mobitel<\/a> zvoni ili presuda da ne zvoni. O\u010dito, htjeli biste da se ova stanja podudaraju na pravi na\u010din. Vibracije bi trebale i\u0107i sa stanjem \u201emobitel zvoni\u201c, a stanje bez vibracije trebalo bi i\u0107i sa stanjem da \u201emobitel ne zvoni\u201c. Teorija detekcije signala naziva to\u010dne podudarnosti \u201epogotkom\u201c i \u201eto\u010dnim odbacivanjem\u201c.<\/p>\n\n\n\nAli postoje druge dvije mogu\u0107e kombinacije: mogli biste krivo spariti vibracije sa stanjem da mobitel \u201ene zvoni\u201c (proma\u0161aj) ili nedostatak vibracija s tim da \u201emobitel zvoni\u201c (la\u017ena uzbuna). Ova druga vrsta krivog sparivanja doga\u0111a se kada osjetite fantomske vibracije.<\/p>\n\n\n\n
Za situacije gdje je dono\u0161enje presuda vrlo lako, poput odlu\u010divanja je li netko izgovorio va\u0161e ime u tihoj prostoriji, sparivanje stanja skoro \u0107e uvijek biti apsolutno to\u010dno. Ali kada je presuda te\u017ea \u2013 ako morate odlu\u010diti je li netko izgovorio va\u0161e ime u bu\u010dnoj prostoriji \u2013 kriva sparivanja stanja svijesti \u0107e se prije ili kasnije dogoditi. I te pogre\u0161ke \u0107e biti ili proma\u0161aji ili la\u017ene uzbune.<\/p>\n\n\n\n
Zvuk alarma<\/h2>\n\n\n\n
Teorija detekcije signala govori nam da postoje dva na\u010dina kako promijeniti frekvenciju krivih sparivanja. Najbolji na\u010din je promijeniti svoju osjetljivost na stvar koju poku\u0161avate detektirati. To bi zna\u010dilo namjestiti mobitel na ve\u0107u ja\u010dinu vibracije ili staviti mobitel na osjetljivi dio tijela (nemojte napraviti oboje jer \u0107e vas ljudi smije\u0161no gledati). Druga opcija je promijeniti pristranost, tako da bi vi\u0161e ili manje uvijek zaklju\u010dili da \u201ezvoni\u201c, neovisno o tome zvoni li zapravo ili ne.<\/p>\n\n\n\n
Naravno, postoji kompromis koji se mora posti\u0107i. Ako vam ne smeta da dolazi do vi\u0161e la\u017enih uzbuna, mo\u017eete izbje\u0107i veliki broj proma\u0161aja. Drugim rije\u010dima, mo\u017eete uvijek biti sigurni da vam mobitel vibrira, ali samo pod cijenu ve\u0107eg broja fantomskih vibracija.<\/p>\n\n\n\n
Ove dvije karakteristike svakog sistema koji opa\u017ea \u2013 osjetljivost i sklonost \u2013 uvijek su prisutne i neovisne jedna o drugoj. \u010cim je sistem osjetljiviji, tim bolje, jer je vi\u0161e sklon opa\u017eanju pravog stanja svijeta. No, sklonost nema optimalnu mjeru. Prikladan nivo sklonosti ovisi o relativnoj cijeni i dobiti raznih to\u010dnih i neto\u010dnih sparivanja.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to to zna\u010di, u okviru va\u0161eg mobitela? Mo\u017eemo pretpostaviti da ljudi vole primijetiti kada im zvoni mobitel i da ve\u0107ina ljudi ne voli propustiti poziv. To zna\u010di da su njihovi neprekidni sistemi podesili sklonost na nivo koji \u010dini proma\u0161aje malo vjerojatnima. Neizbje\u017ena cijena je pove\u0107ana vjerojatnost la\u017enih uzbuna \u2013 fantomskih vibracija. Ista studija koja je primijetila fantomske vibracije kod skoro 80% populacije tako\u0111er je prona\u0161la da su ove vrste neto\u010dnih sparivanja poprili\u010dno \u010deste kod ljudi koji najvi\u0161e vole kada ih netko zove.<\/p>\n\n\n\n
Kompromis izme\u0111u la\u017enih uzbuna i proma\u0161aja tako\u0111er obja\u0161njava za\u0161to svi moramo trpjeti uzbunu vatrogasnih alarma \u010dak i kad nema po\u017eara. Razlog nije taj \u0161to su alarmi lo\u0161e dizajnirani, ve\u0107 to \u0161to su vrlo osjetljivi na dim i vru\u0107inu, i skloni tome da nikad ne proma\u0161e pravi po\u017ear. Posljedica je porast u broju la\u017enih uzbuna. Naravno, la\u017ene uzbune su nezgodne, ali ne toliko nezgodne poput \u010dinjenice da \u017eivi izgorite u krevetu ili uredu. Alarmi su dizajnirani da budu vrlo paranoi\u010dni.<\/p>\n\n\n\n
Svu percepciju koju primamo \u010dine informacije iz vanjskog svijeta i sklonosti koje smo nesvjesno podesili putem biv\u0161ih iskustava. Fantomske vibracije nisu neka vrsta patolo\u0161kih halucinacija. One jednostavno odra\u017eavaju na\u0161e skoro-pa-savr\u0161ene neprekidne biolo\u0161ke sisteme, koji daju sve od sebe u neizvjesnom i bu\u010dnom svijetu.<\/p>\n\n\n\n
Izvor: BBC<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Ve\u0107ini nas dogodila se ova la\u017ena uzbuna s mobitelom, i kao \u0161to to Tom Stafford obja\u0161njava, to je posljedica \u010deste i neizbje\u017ene funkcije zdravog mozga. Osje\u0107anje fantomskih vibracija je, za\u010du\u0111uju\u0107e, vrlo \u010dest fenomen. Oko 80% ljudi je osjetilo kako im u d\u017eepu vibrira mobitel, iako to zapravo nije \u010dinio. Skoro 30% ljudi tako\u0111er \u010duje nepostoje\u0107u zvonjavu. Jesu […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067143,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[23395,17115,16493,23394],"class_list":["post-21022099","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-fantomska-vibracija","tag-mobitel","tag-mozak","tag-vibracija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022099","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022099"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022099\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067146,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022099\/revisions\/21067146"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067143"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022099"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022099"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022099"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}