Prije 1960. godine ve\u0107ina istra\u017eivanja \u017eivotnjske inteligencije bila je usredoto\u010dena samo na promatranje pona\u0161anja, putem poznatih ekperimenata poput primjerice \u201ePavlovljevih pasa\u201c i Thorndikeovo \u201euvjetovanje operanta\u201c. Nakon 60-ih podru\u010dje istra\u017eivanja po\u010delo se \u0161iriti i obuhva\u0107ati \u017eivotinjsku kogniciju, \u0161to je uzrokovalo debate po pitanju \u017eivotinjske svjesnosti.<\/p>\n
Potpuno saznanje o \u010demu \u017eivotinje zapravo razmi\u0161ljaju vrlo nam vjerojatno nikada ne\u0107e biti poznato, no dosad smo imali priliku promatrati prili\u010dno nevjerojatne dokaze inteligencije kod \u017eivotinja od kojih bi to najmanje o\u010dekivali.<\/p>\n
Vrane<\/b><\/p>\n
Vrane su nevjerojatno inteligentna bi\u0107a. Sposobne su prepoznati ljudska lica i \u010dak mogu imati zamjerke prema nekome.<\/p>\n
Kako bi istra\u017eivanje vrana bilo kvalitetno obavljeno, morale su biti uhva\u0107ene i primjereno ozna\u010dene narukvicama. Znanstvenici koji su obavljali taj dio posla vrlo su brzo prestali biti dragi vranama. Sljede\u0107i put kada su u\u0161li u njihovo uto\u010di\u0161te bili su podvrgnuti neugodnom tretmanu od strane vrana, zaletavanju i napadima. Ako bi isti istra\u017eiva\u010di u\u0161li u prostor nose\u0107i masku koju vrane nisu vidjele prije toga, takva reakcija bi izostala. Tako\u0111er, \u010dini se da vrane komuniciraju i dijele informacije o ljudima koji im se ne svi\u0111aju. Vrane koje nisu bile prisutne tijekom ozna\u010davanja svejedno su reagirale na znanstvenike koji su se zamjerili prvoj grupi ptica.<\/p>\n
Njihova nevjerojatna inteligencija nije samo pokazana kroz svi\u0111anje ili ne svi\u0111anje \u2013 iznimno su sposobne kod kori\u0161tenja alata kako bi do\u0161le do hrane ili rije\u0161ile problem. Vrane redovito koriste gran\u010dice, kamenje i \u017eice kako bi dohvatile hranu na skrivenim mjestima. Ako odgovaraju\u0107i alat nije trenutno na raspolaganju, one \u0107e ga doraditi kako bi odgovarao svrsi. \u0160tovi\u0161e, vrane koriste alate bolje od ve\u0107ine primata.<\/p>\n
Ezopova basna \u201eVrana i vr\u010d\u201c opisuje domi\u0161ljatost te pti\u010dje vrste. Vrana je \u017eeljela popiti vode, no nije mogla dosegnuti vodu unutar vr\u010da. Umjesto da odustane i potra\u017ei vodu drugdje, ona je ubacivala kamen\u010di\u0107e u vr\u010d sve dok se razina vode nije podignula. To je 2600 godina stara pri\u010da o ustrajnosti. Suvremeni su znanstvenici odlu\u010dili napraviti test iz te basne te demonstrirali znanstvenu to\u010dnost iste.<\/p>\n
Delfini<\/b><\/p>\n
\u201eSo long, and thanks for all the fish.<\/i>\u201c \u2013 Vodi\u010d za autostopere kroz galaksiju<\/p>\n
Delfini ve\u0107 jako dugo vremena slove kao najpametnije \u017eivotinje na planetu. Njihovi mozgovi iznimno su veliki u odnosu na tjelesnu veli\u010dinu, imaju puno slo\u017eeniji neokorteks (dio mozga zadu\u017een za kompleksne funkcije) u usporedbi s ljudima, te im je regija mozga zadu\u017eena za samosvijest puno ve\u0107a u usporedbi s ostalim \u017eivotinjama.<\/p>\n
Delfini \u017eive u dru\u0161tvenim zajednicama u kojima je komunikacija klju\u010dna za uspjeh. Za razliku od ljudi oni nemaju glasnice, ve\u0107 koriste kombinacije kliktaja, zujaja, \u0161kripanja i zvi\u017edanja za razgovor sa ostalim pripadnicima cetaceana, dodu\u0161e znanstvenici jo\u0161 uvijek nisu uspjeli razlu\u010diti konkretan jezik. Govor tijela tako\u0111er je iznimno bitan faktor u njihovoj komunikaciji. Delfinski zvi\u017edaj je unikatan za svaku individuu te se razvija unutar prvog mjeseca \u017eivota.<\/p>\n
Nedavno je otkriveno da se delfini sje\u0107aju zvi\u017edaja svojih prijatelja \u010dak i ako se nisu vidjeli preko 20 godina. Ovo poma\u017ee u razumijevanju za\u0161to delfini mogu napu\u0161tati i pridru\u017eivati se razli\u010ditim podovima tijekom \u017eivotnog vijeka.<\/p>\n
Delfini su toliko inteligentni da je Indija nedavno zabranila njihovo zato\u010davanje. Indijsko je Ministarstvo okoli\u0161a i \u0161uma naslovilo sve cetaceane kao \u201ene-ljudske osobe\u201c i proglasilo njihovo zato\u010davanje od strane individua ili institucija (dr\u017eavnih i privatnih) u svrhu zabave ilegalnim.<\/p>\n
