![\"Galaksija](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/12\/PIA17560.jpg\")
(Credit; NASA http:\/\/www.jpl.nasa.gov\/spaceimages\/images\/largesize\/PIA17560_hires.jpg)<\/em><\/p><\/div>\n Da, sami smo u svemiru<\/strong><\/p>\n Ako je odgovor; “Da, sami smo u svemiru”, onda isto tako moramo potra\u017eiti odgovor na pitanje; “\u0160to to nedostaje drugim planetima a da je prisutno na na\u0161em planetu Zemlji, \u0161to je dopustilo \u017eivotu da se razvije na Zemlji?”. Da bismo prona\u0161li odgovor na to pitanje moramo istra\u017eiti i provjeriti vi\u0161e informacija o razvoju i evoluciji \u017eivih bi\u0107a na na\u0161em planetu. Ako je odgovor; “Da, sami smo”, moramo odgovoriti i na temeljna filozofska pitanja. Ako ne postoji \u017eivot u ostatku svemira onda nema nikoga sa kime bismo pri\u010dali, dijelili iskustva i kulturu. Za\u0161to smo proveli 40,000 godina grade\u0107i civilizaciju? Da mo\u017eemo biti usamljeni u ve\u0107em luksuzu? Astrobiologija nas prisiljava da postavljamo filozofska pitanja koja udaraju u samu sr\u017e na\u0161e civilizacije.<\/p>\n Ne, nismo sami u svemiru<\/strong><\/p>\n Ako je odgovor na pitanje; “Ne, nismo sami u svemiru”, susresti \u0107emo se sa jo\u0161 fascinantnijim pitanjima! Jedno od najutjecajnijih pitanja generalne populacije i pitanje koje pobu\u0111uje ljudsku ma\u0161tu, “Da li smo sami u svemiru?<\/strong>“.<\/p>\n I ako dobro razmislite, imamo se i pravo pitati to pitanje u dana\u0161njem svijetu kojem \u017eivimo. Planet na kojem mi \u017eivimo kre\u0107e se oko samo jedne zvijezde i ta jedna na\u0161a zvijezda(Sunce) sa jo\u0161 200 milijardi zvijezdi \u010dine na\u0161u galaksiju. A i na\u0161a galaksija je samo jedna od vi\u0161e milijardi galaksija ra\u0161irene po cijelom svemiru. Budimo iskreni, mi jo\u0161 ne znamo koliko uop\u0107e galaksija postoji u svemiru- 100 ili vise milijardi galaksija! Ako razmislite, to je 200 milijardi zvijezda samo u na\u0161oj galaksiji, jedna od mogu\u0107ih vi\u0161e od 100,000,000,000 galaksija preko cijelog svemira. Izgleda normalno i razumno postaviti pitanje o drugim oblicima \u017eivota na nekim drugim planetima.To je jedan od razloga za\u0161to se astrobiolozi bave interesantnim pitanjima o \u017eivotu na koja jo\u0161 nemamo odgovor a trebali bismo imati i to veoma jasan.<\/p>\n Znakovi \u017eivota na drugim planetima<\/strong><\/p>\n Kako bismo tra\u017eili znakove \u017eivota na drugim planetima prvo moramo nau\u010diti i razumjeti ne\u0161to vi\u0161e o na\u0161em planetu Zemlji.<\/p>\n (Credit; NASA http:\/\/science.nasa.gov\/science-news\/science-at-nasa)<\/em><\/p><\/div>\n Ovo je predivna slika uslikana od strane astronauta iz jedne od svemirskih misija Apollo sa povr\u0161ine Mjeseca i prikazuje Zemlju u svemiru. Popularnog naziva “The blue marble image”. Izgleda kao mirno mjesto, ali unutra\u0161njost otkriva cijelu povijest na\u0161eg \u017eivota na Zemlji i mogu\u0107u budu\u0107nost na planetu.<\/p>\n Uzmimo za primjer \u010dinjenicu da je na\u0161 planet kroz povijest puno puta pogo\u0111en velikim i malim svemirskim kamenjem. Asteroidi, meteori i kometi koji su na nekim dijelovima razorili povr\u0161inu Zemlje i uni\u0161tili razne oblike \u017eivota. Na primjer, smatramo da su dinosauri izumrli od jednog takvog udara asteroida prije otprilike 65 milijuna godina.