Svi odugovla\u010de. Bilo da su to potpuno neva\u017ene internetske stranice dok poku\u0161avate napisati esej ili humoristi\u010dna serija na televiziji ba\u0161 kad morate u\u010diti. Vjerojatno sto se svi na\u0161li u takvoj situaciji, gdje odugovla\u010dite s obavljanjem va\u017enih stvari jer Vam pa\u017enju odvla\u010de one manje bitne. Ili prvo izvr\u0161avate one zanimljivije i ugodnije zadatke, a zahtjevnije i dosadnije (premda i va\u017enije) ostavljate za kraj. To je definicija odugovla\u010denja (eng. procrastination<\/i>).<\/p>\n
Svi imamo va\u017ene vremenske rokove koje moramo ispuniti, bilo u obliku ispita za koje u\u010dimo ili manje zadatke poput razvrstavanja ra\u010duna i vo\u0111enje psa k veterinaru na cijepljenje. No, \u0161to je rok bli\u017ee, svakodnevni zadaci postaju sve privla\u010dniji \u2013 pogotovo akcije \u010di\u0161\u0107enje, stana, auta ili uredskog mjesta umjesto da se fokusiramo na zadatak \u010diji se vremenski rok bli\u017ei kraju. Kroni\u010dno odugovla\u010denje dovodi do ve\u0107e produktivnosti, ali i utje\u010de na mozak jer dolazi do brige i stresa. Kako se rok pribli\u017eava, sve su izra\u017eeniji osje\u0107aji frustracije i krivnje zbog nedovoljnog posve\u0107ivanja truda i bremena tom zadatku. Pa za\u0161to se ipak odlu\u010dujemo na odugovla\u010denje kad moramo zapeti i odraditi ono \u0161to nam je va\u017eno?<\/p>\n
Kako bismo odugovla\u010dili, moramo imati ocjenu vrijednosti na\u0161eg pona\u0161anja. Drugim rije\u010dima, moramo biti svjesni da se bavimo kratkoro\u010dnim, manje va\u017enim zadacima umjesto da se bavimo onime \u0161to nam je puno va\u017enije.<\/p>\n
Dio mozga koji kontrolira centar za odlu\u010divanje, koji odre\u0111uje koje \u0107e se pona\u0161anje manifestirati, zove se prefrontalni korteks. Igra vrlo bitnu ulogu pri oblikovanju pozitivne ili negativne predod\u017ebe o nekom zadatku i njegovim ishodima, \u0161to zna\u010di da mozak odlu\u010duje na one aktivnosti koje su prethodno rezultirale ugodnim osje\u0107ajem. To podru\u010dje mozga bitno je za oblikovanje vrijednosnih sudova isto kao i odluka op\u0107enito, iz \u010dega mo\u017eemo zaklju\u010diti da manifestiramo odre\u0111ena pona\u0161anja jer smo nau\u010dili da nam ona pru\u017eaju dobar osje\u0107aj. Neurotransmiteri u mozgu oblikuju nagradu i stvaraju ugodne osje\u0107aje. Po\u017eeljna pona\u0161anja \u201enagra\u0111uju se\u201c otpu\u0161tanjem dopamina u mozak. Potom zauzvrat dopamin poti\u010de takva pona\u0161anja, tako da nam omogu\u0107i ugodan osje\u0107aj i pove\u0107a \u0161anse da \u0107emo ta pona\u0161anja ponoviti kako bismo ponovo iskusili ugodu.<\/p>\n
Zadaci kojim smo okupirani za vrijeme odugovla\u010denja su oni koji imaju malu, kratkoro\u010dnu i trenutnu vrijednost, u odnosu na va\u017enost zadatka kojeg odga\u0111amo. To je \u010disti primjer privremenog diskontiranja, preuveli\u010davamo vrijednost ishoda ako se odmah do\u0111e do njega. Ljudskom motivacijom upravlja mogu\u0107nost \u0161to br\u017eeg dobivanja nagrade. Drugim rije\u010dima, \u0161to su ishodi nekog zadatka i nagrada dalji u budu\u0107nost, to im vi\u0161e smanjujemo vrijednost. To se zove pristranost trenutka i obja\u0161njava za\u0161to radije poduzimamo manje vrijedna pona\u0161anja (provjeravanje Facebook profila, igranje ra\u010dunalnih igara) jer visoko vrijedno pona\u0161anje je dalje u budu\u0107nosti, te ga percipiramo manje va\u017eni nego \u0161to stvarno jest. Kako vrijeme prolazi, vremenski rok sve se vi\u0161e bli\u017ei. Vrednovanje dobrog ishoda na ispitu ili obavljanja posla prije roka je isto kao i prije, no ve\u0107a neposrednost nas tjera da nam postaje sve va\u017enije izvr\u0161iti taj zadatak.<\/p>\n
