![\"krokodil-prirodna-selekcija\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/12\/krokodil-prirodna-selekcija-720x359.jpg\")
<\/p>\nPrije nekoliko stotina milijuna godina nije bilo kralje\u017enjaka na kopnu. Jedine vrste kralje\u017enjaka u svijetu su bile ribe, od kojih su sve \u017eivjele pod vodom. Natje\u010daj za hranom bio je velik. Neke vrste riba koje su \u017eivjele u blizini obale razvile su \u010dudnu mutaciju \u2013 sposobnost da se pomo\u0107u svojih peraja pomaknu u blato i pijesak na obali. To im je dalo pristup novim izvorima hrane koju druge ribe ne mogu dosegnuti. Prednost im je dala ve\u0107i reproduktivni uspjeh, tako da se mutacija nasljedila i opstala. To je ono \u0161to mi zovemo prirodna selekcija.<\/p>\n
<\/p>\n
Prirodna selekcija je motor koji pokre\u0107e evoluciju. Organizmi najprikladniji za opstanak u posebnim okolnostima imaju ve\u0107e \u0161anse za predaju svojih osobina na sljede\u0107u generaciju. No, biljke i \u017eivotinje su me\u0111usobno u vrlo slo\u017eenim odnosima sa svojom okolinom i drugim organizmima. Ovi \u010dimbenici zajedno su proizveli nevjerojatno raznolik spektar \u017eivotnih oblika koji su prisutni na zemlji.<\/p>\n
Razumijevanjem prirodnog odabira mo\u017eemo nau\u010diti za\u0161to neke biljke proizvode cijanid, za\u0161to ze\u010devi proizvode toliko potomstvo, kako su \u017eivotinje prvi put iza\u0161le iz oceana i po\u010dele \u017eivot na zemlji, i koliko su neki sisavci na kraju oti\u0161li unatrag. Mi \u010dak mo\u017eemo nau\u010diti nove stvari o mikroskopskim \u017eivotima, kao \u0161to su bakterije i virusi, ili shvatiti kako su ljudi postali ljudi.<\/p>\n
Charles Darwin skovao je termin \u201eprirodne selekcije\u201d, uz \u010desto neshva\u0107enu evolucijsku frazu \u201eopstanka najsposobnijih\u201d. No, pre\u017eivljavanje najja\u010dih ne mora nu\u017eno biti krvava borba zubima za opstanak. Umjesto toga, to je mjera koliko je u\u010dinkovita sposobnost riba da prona\u0111u sigurno mrijestili\u0161te prije polaganja svojih jaja, vje\u0161tina kojom ptica dohva\u0107a sjemenke ili u kojoj mjeri su bakterije otporne na antibiotike.<\/p>\n
Uz malu pomo\u0107 samog Darwina, mo\u017eemo u\u010diti o prirodnoj selekciji i kako je stvorena zapanjuju\u0107a slo\u017eenost i raznolikost \u017eivota na planeti Zemlji.<\/p>\n
RAZUMIJEVANJE EVOLUCIJE<\/strong><\/p>\n Evolucija je rezultat sklonosti nekih organizama da imaju bolji reproduktivni uspjeh od drugih \u2013 prirodna selekcija. Sada zamislite da se pojave neki uvjeti pod kojima bi se jaha\u010di uspje\u0161nije razmno\u017eavali od ko\u0161arka\u0161a. Jaha\u010di \u0107e \u010de\u0161\u0107e imati djecu, a ta djeca imaju tendenciju da budu niska. Ko\u0161arka\u0161i \u0107e imati manje djece, tako da \u0107e na kraju postojati manje visokih ljudi. Nakon nekoliko generacija, prosje\u010dna visina ljudi \u0107e se smanjiti. Ljudi su se razvili da budu niski.