n
\u201eJezici se razlikuju po tome kako kombiniraju svoje zvu\u010dne uzorke\u201c, obja\u0161njava Byrd. \u201eTi zvu\u010dni segmenti zatim se spajaju u rije\u010di. Protoindoeuropski jezik vrlo je grlen.\u201c<\/p>\n
Byrd je bio poprili\u010dno iznena\u0111en iznimnom popularno\u0161\u0107u njegove snimke na internetu, ali je nadodao da sumnja da \u0107e u budu\u0107nosti stvarati nove snimke, najvi\u0161e zato \u0161to bi morao smi\u0161ljati nove pri\u010de koje bi se zatim prevodile. Pa ipak, ovaj lingvist je nadodao da mu je drago \u0161to je ova medijska pozornost pridonijela popularizaciji lingvistike indoeuropskog prajezika.<\/p>\n
Mnogi moderni jezici potje\u010du od indoeuropskog prajezika, kao npr. engleski, \u0161vedski, farski i mnogi drugi. Byrd je novinarima rekao da se ova pradavna veza me\u0111u jezicima \u010desto zaboravlja u kontekstu dana\u0161njih geopoliti\u010dkih odnosa.<\/p>\n
\u201eFarski i engleski su prije 6500 godina bili jedan te isti jezik\u201c, rekao je. \u201eTo je zapravo vrlo cool i daje nam osje\u0107aj povezanosti.\u201c<\/p>\n
Zbog nedostatka dostupnih podataka, ovaj jezik je \u010desto tema brojnih rasprava me\u0111u istra\u017eiva\u010dima. Byrd vjeruje da se ovaj jezik vjerojatno govorio po euroazijskim stepama prije oko 6500 godina, ali nadodaje da su neki istra\u017eiva\u010di nedavno predstavili novu, kontroverznu teoriju da je postojao i vi\u0161e tisu\u0107a godina prije toga na podru\u010dju dana\u0161nje Turske.<\/p>\n
Kad su ga pitali \u0161to bi nam moglo omogu\u0107iti da \u010dujemo potpuno izvorni indoeuropski prajezik, Byrd se samo nasmijao i odgovorio: \u201eVremenski stroj mo\u017eda?\u201c<\/p>\n