{"id":21021970,"date":"2013-12-01T17:31:08","date_gmt":"2013-12-01T16:31:08","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21021970"},"modified":"2022-07-07T01:41:30","modified_gmt":"2022-07-06T23:41:30","slug":"anticko-staklo-koje-inspirira-znanost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/anticko-staklo-koje-inspirira-znanost\/","title":{"rendered":"Anti\u010dko staklo koje inspirira znanost"},"content":{"rendered":"\n<p>1700 godina staro rimsko staklo inspiracija je istra\u017eiva\u010da Sveu\u010dili\u0161ta u Adelaideu u njihovoj potrazi za novim na\u010dinima iskori\u0161tavanja nano\u010destica i njihovo me\u0111udjelovanje sa staklom.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eiva\u010di sa sveu\u010dili\u0161nog Instituta za fotoniku i napredna opa\u017eanja (IPAS) istra\u017euju na\u010dine kako najbolje ugraditi nano\u010destice u staklo.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eNano\u010destice i nanokristali su u fokusu istra\u017eivanja diljem svijeta zbog njihovih jedinstvenih svojstava koji imaju potencijal donijeti velike napretke u podru\u010dja medicine, optike i elektronike\u201c, ka\u017ee Heike Ebendorff-Heidepriem, izvanredni profesor i vi\u0161i istra\u017eiva\u010d na sveu\u010dili\u0161noj \u0161koli za kemiju i fiziku. \u201eProces uspje\u0161ne ugradnje nano\u010destica u staklo \u0107e otvoriti put uporabama kao \u0161to su niskoenergetski izvori svijetla, u\u010dinkovitije solarne \u0107elije i napredni senzori koji mogu prodrijeti unutar mozga \u017eivog \u010dovjeka\u201c, nadodaje.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Likurgov pehar<\/em>, pehar iz \u010detvrtog stolje\u0107a koji se trenutno nalazi u Britanskom muzeju u Londonu, napravljen je od stakla koje mijenja boju od crvene do zelene ovisno o tome da li svijetlo prolazi kroz pehar ili se reflektira od njega. Za ovo svojstvo zaslu\u017ene su zlatne i srebrne nano\u010destice ugra\u0111ene u staklo pehara.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eLikurgov pehar je prekrasan artefakt kod kojeg je svojstvo nano\u010destica, sasvim slu\u010dajno, iskori\u0161teno u dekorativne svrhe\u201c, ka\u017ee profesor Ebendorff-Heidepriem. \u201eMi \u017eelimo koristiti iste principe kako bismo mogli iskoristiti nano\u010destice za razne nove napredne tehnologije.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Nano\u010destice se moraju dr\u017eati u nekoj vrsti otopine. \u201eStaklo je zamrznuta teku\u0107ina\u201c, ka\u017ee Ebendorff-Heidepriem. \u201eUgradnjom nano\u010destica u staklo one su u\u010dvr\u0161\u0107ene u kalup kojeg mi sada mo\u017eemo iskoristiti.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Profesor Ebendorff-Heidepriem vodi trogodi\u0161nji istra\u017eiva\u010dki projekt kako bi istra\u017eio najbolje na\u010dine za ugradnju nano\u010destica u staklo i otkrio kako se to mijenja s promjenom temperature i vrste stakla te, na kraju, kako se te nano\u010destice mogu kontrolirati i mijenjati.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eDo\u0161li smo do otkri\u0107a \u010distom slu\u010dajno\u0161\u0107u. Slu\u010dajno smo na\u0161li pravi tip stakla i prave uvjete za ugradnju nanodijamanata u staklo, stvaraju\u0107i pritom jedan fotonski izvor u obliku vlakna\u201c, ka\u017ee Ebendorff-Heidepriem. \u201eSada moramo prona\u0107i prave uvjete za druge nano\u010destice i druga stakla.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\"><em>Izvor:&nbsp;<a href=\"http:\/\/www.adelaide.edu.au\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">The University of Adelaide<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>1700 godina staro rimsko staklo inspiracija je istra\u017eiva\u010da Sveu\u010dili\u0161ta u Adelaideu u njihovoj potrazi za novim na\u010dinima iskori\u0161tavanja nano\u010destica i njihovo me\u0111udjelovanje sa staklom. Istra\u017eiva\u010di sa sveu\u010dili\u0161nog Instituta za fotoniku i napredna opa\u017eanja (IPAS) istra\u017euju na\u010dine kako najbolje ugraditi nano\u010destice u staklo. \u201eNano\u010destice i nanokristali su u fokusu istra\u017eivanja diljem svijeta zbog njihovih jedinstvenih svojstava [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21022003,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16336],"tags":[17107,16730],"class_list":["post-21021970","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija","tag-nano-cestica","tag-staklo"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021970","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21021970"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021970\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065774,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21021970\/revisions\/21065774"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21022003"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21021970"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21021970"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21021970"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}