{"id":21021755,"date":"2020-01-02T21:44:22","date_gmt":"2020-01-02T20:44:22","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21021755"},"modified":"2020-01-10T19:02:45","modified_gmt":"2020-01-10T18:02:45","slug":"zasto-majmuni-imaju-lica-razlicitih-boja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zasto-majmuni-imaju-lica-razlicitih-boja\/","title":{"rendered":"Za\u0161to majmuni imaju lica razli\u010ditih boja?"},"content":{"rendered":"<p>Nova studija obja\u0161njava za\u0161to majmuni imaju lica razli\u010ditih boja i karakteristika.<\/p>\n<div id=\"attachment_21021756\" style=\"width: 645px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21021756\" class=\"size-full wp-image-21021756\" alt=\"(Credit: Ian Bickerstaff)\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/11\/great-ape-genomes-e1385104579960.jpg\" width=\"635\" height=\"597\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/11\/great-ape-genomes-e1385104579960.jpg 635w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/11\/great-ape-genomes-e1385104579960-300x282.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 635px) 100vw, 635px\" \/><p id=\"caption-attachment-21021756\" class=\"wp-caption-text\">(Credit: Ian Bickerstaff)<\/p><\/div>\n<p>Majmuni starog svijeta (Europa, Azija i Afrika) koji \u017eive u ve\u0107im grupama imaju obojenija lica slo\u017eenijih karakteristika, dok su lica onih koji \u017eive u manjim grupama jednostavnijih karakteristika. Ta raznolikost lica razli\u010ditih vrsta najvjerojatnije slu\u017ei lak\u0161oj identifikaciji pojedinih majmuna u ve\u0107im grupama.<\/p>\n<p>\u201eLica su vrlo va\u017ena karika u me\u0111usobnom raspoznavanju majmuna\u201c, rekao je vode\u0107i autor studije Michael Alfaro, evolucionarni biolog na UCLA. \u201eMislimo da je boja lica povezana s va\u017enosti da jedinke razlikuju svoju vrstu od ostalih, sli\u010dnih vrsta, ali i s komunikacijom jedinki iste vrste.\u201c<\/p>\n<p>Majmuni starog svijeta koji potje\u010du iz Afrike i Azije \u017eive u razli\u010ditim dru\u0161tvenim stukturama. Mandrili, primjerice, \u017eive u grupama od 800 jedinki. Druge su vrste ne\u0161to samostalnije. Mu\u017ejak orangutana putuje i spava sam, a \u017eenke \u017eive samo sa svojim potomkom. Dru\u0161tvene grupe u kojima \u017eive \u010dimpanze \u010desto se cijepaju i spajaju pa nekad \u017eive u malim skupinama, a nekad u velikim. Grivasti pavijani \u017eive u grupama u kojima postoji slo\u017eena hijerarhija koja uklju\u010duje hareme, klanove, bande i trupe.<\/p>\n<p>\u010clanica Alfarova tima, Sharlene Santana, razvila je na\u010din da kvantificira kompleksnost lica majmuna. Naime, podijelila je njihova lica u razli\u010dite dijelove, klasificirala boju svakog od tih dijelova (uklju\u010duju\u0107i kosu i ko\u017eu) te sastavila lice na temelju ukupnog broja razli\u010ditih boja.<\/p>\n<p>Kako bi provjerili utje\u010de li stani\u0161te u kojem majmuni \u017eive na kompleksnost lica, istra\u017eiva\u010di su u obzir uzeli geografsku lokaciju, gusto\u0107u kro\u0161nje stabala, koli\u010dnu padalina i temperaturu, ali i evolucijsku vezu izme\u0111u vrsta primata.<\/p>\n<p>Pokazalo se kako je slo\u017eenost lica povezana s veli\u010dinom grupe u kojoj majmuni \u017eive i brojem srodnih vrsta iz istog stani\u0161ta, dok je pigmentacija lica (svjetlije ili tamnije) najbolje obja\u0161njena geografskim faktorima. Rezultati obog istra\u017eivanja objavljeni su 11. studenog u \u010dasopisu <em>Nature Communications<\/em>.<\/p>\n<p>Kod ljudi, Facebook je na\u010din za pra\u0107enje na\u0161ih prijatelja. Ljudi su \u201eludi\u201c za Facebookom, no ovo istra\u017eivanje nagla\u0161ava kako su se primati fokusirali na lice kako bi razlikovali prijatelje od neprijatelja zadnjih 50 milijuna godina. Tako\u0111er, socijalni pritisci \u201evodili\u201c su evoluciju u pogledu velike raznovrsnosti lica me\u0111u majmunima na koju nailazimo danas.<\/p>\n<p>Osim toga, otkriveno je i kako majmuni starog svijeta tamnijeg lica \u017eive bli\u017ee ekvatoru, dok su oni svjetlijeg lica udaljeniji od ekvatora. Vrste koje \u017eive u tropskim i \u0161umovitim dijelovima tako\u0111er imaju tamnija lica.<\/p>\n<p>Kompleksnost lica nije povezana s geografskom lokacijom ili stani\u0161tem. Umjesto toga, kompleksnost lica ovisi o veli\u010dini socijalne grupe u kojoj majmuni \u017eive \u2013 vrste koje \u017eive u brojnijim grupama imaju slo\u017eenije karakteristike lica.<\/p>\n<p>Prija\u0161nja studija imala je druga\u010dije zaklju\u010dke \u2013 prema njoj, primati iz srednje i ju\u017ene Amerike koji \u017eive u brojnijim grupama imali su jednostavnije karakteristike lica.<\/p>\n<p>\u201eNa\u0161e istra\u017eivanje pokazalo je kako su lica evoluirala zajedno s raznoliko\u0161\u0107u socijalnih pona\u0161anja kod primata i upravo to je uzrok velike raznolikosti njihovih lica\u201c, zaklju\u010dio je Alfaro.<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.livescience.com\/41355-why-monkeys-apes-have-colorful-faces.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">LiveScience<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nova studija obja\u0161njava za\u0161to majmuni imaju lica razli\u010ditih boja i karakteristika. Majmuni starog svijeta (Europa, Azija i Afrika) koji \u017eive u ve\u0107im grupama imaju obojenija lica slo\u017eenijih karakteristika, dok su lica onih koji \u017eive u manjim grupama jednostavnijih karakteristika. Ta raznolikost lica razli\u010ditih vrsta najvjerojatnije slu\u017ei lak\u0161oj identifikaciji pojedinih majmuna u ve\u0107im grupama. \u201eLica su [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21021869,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[16779],"class_list":["post-21021755","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-majmun"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021755","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21021755"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021755\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21021869"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21021755"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21021755"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21021755"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}