<\/p>\n Za evoluciju su bitne promjene, ali koji je mehanizam koji uzrokuje te promjene? Svako \u017eivo bi\u0107e ima sve o sebi kodirano kemijskom strukturom zvanom DNA. Unutar DNA su kemijske sekvence koje definiraju odre\u0111enu osobinu ili skup osobina. Te sekvence su poznati kao geni. Gen koji rezultira razli\u010ditom ekspresijom osobina naziva se alel. Postoje razli\u010diti aleli za isto svojstvo. Naprimjer, boja o\u010diju mo\u017ee biti plava, zelena, sme\u0111a itd. Zbog toga \u0161to je izra\u017eena osobina rezultat alela, sklonost odre\u0111enoj osobini da se pojavi u populaciji naziva se frekvencija alela. U biti, evolucija je promjena u u\u010destalosti alela tijekom nekoliko generacija.<\/p>\n Razli\u010diti aleli (a time i razli\u010dite osobine) stvoreni su na tri na\u010dina: Seksualna reprodukcija mije\u0161a gene svakog roditelja cijepanjem, razbijanjem i mije\u0161anjem kromosoma tijekom stvaranja svakog spermija i jaja\u0161ca. Kad se spermij i jaje kombiniraju, neki geni iz mu\u0161kog roditelja i neki geni iz \u017eenskog roditelja slu\u010dajno uklopljeni stvaraju jedinstvenu mje\u0161avinu alela u svoje potomstvo.<\/p>\n Bakterije, koje se ne razmno\u017eavaju spolno, mogu apsorbirati komadi\u0107i DNA s kojima se susre\u0107u i ugraditi ga u vlastiti genetski kod kroz razne metode geneti\u010dke rekombinacije.<\/p>\n Sama seksualna reprodukcija je proizvod prirodne selekcije \u2013 organizmi koji stapaju gene na ovaj na\u010din dobit \u0107e pristup ve\u0107oj raznolikosti osobina, \u0161to daje ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e na\u0107i prave osobine za opstanak.<\/p>\n FITNESS<\/strong><\/p>\n Fitness je klju\u010d za prirodnu selekciju. Mi ne govorimo o tome nakon koliko \u0107e ponavljanja vje\u017ebe morska vidra pregorjeti u teretani \u2013 bilo\u0161ki fitness je sposobnost organizma da uspje\u0161no pre\u017eivi dovoljno dugo da se mo\u017ee razmno\u017eiti. Osim toga, on tako\u0111er odra\u017eava sposobnost organizma da se dobro reproducira. Za stablo nije dovoljno da stvori hrpu sjemena. Te sjemenke trebaju zavr\u0161iti u plodnom tlu s dovoljno sredstava za nicanje i rast.<\/p>\n Fitness i prirodna selekcija prvi put su detaljno obja\u0161njene od strane Charlesa Darwina, koji je zamijetio posebnosti vezane za biljni i \u017eivotinjski svijet, uzeo je obilne bilje\u0161ke, a zatim tra\u017eio razumijevanje onoga \u0161to je vidio. Prirodna selekcija vjerojatno je najbolje obja\u0161njena njegovim rije\u010dima u djelu \u201eO podrijetlu vrsta\u201d.<\/p>\n Organizmi pokazuju varijacije osobina. \u201eMnoge male razlike koje se pojavljuju u potomaka istih roditelja mogu se nazvati individualne razlike. Nitko ne zami\u0161lja da su svi ljudi iste vrste lijevani na isti kalup.\u201d<\/p>\n Ra\u0111a se vi\u0161e organizama nego \u0161to bi planet svojim resursima mogao odr\u017eati. \u201eSvako bi\u0107e (…) mora trpjeti razaranja u nekom razdoblju svog \u017eivota, ina\u010de, na principu geometrijskog pove\u0107anja, njegovi brojevi \u0107e brzo postati tako (…) veliki da nijedna zemlja ne bi mogla podr\u017eati proizvod.\u201d<\/p>\n Dakle, svi organizmi se moraju boriti za \u017eivot. \u201e\u010cim postoji vi\u0161e novih individua nego \u0161to ih mo\u017ee pre\u017eivjeti, u svakom slu\u010daju mora postojati borba za opstanak, bez obzira da li izme\u0111u jednog pojedinca s drugim iste vrste ili s pojedincima iz razli\u010ditih vrsta, odnosno s fizi\u010dkim uvjetima \u017eivota.\u201d<\/p>\n Neke osobine nude prednosti u borbi. \u201eMo\u017eemo li sumnjati (…) da \u0107e pojedinci koji imaju bilo kakvu prednost, pa i najmanju nad drugima, \u0107e imati najbolje \u0161anse za pre\u017eivljavanje?