Za obja\u0161njenje fenomena odugovla\u010denja postoji i jedna teorija koja se temelji na osobnosti. Ona ka\u017ee da je odugovla\u010denje oblik tra\u017eenja uzbu\u0111enja. Ta teorija ukazuje da bi osobe koje odugovla\u010de mogle pripadati posebnom obliku osobnosti \u2013 bla\u017eem obliku adrenalinskih ovisnika.<\/p>\n
Nedovr\u0161avanje va\u017enog zadatka do zadnje sekunde prije roka pove\u0107ava razine stresa u organizmu, no izvr\u0161avanje zadatka nakon intenzivnog stresa dovodi do ve\u0107eg dotoka \u201enagrade\u201c \u2013 dopamina. Sve ovo podr\u017eava teoriju da ljudi bolje funkcioniraju pod pritiskom.<\/p>\n
Zna\u010di, odugovla\u010denje bi moglo biti aspekt osobnosti ili nesposobnost da se odupremo silnim aktivnostima \u010diji ishodi odmah dovode do ugodnih osje\u0107aja i da se posvetimo manje ugodnim, ali va\u017enijim zadacima.<\/p>\n
Kako se oduprijeti odugovla\u010denju?<\/p>\n
Postoje mnoge tehnike koje poma\u017eu ljudima da rade efektno i svedu koli\u010dinu ometaju\u0107ih \u010dimbenika na minimum. Npr. Pomodoro tehnika rastavlja razdoblje rada na imaginarne 25-minutne dijelove, nakon kojeg se dozvoljava mala nagrada \u2013 poput kratke stanke za kavu illi kratke provjere Facebook profila. Nakon toga slijedi 25 minuta posla. Ta tehnika dokazala je produktivnost tokom cijelog dana.<\/p>\n
Druga tehnika podrazumijeva odre\u0111ivanje vi\u0161e vremenskih rokova za obavljanje nekog velikog projekta, odnosno rastavljanje projekta na vi\u0161e manjih dijelova koje se br\u017ee izvr\u0161i i koje nose trenutnu ugodu. Ova tehnika smanjuje \u0161anse za izvr\u0161avanje zadatka u zadnji \u010das. Ta tehnika vrlo se jednostavno mo\u017ee primijeniti \u2013 upotrebom rasporeda ili popisa manjih zadataka, te malim nagradama nakon ispunjavanja zadataka.<\/p>\n
Uz toliko ometaju\u0107ih \u010dimbenika na dnevnoj bazi \u010dini se da \u017eivimo u raju odugovla\u010denja. Prihva\u0107anjem sklonosti ka odugovla\u010denju, omogu\u0107ava nam promjenu pona\u0161anja i ve\u0107u produktivnost.<\/p>\n
Izvor: ScienceAlert<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Svi odugovla\u010de. Bilo da su to potpuno neva\u017ene internetske stranice dok poku\u0161avate napisati esej ili humoristi\u010dna serija na televiziji ba\u0161 kad morate u\u010diti. Vjerojatno sto se svi na\u0161li u takvoj situaciji, gdje odugovla\u010dite s obavljanjem va\u017enih stvari jer Vam pa\u017enju odvla\u010de one manje bitne. Ili prvo izvr\u0161avate one zanimljivije i ugodnije zadatke, a zahtjevnije i […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21021844,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[],"class_list":["post-21021677","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021677","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21021677"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021677\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21021844"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21021677"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21021677"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21021677"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}