Genetski modificirana hrana (GMO) potje\u010de od biljaka i \u017eivotinja koje imaju umetnute gene drugih biljaka i \u017eivotinja kako bi se promijenilo neko njihovo svojstvo.<\/p>\n
(Credit: Wikimedia).
\nIako su ljudi stolje\u0107ima modificirali jestive biljke i \u017eivotinje uz pomo\u0107 uzgoja i rasploda, moderna biotehnologija omogu\u0107uje geneti\u010dka pobolj\u0161anja \u017eivih bi\u0107a tako da ih izravno, trenutno mijenja, \u010dime se posti\u017eu mnogo br\u017ei rezultati. Tako\u0111er omogu\u0107uje prijenos gena izme\u0111u organizama koji se me\u0111usobno ne mogu razmno\u017eavati. Potencijalne prednosti mogu biti pove\u0107ana poljoprivredna proizvodnja, bolja prehrana i ukusnija hrana. No, s druge strane postoje sumnje na mogu\u0107e neo\u010dekivane, \u0161tetne zdravstvene efekte, one\u010di\u0161\u0107enje okoli\u0161a i komercijalno iskori\u0161tavanje.<\/p>\n
Genetski modificirana hrana s vremenom bi mogla donijeti prednosti koje su danas vrlo spekulativne. Tako\u0111er postoji i zabrinutost oko mogu\u0107ih \u0161tetnih utjecaja za koje jo\u0161 naizgled nema nikakvih dokaza iako bi se mogli pojaviti u budu\u0107nosti. Genetski modificirana hrana predstavlja relativno novu tehnologiju koja mo\u017ee donijeti mnoge povlastice, ali kod koje postoji i potencijal za zlouporabu<\/p>\n
1.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Bolja otpornost na \u0161teto\u010dine i bolesti<\/strong><\/p>\n Genetski modificirani usjevi mogu proizvesti varijacije koje su otpornije na \u0161teto\u010dine i bolesti, te se time smanjuje manjkovi i ovisnost o pesticidima. Npr. gen koji divljoj biljci daje otpornost na gljivi\u010dnu infekciju mo\u017ee se umetnuti u jestivu biljku koja te za\u0161tite nema. Takav usjev manje je podlo\u017ean napadima bolesti.<\/p>\n 2.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Ve\u0107a tolerancija na stres<\/strong><\/p>\n Geni koji daju ve\u0107u toleranciju na stres, poput su\u0161e, niskih temperatura ili soli u tlu, tako\u0111er se mogu umetnuti u usjeve. Takav gen mo\u017ee pro\u0161iriti njihovu rasprostranjenost \u010dime se otvaraju nova podru\u010dja za uzgoj.<\/p>\n 3.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Br\u017ei rast<\/strong><\/p>\n \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0 \u00a0 <\/span><\/span><\/span>Usjeve se mo\u017ee modificirati da br\u017ee rastu kako bi se mogli obraditi i ubrati u podru\u010djima koja imaju kra\u0107a klimatska razdoblja povoljna za rast. To mo\u017ee pove\u0107ati koli\u010dinu ljetine u novim podru\u010djima ili \u010dak omogu\u0107iti dvije \u017eetve u podru\u010djima koja trenutno dozvoljavaju jednu \u017eetvu.<\/p>\n 4. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Hranjivije namirnice<\/strong><\/p>\n Biljke i \u017eivotinje mogu biti promijenjene kako bi proizvele ve\u0107e koli\u010dine neophodnih vitamina i minerala, poput \u017eeljeza, kako bi se rije\u0161ili problemi zdrave prehrane u nekim dijelovima svijeta. Izmjene bi tako\u0111er mogle uklju\u010divati i promjene koli\u010dine proteina, ugljikohidrata te zasi\u0107enih i nezasi\u0107enih masti koje sadr\u017eavaju. Sve bi ovo moglo bi voditi proizvodnji hrane dizajnirane specifi\u010dno za zdravu prehranu svih konzumenata.<\/p>\n 5. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Sposobnost proizvodnje lijekova i cjepiva<\/strong><\/p>\n Mo\u017eda bi bilo mogu\u0107e da biljke i \u017eivotinje proizvode korisne lijekove i cjepiva, kako bi prevencija i lije\u010denje ljudskih bolesti i nekim podru\u010djima bilo pristupa\u010dnije i efikasnije.<\/p>\n 6.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Otpornost prema herbicidima<\/strong><\/p>\n Usjeve se mo\u017ee promijeniti tako da postanu otporni na odre\u0111ene herbicide, \u010dime se olak\u0161ava rje\u0161avanje \u0161tetnih biljaka. Ratari bi jednostavno trebali koristiti herbicid na cijeloj obradivoj povr\u0161ini, uni\u0161tavaju\u0107i ne\u017eeljene biljke i istovremeno ne o\u0161tetiti jestive biljke \u2013 usjev. Npr. genetski modificirana uljana repica \u2013 izvor kanola ulja \u2013 otporna je na jednu kemikaliju koja se \u0161iroko koristi kako bi se kontrolirao korov.<\/p>\n 7.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Bolji okus<\/strong><\/p>\n Hrana mo\u017ee biti modificirana kako bi imala bolji okus, \u0161to bi moglo ohrabriti ljude da zdravije jedu hranu koja je sad nepopularna zbog svog okusa, poput \u0161pinata i brokule. Mo\u017eda bi bilo mogu\u0107e i umetnuti gene koje bi proizveli vi\u0161e razli\u010ditih okusa.