\u201d<\/p>\n Organizmi s takvim osobinama imaju ve\u0107u vjerojatnost da se uspje\u0161no razmno\u017eavaju i prenesu osobine na sljede\u0107u generaciju. \u201eI najmanja razlika mo\u017ee okrenuti lijepo uravnote\u017een poredak u borbu za \u017eivot.\u201d<\/p>\n Uspje\u0161ne varijacije akumuliraju se tijekom generacija. \u201ePrirodna selekcija djeluje isklju\u010divo na o\u010duvanju i akumulaciji varijacija koje su korisne u uvjetima kojima je \u017eivo bi\u0107e izlo\u017eeno. Krajnji rezultat je da svako stvorenje te\u017ei postati sve bolji i bolji u odnosu na njegove uvjete \u017eivota.\u201d<\/p>\n Me\u0111utim, mi se jo\u0161 uvijek razvijamo. Neki ljudi imaju vi\u0161e reproduktivnog uspjeha od drugih, a \u010dimbenici koji utje\u010du na tu jednad\u017ebu su dodatni slojevi ljudske slo\u017eenosti na vrhu ve\u0107 slo\u017eenih interakcija \u017eivotinjskog svijeta. Drugim rije\u010dima, mi zapravo ne znamo u \u0161to \u0107emo se razvijati. Promjena je neizbje\u017ena, ali sjetite se da prirodna selekcija ne brine o tome da stvori \u201ebolje\u201d ljude, nego \u0161to ve\u0107i broj nas.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prije nekoliko stotina milijuna godina nije bilo kralje\u017enjaka na kopnu. Jedine vrste kralje\u017enjaka u svijetu su bile ribe, od kojih su sve \u017eivjele pod vodom. Natje\u010daj za hranom bio je velik. Neke vrste riba koje su \u017eivjele u blizini obale razvile su \u010dudnu mutaciju \u2013 sposobnost da se pomo\u0107u svojih peraja pomaknu u blato i […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21022321,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16345],"tags":[16508],"class_list":["post-21022265","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-evolucija","tag-darwin"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022265","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022265"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022265\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21022321"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022265"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022265"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022265"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nVa\u017eno je zapamtiti da razlike izme\u0111u pojedinaca, \u010dak i pojedinaca iz razli\u010ditih generacija, ne \u010dine evoluciju. Oni su samo varijacije osobina. Osobine su nasljedne \u2013 mogu se prenositi s jedne generacije na drugu. Nisu sve osobine fizi\u010dke \u2013 sposobnost da toleriraju bliske kontakte s ljudima je osobina koja je evoluirala u pasa. Evo primjer koji poma\u017ee objasniti ove pojmove:
\nko\u0161arka\u0161i su uglavnom visoki, dok su jaha\u010di uglavnom niski. Ovo je varijacija na primjeru visine. Visoki roditelji imaju tendenciju da imaju visoku djecu, tako da mo\u017eemo vidjeti da je osobina nasljedna.<\/p>\n
\nMutacije su slu\u010dajne promjene koje se javljaju u genima. One su relativno rijetka pojava, ali tijekom tisu\u0107a nara\u0161taja mogu pridodati vrlo velikim promjenama. Mutacije mogu uvesti osobine koje su potpuno nove i nikad se prije nisu pojavile u toj vrsti.<\/p>\n