![\"(Image](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/11\/usporedba-nosa.jpg\")
Novo istra\u017eivanje Sveu\u010dili\u0161ta Iowa zaklju\u010duje da je u europskoj populaciji mu\u0161ki nos otprilike 10% ve\u0107i od \u017eenskog. Znanstvenici pretpostavljaju da razlika u veli\u010dini nosa nastaje zbog razlika me\u0111u spolovima u gra\u0111i i potro\u0161nji energije. Mu\u0161karci op\u0107enito imaju vi\u0161e mi\u0161i\u0107ne mase, \u0161to zahtjeva vi\u0161e kisika za mi\u0161i\u0107no tkivo kako bi ono raslo i bilo neo\u0161te\u0107eno. Ve\u0107i nos podrazumijeva da se mo\u017ee udahnuti vi\u0161e kisika u organizam, u krv koja opskrbljuje mi\u0161i\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici primje\u0107uju da se razlike u veli\u010dini nosa izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena po\u010dinju pokazivati u dobi od 11 godina, kad nastupa pubertet. Fiziolo\u0161ki gledano, mu\u0161karci po\u010dinju razvijati ve\u0107u mi\u0161i\u0107nu masu od te dobi, dok \u017eene nakupljaju vi\u0161e masnog tkiva. Prija\u0161nja su istra\u017eivanja pokazala da za vrijeme puberteta kod mu\u0161karaca se otprilike 95% pove\u0107ene tjelesne mase odnosi na nemasno tkivo (poput mi\u0161i\u0107a), u usporedbi s 85% kod \u017eena.<\/p>\n\n\n\n
\u201eO ovoj vezi se ve\u0107 du\u017ee diskutira u literaturi, ali ovo je prvi put da je provedeno longitudinalno istra\u017eivanje koje \u017eeli ustvrditi kako je veli\u010dina nosa povezena s veli\u010dinom tijela u mu\u0161karaca i \u017eena,\u201c ka\u017ee Nathan Holton, profesor na Sveu\u010dili\u0161tu Iowa na Odsjeku za stomatologiju i glavni autor istra\u017eivanja koje je objavljeno u \u010dasopisu \u201eAmerical Journal of Physical Anthropology\u201c<\/em>. \u201ePokazali smo da s pove\u0107anjem tjelesne mase kod mu\u0161karaca i \u017eena za vrijeme puberteta, mu\u0161karci pokazuju neproporcionalni rast nosa. Taj neproporcionalni rast nosa ide zajedno s nekim drugim promjenama,poput koli\u010dine kisika koja je potrebna metabolizmu, zahtjevima za dnevnim unosom odgovaraju\u0107e koli\u010dine energije u tijelo, tijekom tok rasta.\u201c<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er obja\u0161njava za\u0161to je na\u0161 nos manji od noseva na\u0161ih predaka, me\u0111u ostalima i Neadertalaca. Razlog tome je \u010dinjenica da su na\u0161i daleki preci imali ve\u0107u mi\u0161i\u0107nu masu, te su morali imati ve\u0107e noseve kako bi im mi\u0161i\u0107i dobivali dovoljno kisika. Moderni ljudi imaju manje mi\u0161i\u0107ne mase, pa mu ni ve\u0107i nos nije potreban.<\/p>\n\n\n\n \u201eNos se je smanjio jer na\u0161a tijela zahtjevaju manje kisika od drevnih ljudi,\u201c nastavlja Holton, te napominje da su i prsni ko\u0161 i plu\u0107a manja kod modernog \u010dovjeka, \u0161to samo osna\u017euje ideju da vi\u0161e ne trebamo toliko kisika da zadovoljimo na\u0161e potrebe, koliko je kisika trebalo na\u0161im precima.\u201c<\/p>\n\n\n\n Holton i njegov tim su pratili veli\u010dinu i rast nosa 38 pojedinaca europskog podrijetla uklju\u010denih u projekt \u201eIowa Facial Growth Study\u201c<\/em> (hrv. Prou\u010davanje rasta li\u010dnih kostiju i lica) u dobi od 3 godine pa do srednjih dvadesetih. Mjerenja su se provodila na vanjskom dijelu nosa i unutra\u0161njosti nosa u redovitim razmacima i na svakom pojedincu. Znanstvenici su otkrili da djevoj\u010dice i dje\u010daci generalno imaju istu veli\u010dinu nosa, od ro\u0111enja do po\u010denog stadija puberteta (oko 11. godine). Od tog se vremena po\u010dinje nazirati razlika, pokazuju mjerenja.\u201e\u010cak iako su im tijela iste veli\u010dine kao i \u017eensko tijelo,\u201c obja\u0161njava Holton, \u201emu\u0161karci opet imaju ve\u0107e noseve. A tek se u pubertetu po\u010dinje pokazivati ta razlika.\u201c<\/p>\n\n\n\n Holton pretpostavlja da bi rezultati istra\u017eivanja bili isti i na uzorku sastavljenom od druga\u010dije populacije, jer razlike u mu\u0161koj i \u017eenskoj fiziologiji nadilaze kulturne i rasne razlike, iako \u0107e tek daljnja istra\u017eivanja to potvrditi. Prija\u0161nje istra\u017eivanje podupire Hottonove rezultate. U istra\u017eivanju provedenom 1999. godine (objavljeno u \u010dasopisu \u201eEuropean Journal of Nutrition\u201c, znanstvenici su zabilje\u017eili da se potrebe mu\u0161karaca za energijom udvostru\u010duje u odnosu na \u017eene iste dobi nakon puberteta, \u0161to ukazuje na neproporcionalni rast zahtjeva za potro\u0161njom energije kod mu\u0161karaca tijekom tog razvojnog razdoblja.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 jedan zanimljivi aspekt istra\u017eivanja je i utjecaj tog istra\u017eivanja na na\u0161u percepciju nosa. Nos nije samo sredi\u0161nji ukras lica, ve\u0107 je i vrijedan produ\u017eetak na\u0161in plu\u0107a. \u201ePrema tome, mo\u017eemo ga smatrati neovisnim od lubanje i tje\u0161nje povezanim s ostalim aspektima ljudske anatomije,\u201c zavr\u0161ava Holton.<\/p>\n\n\n\n