<\/p>\n E sad, teorija da je asteroid stvarno krivac za izumiranje dinosaura jo\u0161 uvijek je kontroverzna me\u0111u znanstvenom populacijom ali nam daje uvid u \u010dinjenicu da moramo razumjeti vezu sa svemirskim okru\u017eenjem, kometima i asteroidima kako bismo razumjeli samu povijest nastanka \u017eivota na na\u0161em planetu Zemlji.<\/p>\n Isto tako moramo znati kakvi asteroidi mogu do\u0107i iz svemira i ugroziti na\u0161 \u017eivot i sve druge oblike \u017eivota na Zemlji. Zna\u010di, da bismo saznali povijest nastanka \u017eivota na planetu, moramo razumjeti kako se \u017eivot i razvoj \u017eivih bi\u0107a uklapa u svemirsko okru\u017eenje.<\/p>\n <\/p>\n Sada znamo i da \u0107e se u budu\u0107nosti \u017eivot na Zemlji promijeniti.<\/strong><\/p>\n (Credit; Wikimedia http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/File:Crab_Nebula.jpg)<\/em><\/p><\/div>\n Ovo je, mo\u017eemo re\u0107i, dramati\u010dna slika Crab Nebula (M1 ili Maglica Rakovica),\u00a0 rezultat eksplozije jedne supernove(zvijezda) koja je uni\u0161tena prije nekoliko tisu\u0107a godina. To se ne\u0107e dogoditi tako skoro ali nam sada daje uvid u bolje razumijevanje budu\u0107nosti \u017eivota na na\u0161oj planeti. Moramo prou\u010davati na\u0161u vezu sa svemirom i svemirskim nepogodama te vezu sa povijesti nastanka \u017eivota na Zemlji. I napokon, moramo se zapitati koliki je \u017eivotni vijek jedne zvijezde jer samo tako \u0107emo znati koliko dugo mo\u017eemo o\u010dekivati postojanje samog \u017eivota na na\u0161em planetu Zemlji.<\/p>\n Drugim rije\u010dima, ako \u017eelite shvatiti vi\u0161e o nastanku \u017eivota na na\u0161em planetu poku\u0161ajte vi\u0161e prou\u010davati utjecaj i vezu sa svemirskim nepogodama (asteroidi, kometi).<\/p>\n Astrobiologija, potraga za biolo\u0161kim znakovima u svemiru<\/strong><\/p>\n Pogledajmo neka pitanja koja obuhva\u0107aju Astrobiologiju i dobit \u0107ete uvid u teme o kojima \u0107emo pisati u budu\u0107nosti u ovoj kategoriji. Prva stvar koja zanima astrobiologe je nastanak i podrijetlo \u017eivota na na\u0161em planetu. Kako je nastao \u017eivot na na\u0161em planetu? Podrijetlo \u017eivota na Zemlji? Na kojim lokacijama i pod kojim uvjetima se \u017eivot razvio na Zemlji? Da li je \u017eivot proces koji se ne mo\u017ee izbje\u0107i ako svi prirodni uvjeti odgovaraju? Kada se taj proces dogodio, da li se \u017eivot, tj. prvi oblici \u017eivota razvili odmah nakon formiranja planeta Zemlje ili je to bio duga\u010dak proces kemijske reakcije koje su potakle prve, jednostavne oblike \u017eivota na razvoj?<\/p>\n Koji su to dokazi o nastanku prvog oblika \u017eivota i njegovog spajanja u prve jednostavne, jednostani\u010dne organizme koje su se razvili na Zemlji prije nekoliko milijardi godina? \u017delimo znati svoj limit, \u017eelimo znati koja je to granica ekstremnih uvjeta u kojima se \u017eivot i dalje mo\u017ee razvijati. Koji su to fizi\u010dki i kemijski ekstremni uvjeti na kojima \u017eivot mo\u017ee opstati i nastaviti se razvijati? I kako ta \u017eiva bi\u0107a pre\u017eive ekstremne uvjete poput velike vru\u0107ine, dubine ili hladno\u0107e? Kakva im je biokemija, kakva je anatomija tih organizama koji mogu \u017eivjeti u tako ekstremnim uvjetima na na\u0161em planetu? Ako uistinu prona\u0111emo nekakav oblik \u017eivota u svemiru, da li se taj oblik \u017eivota razvio u istim uvjetima kao \u0161to su bili na Zemlji nekada davno i da li \u0107emo prona\u0107i sli\u010dne oblike \u017eivota u