Oni mogu biti egocentri\u010dni, arogantni ili drski. Mogu biti \u0161armantni u po\u010detku, no kasnije se ispostavi da sve rade radi sebe. Mogu biti jako uvjereni u svoje sposobnosti i ispostaviti se kao nesposobni i kriviti druge ljude za vlastite neuspjehe.<\/p>\n
Narcisi moraju trenirati svoje mentalne i socijalne vje\u0161tine kako bi za\u0161titili veli\u010danstveno vi\u0111enje samih sebe. Tra\u017ee pa\u017enju i divljenje drugih ljudi. Rade rasko\u0161ne i preuveli\u010dane profile na Facebooku. Igraju razne igrice u vezama. I istresaju se na sve koji ih kritiziraju.<\/p>\n
Ali mo\u017ee li cijela kultura biti narcisoidna? Dokazi ukazuju upravo na taj trend, stavljaju\u0107i narcizam u kategoriju epidemije, bolesti koja se \u0161iri velikom brzinom.<\/p>\n
Pojam kulturalnog narcizma postoji ve\u0107 desetlje\u0107ima, najvi\u0161e u dijelu kulturalnog povjesni\u010dara Christophera Lascha (Kultura narcizma, <\/i>1979.). Kulturalni narcizam se pokazuje i vidi u TV serijama i rije\u010dima pjesama, kao i u \u0161iroko ra\u0161irenoj sklonosti prema ta\u0161tini, materijalizmu i tra\u017eenju slave. Dokumentirani su porasti \u0161irenja ovih kulturalnih markera.<\/p>\n
Istra\u017eivanja narcizma uzimala su u obzir rasprostranjenost ovog svojstva s razvojne i generacijske perspektive. Studija nacionalno-reprezentativnog uzroka u SAD-u 2008. godine je koristila metodu intervjua kako bi procijenila rasprostranjenost narcisti\u010dkog poreme\u0107aja li\u010dnosti (NPD \u2013 Narcissistic Personality Disorder<\/i>), naj\u010de\u0161\u0107eg oblika individualnog narcizma. Istra\u017eiva\u010di su otkrili da su Amerikanci u 20-ima, u svom dosada\u0161njem \u017eivotu iskusili NPD triput vi\u0161e od prosje\u010dnog 60-godi\u0161njaka u njihovim cijelim \u017eivotima. Osobine povezane s narcizmom tako\u0111er su porasle. Npr., mla\u0111e generacije \u0107e vjerojatnije:<\/p>\n Tendencija fokusiranja na samog sebe i praviti samog sebe va\u017enim na mnoge je na\u010dine postala socijalna norma.<\/p>\n Neki ljudi izdvajaju sami sebe \u010dak kroz svoje potomke. Gledaju\u0107i podatke o 35 milijuna imena iz baze podataka Administracije socijalne sigurnosti, istra\u017eiva\u010di su otkrili da imena koja roditelji daju svojoj djeci postaju sve vi\u0161e unikatna. U 1940-ima, jedan od tri dje\u010daka je imao jedno od deset najpopularnijih imena, a danas se taj broj smanjio na jedan od devet. U mnogim krugovima, naro\u010dito kod slavnih osoba, nije vi\u0161e popularno davati imena kao obi\u010dna imena. Kim Kardashian i Kanye West nazvali su svoju k\u0107er North (Sjever). Glumica Gwyneth Paltrow i njen mu\u017e, glazbenik Chris Martin, nazvali su svoju k\u0107er Apple (Jabuka).<\/p>\n Jo\u0161 jedan cilj istra\u017eivanja bila je upotreba zamjenica. U zbirci 5 milijuna knjiga na Google knjigama i rije\u010dima pjesama Billboardovih top 10 pjesama upotreba prvog lica jednine (ja, moje) je porasla, dok je upotreba prvog lica mno\u017eine (mi, na\u0161e) je pala. Mnogi drugi podaci ukazuju na sli\u010dan uzorak.<\/p>\n Potro\u0161a\u010dka kultura tako\u0111er pokazuje \u0161irenje fokusa na samog sebe, \u0161to se najbolje vidi u popularnosti sjedenja na kavi s prijateljima dok svatko gleda u svoj mobitel.<\/p>\n U nekom smislu, narcizam je tamna strana individualizma; sloboda bez odgovornosti, veze bez osobnih \u017ertvovanja i pozitivni imid\u017e samog sebe bez veze sa stvarno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n
\n