Svinje<\/b><\/p>\n
Bez obzira na ne\u010dije iznena\u0111enje, svinje su prili\u010dno inteligentne \u017eivotinje i mnogi bi njihov intelekt svrstali na razinu delfina i pametnijih vrsta primata.<\/p>\n
Dio zasluga za to nosi \u010dinjenica da su veliki dijelovi svinjskog genoma prakti\u010dki identi\u010dni ljudskom, iako je na\u0161 zajedni\u010dki predak izumro prije 100 milijuna godina. Svinje preferiraju \u017eivjeti svojom verzijom \u201ekau\u010d stila\u201c \u017eivota \u2013 jesti, spavati, gledati TV i komentirati politiku (svaka sli\u010dnost sa suvremenim homo sapiensom je slu\u010dajna).<\/p>\n
Kad ih se stavi pred ogledalo, svinje su isprva fascinirane refleksijom te poku\u0161avaju inicirati komunikaciju vokalizacijom i kimanjem glave. Kada bi primjetile refleksiju hrane u ogledalu, prvi je poku\u0161aj lociranja obroka zavr\u0161io iza odgledala, \u0161to je rezultiralon neuspjehom odnosno razo\u010darenjem. Sljede\u0107i put kada su stavljene pred ogledalo bile su manje zainteresirane za vlastitu refleksiju, a vi\u0161e kako bi na\u0161le zdjelicu hrane koja se nalazila iza njih. Za taj pothvat bilo im je potrebno manje od 30 sekundi.<\/p>\n
Svinje je prili\u010dno lagano nau\u010diti trikove. Dodu\u0161e, ako im ne uspije iz prve, skupljanje hrabrosti za sljede\u0107i poku\u0161aj je dug proces. Istra\u017eiva\u010di naga\u0111aju da je sje\u0107anje na neuspjeh velika prepreka ve\u0107ini svinja. Neuspjeh u dresuri mo\u017ee im utjecati na raspolo\u017eenje, budu\u0107i su ove \u017eivotinje sposobne izra\u017eavati kompleksne emocije.<\/p>\n
Slonovi<\/b><\/p>\n
Slonovi su najve\u0107i kopneni sisavci, a \u010dini se da imaju mozak koji opravdava tu reputaciju.<\/p>\n
Nedavno je otkriveno da slonovi bez prija\u0161nje dresure razumiju kada ljudi upiru prstom. Kada bi stajali izme\u0111u dvije identi\u010dne kante, s time da je jedna napunjena hranom, slon \u0107e uvijek izabrati onu na koju \u010dovjek pokazuje. Dok je prili\u010dno nevjerojatno da slonovi spontano razumiju tu gestikulaciju, postaje jo\u0161 nevjerojatnija \u010dinjenica da ve\u0107ina pametnih primata nije sposobno za istu razinu razumijevanja.<\/p>\n
Slonovi u zato\u010deni\u0161tvu nemaju nikakvu bitnu prednost nad divljim slonovima kad se radi o interakciji sa ljudima, \u0161to je znanstvenike dovelo do zaklju\u010dka da je to uro\u0111ena reakcija, odnosno da pokazivanje postoji kao gestikulacija u slonovskoj populaciji.<\/p>\n
Drugo istra\u017eivanje koje je ukazalo na inteligenciju ovih debeloko\u017eaca jest pokus u kojem se grupa slonova natjecala s grupom ljudi u vje\u017ebi timskog rada. Ne samo da su slonovi pobjedili ljude u toj vje\u017ebi, ve\u0107 su se koristili tehnikama koje znanstvenici nisu ni uzeli u obzir.<\/p>\n
Foto: Wikimedia<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prije 1960. godine ve\u0107ina istra\u017eivanja \u017eivotnjske inteligencije bila je usredoto\u010dena samo na promatranje pona\u0161anja, putem poznatih ekperimenata poput primjerice \u201ePavlovljevih pasa\u201c i Thorndikeovo \u201euvjetovanje operanta\u201c. Nakon 60-ih podru\u010dje istra\u017eivanja po\u010delo se \u0161iriti i obuhva\u0107ati \u017eivotinjsku kogniciju, \u0161to je uzrokovalo debate po pitanju \u017eivotinjske svjesnosti. Potpuno saznanje o \u010demu \u017eivotinje zapravo razmi\u0161ljaju vrlo nam vjerojatno nikada […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21021798,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16978,17051,17935,17933],"class_list":["post-21021718","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-delfin","tag-slon","tag-svinja","tag-vrana"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021718","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21021718"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021718\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21021798"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21021718"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21021718"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21021718"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}