<\/p>\n 1.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Neo\u010dekivane nuspojave<\/strong><\/p>\n Neki od efekata genetski modificirane hrane na ljudsko zdravlje mogu biti neo\u010dekivani. Mnogi kemijski spojevi u hrani pona\u0161aju se na iznimno kompleksne na\u010dine u ljudskom tijelu. Ako hrana sadr\u017ei ne\u0161to \u0161to ina\u010de nije prisutno u ljudskoj prehrani, te\u0161ko je re\u0107i koje bi to efekte imalo kroz odre\u0111eno vrijeme. Iako je genetski modificirana hrana strogo testirana, mo\u017eda postoje suptilni, dugoro\u010dni efekti koje jo\u0161 ne mo\u017eemo prepoznati.<\/p>\n 2.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Problemi pri etiketiranju genetski modificirane hrane<\/strong><\/p>\n Kupcima mo\u017eda ne\u0107e biti jasno \u0161to jedu kad konzumiraju genetski modificiranu hranu. Ne zahtijevaju sve dr\u017eave obvezno etiketiranje hrane ili sastojaka kao genetski modificiranih i \u010dak i ako je pravilno etiketirana, ljudi si mo\u017eda ne\u0107e uzeti vremena da pro\u010ditaju informacije. Ljudi koji su alergi\u010dni na odre\u0111eni sastojak mogu biti neo\u010dekivano ugro\u017eeni genetski modificiranom hranom koja sadr\u017ei taj sastojak. Vegetarijanci i vegani mogli bi se susresti s biljnom hranom \u010diji geni zapravo dolaze od \u017eivotinja.<\/p>\n 3.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Smanjena raznolikost vrsta<\/strong><\/p>\n Geni koji usjeve \u010dine otrovnima za \u0161tetne insekte, mo\u017ee ubiti i one druge, korisne insekte, te time dalje utjecati na hranidbene lance. Sve to mo\u017ee dovesti do smanjene raznolikosti vrsta u divljini te \u010dak do izumiranja osjetljivih vrsti.<\/p>\n 4.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Ekolo\u0161ka \u0161teta<\/strong><\/p>\n Postoji mogu\u0107nost da se geni za otpornost prema \u0161tetnim insektima, bolestima i herbicidima pro\u0161ire i na starosjedila\u010dke biljke. Pelud s genetski modificiranih usjeva uz pomo\u0107 insekata ili vjetra mo\u017ee bit prenijet na divlje biljke i tako bi nastale nove, modificirane biljke. Ovo bi moglo dovesti i do korova otpornog na herbicide ili do nekontroliranog rasta biljaka koje pod prirodnom kontrolom dr\u017ee predatori i bolesti, sve bi to moglo na\u0161tetiti delikatnim ekosistemima.<\/p>\n 5.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Efekti na usjeve koji nisu genetski modificirani<\/strong><\/p>\n Pelud s genetski modificiranih usjeva \u0161iri se i na one usjeve koji to nisu. S vremenom to dovodi do toga da usjevi koji nisu genetski modificirani ipak sadr\u017ee materijal genetski modificiranih usjeva. To se dogodilo u bar jednom, dobro dokumentiranom slu\u010daju u kojem je do\u0161lo do duge pravne bitke izme\u0111u ratara i poznate GMO kompanije. Mogla bi biti pokrenuta mnoga slo\u017eena pravna pitanja kompenzacije i vlasni\u0161tva. Drugi problem je zamu\u0107ivanje razlike izme\u0111u genetski modificirane hrane i one koja to nije, \u0161to predstavlja problem za konzumente.<\/p>\n 6.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Prekomjerna upotreba herbicida<\/strong><\/p>\n Sadnja usjeva otpornih na herbicide mogla bi dovesti do le\u017eernijeg i \u010de\u0161\u0107eg kori\u0161tenja herbicida, jer se ne mogu lo\u0161e odraziti na usjev. Pritom nemaju na umu da svi sastojci zavr\u0161e u tlu kojeg ispere ki\u0161a i na kraju zavr\u0161e u rijekama ili drugim vodenim povr\u0161inama. Kemikalije bi mogle otrovati ribe i ostale divlje \u017eivotinje i biljke, ali mogle bi u\u0107i i u pitku vodu za ljude.<\/p>\n 7.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Problem\u00a0 pristupa genetski modificiranoj hrani<\/strong><\/p>\n Potencijal za smanjivanje siroma\u0161tva i lo\u0161e prehrane mo\u017eda ne bi bio ostvaren ako pravni patenti i prava intelektualnog vlasni\u0161tva na proizvodnju genetski modificirane hrane prerastu u monopol koji dr\u017ei mali broj privatnih poduze\u0107a. Vlasnici prava na proizvodnju genetski modificirane hrane mogu nerado dopustiti pristup tehnologiji ili genetskom materijalu, \u0161to bi dovelo do jo\u0161 ve\u0107e zavisnosti zemalja u razvoju. Komercijalni interesi bi mogli nadvladati vrijedne i potencijalno mogu\u0107e ciljeve, te onemogu\u0107iti slobodan pristup genetski modificiranoj hrani svima na svijetu.<\/p>\n
\nRazlozi ZA genetski modificiranu hranu:<\/strong><\/p>\n
\nRazlozi PROTIV genetski modificirane hrane:<\/strong><\/p>\n