razli\u010ditom prirodnom okru\u017eenju kao \u0161to je to slu\u010daj na Zemlji? I kada napokon prou\u010dimo oblike \u017eivota u raznim ekstremnim okru\u017eenjima i shvatimo kako funkcioniraju ti oblici \u017eivota u na\u0161em prirodnom okru\u017eenju na planeti Zemlji, otvara nam se mogu\u0107nost za prou\u010davanje velikog broja planeta u svemiru. Pru\u017ea nam se mogu\u0107nost za pronalazak oblika \u017eivota u tim ekstremnim uvjetima koje ina\u010de ne smatramo podobnim za istra\u017eivanje i potragu za ekstra-terestrijalnim oblikom \u017eivota.<\/p>\n Kao \u0161to smo rekli, Astrobiologija jednim dijelom prou\u010dava povijest nastanka \u017eivota na Zemlji od samog trenutka formiranja prvih, jednostavnih \u017eivih organizama. Astrobiologe zanima povezanost \u017eivih organizama, povezanost svih oblika \u017eivota.<\/p>\n \u0160etaju\u0107i na otvorenome mo\u017eete primijetiti razli\u010dite oblike \u017eivota i \u017eivih organizama, svakog psa ili ma\u010dku, konja, svinju, ptice, ribe, drve\u0107e.. Nas zanima kako su sva ta \u017eiva bi\u0107a povezana, kako su se stvorila na Zemlji i kako su se razvili u to \u0161to jesu? Ali, to su samo vi\u0161estani\u010dna bi\u0107a, ogromni kompleksni organizmi koje vidimo golim okom a znamo da je u biti cijela planeta Zemlja nastanjena bakterijama i jednostavnim, jednostani\u010dnim organizmima koje mo\u017eemo vidjeti samo uz pomo\u0107 mikroskopa. Astrobiolog \u017eeli znati kako se \u017eivot razvio iz tih jednostavnih organizama iz daleke povijesti na\u0161eg planeta u kompleksne organizme koji danas obitavaju na\u0161im planetom te koje susre\u0107emo na dnevnoj bazi. Razli\u010dite prirodne katastrofe i izumiranje vrsta dosta zabrinjava Astrobiologiju kao znanost tako da se astrobiologija bavi i pitanjima poput; “Kako \u017eiva bi\u0107a izumiru?”, “Kako te prirodne katastrofe, poput velikih erupcija vulkana, udara asteroida ili bilo koja nepogoda utje\u010du na izumiranje vrste i \u017eivota?”. I sa odgovorima na ta pitanja lak\u0161e i preciznije mo\u017eemo tra\u017eiti druge oblike \u017eivota kroz cijeli svemir.<\/p>\n Nema sumnje da je najinteresantnije pitanje cijeloj javnosti i jedno sa kojime se svi astrobiolozi \u010desto susre\u0107u; “Da li postoji oblik \u017eivota negdje drugdje u svemiru?”. Da li smo mi jedinstveni pokus u biolo\u0161koj evoluciji ili je isti proces ponovljen na nekim drugim lokacijama u svemiru? I ako ga ima, kako izgleda taj oblik \u017eivota? Da li su to mikrobi, jednostani\u010dni organizmi ili postoji inteligentni oblik \u017eivota? I ako ne postoji \u017eivot nigdje drugdje u svemiru, za\u0161to ne postoji? \u0160to to nedostaje u cijelom svemiru a da je prisutno na planeti Zemlji i pridonijelo je razvoju i odr\u017eavanju \u017eivota razli\u010ditih organizama?<\/p>\n “Da li postoje drugi oblici inteligentnog \u017eivota?”<\/strong><\/p>\n Ako uistinu postoje drugi oblici \u017eivota u svemiru, da li su svi inteligentni i da li \u0107e se mo\u017eda razviti u inteligentne organizme u budu\u0107nosti? Astrobiologija se pita; “Kad se \u017eivot razvije na planetu, da li je inteligencija neizbje\u017ena te da li \u0107e se svi oblici \u017eivota razviti u inteligentna bi\u0107a?”