Pri\u010da o ljudskoj evoluciji upravo je postala jo\u0161 bizarnija. Genom izumrle homini vrste, Denisovanca, sadr\u017ei neobi\u010dne dijelove DNK koji potje\u010du od druge vrste.<\/p>\n\n\n\n
To bi mogao biti dokaz za potpunu novu vrstu homini familije nepoznatu znanosti. Alternativno tome, ovo bi mogao biti prvi genetski zapis jedne od mnogih vrsta koje su nam poznate samo po fosilima.<\/p>\n\n\n\n
Novi homini ostavio je tragove u genomnu Denisovanaca, izumrlog hominija \u010dije nam je postojanje poznato nakon pronalaska jednog \u010dlanka prsta i dva zuba u Sibrskoj \u0161pilji. Nitko ne zna kako su Denisovanci izgledali zato \u0161to smo dosad prona\u0161li jako malo fosila. Dodu\u0161e, geneti\u010dari su uspjeli jako precizno sekvencirati njihov kompletan genom.<\/p>\n\n\n\n
David Reich s Harvardskog u\u010dili\u0161ta u Bostonu promotrio je genom Denisovanaca i prona\u0161ao fragmente koji ne pripadaju. Prezentirao je svoj pronalazak na sastanku kraljevkog znanstvenog dru\u0161tva u Londonu.<\/p>\n\n\n\n
Genom ukazuje da su Denisovanci daleki ro\u0111aci Neandertalaca \u2013 toliko smo ve\u0107 znali. Njihova loza razgranala se od na\u0161e prije otprilike 400 tisu\u0107a godina, prije nego \u0161to se podijelila na Neandertalce i Denisovance.<\/p>\n\n\n\n
To bi trebalo zna\u010diti da Denisovanci i Neandertalci izgledaju jednako druga\u010dije od dana\u0161njih ljudi, no prilikom podrobnijeg promatranja, Reich je shvatio da to nije to\u010dno. \u201eDenisovanci su, \u010dini se, razli\u010ditiji od dana\u0161njih ljudi od Neandertalaca\u201c, izjavio je na sastanku. Konkretniji, razbacani fragmenti koji sa\u010dinjavaju 1% genoma Denisovanaca izgledaju puno starije od ostatka.<\/p>\n\n\n\n
Najbolje ponu\u0111eno obja\u0161njenje je da su se Denisovanci kri\u017eali sa neindentificiranom vrstom i pokupili dijelove njihovog DNK koda, ili kako je Reich to rekao: \u201eDenisovanci nose podrijetlo nepoznate, arhai\u010dne populacije nepovezane sa Neandertalcima.\u201c<\/p>\n\n\n\n
\u201ePodaci su prili\u010dno konkluzivni\u201c, ka\u017ee geneti\u010dar Johannes Kraus sa Sveu\u010dili\u0161ta u T\u00fcbingen u Njema\u010dkoj. \u201eTo je prili\u010dno sna\u017ean pokazatelj, te\u0161ko osporiv.\u201c Krause je jedan od nekoliko geneti\u010dara koji su studirali Denisovanski genom tra\u017ee\u0107i ukazatelje na kri\u017eanje vrsti. Gotovo jedina informacija koju mo\u017eemo zaklju\u010diti is Denisovanskoih fosila je da su imali jako velike zube. Denisovanci su se kri\u017eali s arhai\u010dnom vrstom, \u0161to bi objasnilo tako velike kutnjake.<\/p>\n\n\n\n
Pitanje koje se samo postavlja je: tko su bili ti nepoznati ljudi sa kojima su se Denisovanci kri\u017eali? Oni bi mogli biti potpuno nova vrsta, no Krause misli da su oni ve\u0107 poznata vrsta \u2013 mnogi homini koji su nam poznati iz fosilnih ostataka nikada nisu bili geneti\u010dki analizirani. Mogu\u0107e je da su se neki od njih ‘spetljali’ s Denisovancima.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNajvjerojatniji kandidat je homo heidelbergensis<\/em>\u201c, ka\u017ee Chris Stringer iz Muzeja Povijesti Prirode u Londonu. Ta vrsta \u017eivjela je u razdoblju izme\u0111u 600 i 250 tisu\u0107a godina. Pro\u0161irila se iz Afrike u Europu i zapadnu Aziju. To bi zna\u010dilo da su ih rani Denisovanci, \u010diji su preci imali sli\u010dan put kretnje iz Afrike, mo\u017eda sreli.<\/p>\n\n\n\n Homo erectus je druga mogu\u0107nost. Oni su bili jo\u0161 pro\u0161ireniji od H. Heidelbergensisa<\/em>, \u017eive\u0107i isto\u010dno do Jave. Njihova zapadna populacija \u2013 oni koji su mo\u017eda dijelili teritorij sa Denisovancima \u2013 mo\u017eda nije pre\u017eivjela dovoljno dugo. \u201eTrenutno ne znamo\u201c, ka\u017ee Stringer.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pri\u010da o ljudskoj evoluciji upravo je postala jo\u0161 bizarnija. Genom izumrle homini vrste, Denisovanca, sadr\u017ei neobi\u010dne dijelove DNK koji potje\u010du od druge vrste. To bi mogao biti dokaz za potpunu novu vrstu homini familije nepoznatu znanosti. Alternativno tome, ovo bi mogao biti prvi genetski zapis jedne od mnogih vrsta koje su nam poznate samo po […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21021852,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345,16347],"tags":[16703,17988,16501,17986],"class_list":["post-21021776","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","category-genetika","tag-covjek","tag-denisovan","tag-dnk","tag-genom"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021776","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21021776"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021776\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21021852"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21021776"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21021776"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21021776"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}