. Da li mo\u017eemo komunicirati sa drugim oblicima \u017eivota u svemiru i ako postignemo kontakt sa inteligentnim oblikom \u017eivota, kakve posljedice \u0107e taj kontakt imati na dru\u0161tvo i civilizaciju? Kakve posljedice \u0107e imati na znanost, religiju i dru\u0161tveni status? U narednim \u010dlancima \u0107emo vam dati odgovore na veliku ve\u0107inu ovih pitanja. Astrobiologija, kao grana znanosti, se brzo razvija i uskoro \u0107emo imati odgovore na sva pitanja koje nas zanimaju o pronalasku \u017eivih bi\u0107a u svemiru.<\/p>\n (Credit; VLA,NRAO http:\/\/apod.nasa.gov\/apod\/ap020528.html)<\/em><\/p><\/div>\n Znanost napreduje svakim danom sve vi\u0161e i vi\u0161e. Svaki dan izra\u0111uju se novi alati koji nam poma\u017eu u daljnjem istra\u017eivanju svemira i same budu\u0107nosti na\u0161e planete Zemlje. Astrobiologija istra\u017euje i ispituje budu\u0107nost na\u0161eg opstanka na planetu i mogu\u0107nost \u0161irenja na\u0161e civilizacije.<\/p>\n U budu\u0107nosti \u0107emo putovati svemirom i \u010dak napraviti nastambe na Mjesecu ili \u010dak na Marsu. Astrobiologiju zanima kako \u0107e se na\u0161a civilizacija uklopiti u svemirsko okru\u017eenje i kako nam izgleda budu\u0107nost \u017eivota. Da li je to neizbje\u017eno za civilizaciju da se \u0161iri, istra\u017euje i nastanjuje po cijeloj galaksiji ili svemiru? I ako napravimo taj korak i odlu\u010dimo napustiti zemlju, nastaniti se na nekom drugom planetu, kako \u0107emo to izvesti? Kao napraviti samoodr\u017eive nastambe pogodne za \u017eivot? Ako stvarno kao civilizacija odlu\u010dimo napustiti Zemlju i nastaniti se negdje drugdje, ulo\u017eiti novac i ljudsku snagu u taj proces, kako \u0107emo pomo\u0107i o\u010duvanju na\u0161e Zemlje u tom procesu? Kako \u0107e se \u010dovje\u010danstvo prilagoditi na svemirska putovanja i kako \u0107emo se mi sami u budu\u0107nosti razviti? Kako \u0107e na\u0161a civilizacija ostati ujedinjena ako se nastanimo na drugim planetima i kakve nam posljedice prijete? Ovo su samo neka od pitanja koja nas kao astrobiologe zanimaju i na koje \u0107emo u budu\u0107nosti mo\u0107i dati odgovore.<\/p>\n \u010citati \u0107ete o povijesti \u017eivota na\u0161eg planeta, od kuda potje\u010de \u017eivot tj. sva \u017eiva bi\u0107a, kako su se razvila. Nau\u010diti kako istra\u017eiti i prona\u0107i \u017eive organizme na drugima planetima i kako koristiti znanje koje imamo danas, na nekim budu\u0107im misijama na Mars ili neke druge planete u svemiru, da bismo prona\u0161li znakove \u017eivota. Sagledati \u0107emo kakav utjecaj astrobiologija ima na samo dru\u0161tvo, civilizaciju, i kako \u010dovje\u010danstvo gleda, shva\u0107a i prihva\u0107a svemir oko sebe.<\/p>\n Razjasniti \u0107emo i neke stvari izme\u0111u znanosti i senzacionalnosti.<\/strong><\/p>\n Moje prvo upoznavanje sa astrobiologijom kao znanosti i imenima znanstvenika koji se bave astrobiologijom(op,a. Charles S Cockell, University of Edinburgh; Keith Cowing itd.<\/em>) bilo je u \u010dlanku koji je bio ni\u0161ta drugo nego medijska senzacija, puna pri\u010de i naga\u0111anja da se ova grana znanosti bavi seciranjem aliena, povezanost sa NLO-ima, otmicama i ostalim \u0161iroj populaciji poznatih, neobja\u0161njenih takozvanih svemirskih fenomena. \u010citaju\u0107i vi\u0161e o temi shvatio sam da je astrobiologija zapravo jako duboka i precizna grana znanosti, puno vi\u0161e od senzacionalizma kakvim astrobiologiju predstavlja ve\u0107ina dana\u0161njih medija. Naravno, razumijevanje svih tih fenomena ali i kako se mi sami uklapamo u tu cijelu pri\u010du i kako je uop\u0107e do\u0161lo do nje je cilj i \u017eelja svakog astrobiologa. Kada \u017eelimo pri\u010dati o drugim vrstama \u017eivota u svemiru i samoj mogu\u0107nosti postojanja drugih inteligentnih bi\u0107a te postavljati znanstvena pitanja i rje\u0161avati zagonetke, onda nam astrobiologija slu\u017ei kao odli\u010dno “prijevozno sredstvo” za raspravu o tim stvarima. Astrobiologija obuhva\u0107a veliki dio istra\u017eivanja svih \u017eivih bi\u0107a, razvoja, evolucije, utjecaja prirodnih i svemirskih katastrofa.<\/p>\n Astrobiologija pokriva mnoga podru\u010dja znanosti i bavi se razli\u010ditim znanstvenim temama. Od fizike do kemije, biologije pa \u010dak i filozofije i sociologije ako uzmemo na razmatranje utjecaj istra\u017eivanja, rezultata i otkri\u0107a koje \u0107emo dobiti astrobiologijom. Od samog imena Astrobiologija mo\u017eete shvatiti o \u010demu se radi, istra\u017eivanje \u017eivota, biologije u svemirskom okru\u017eenju. Astrobiologija nam pru\u017ea bolji uvid i razumijevanje odakle je \u017eivot potekao, kako se razvio i razmno\u017eio preko cijelog svemira.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Astrobiologija je relativno nova, interesantna i brzo rastu\u0107a grana znanosti koja se bavi pitanjima porijekla, evolucije i distribucije \u017eivota u svemiru. Jedno od najuzbudljivijih pitanja u Astrobiologiji je; “Da li smo sami u svemiru?”. Odgovor je jednostavan, da ili ne. Oba odgovora pru\u017eaju nam bolji uvid u razumijevanje vlastite pozicije u svemiru. Da, sami smo […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21021727,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[18007],"tags":[16703,16470],"class_list":["post-21022101","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astrobiologija-svemir","tag-covjek","tag-nasa"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022101","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022101"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022101\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21021727"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022101"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022101"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022101"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nKakva je priroda tog drugog oblika \u017eivota na drugim planetima? Da li je to \u017eivot u obliku mikroba? \u017divot poput bakterija i ako da, kako se mo\u017ee usporediti sa \u017eivotom na na\u0161em planetu i gdje se to\u010dno nalazi? Kako u stvari definirati \u0161to je to \u017eivot, karakteristike \u017eivota? Da li je to inteligenti oblik \u017eivota? Ako je to inteligentni oblik \u017eivota, kakva je onda priroda tog inteligentnog \u017eivota? Da li mo\u017eemo komunicirati i kakve su posljedice ako stvarno uspijemo komunicirati sa tim oblikom \u017eivota?<\/p>\n![\"Planet](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/12\/Astrobiologija-blue-marble.jpg\" "\\"Planet")
![\"M1,](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/12\/Crab-Nebula-Astrobiologija.jpg\" "\\"Eksplozija")
\nNa\u0161e Sunce mo\u017eda ne\u0107e izgledati tako dramati\u010dno kada do\u017eivi svoj kraj ali za nekoliko milijardi godina na\u0161e Sunce \u0107e definitivno biti uni\u0161teno a sa njime i \u010ditav \u017eivot na na\u0161em planetu.<\/p>\n![\"Veliki](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/12\/Radio-teleskop-astrobiologija.jpg\" "\\"Radio")