Novo istra\u017eivanje Norve\u0161kog sveu\u010dili\u0161ta znanosti i tehnologije ukazuje da ako \u017eelite biti dobri u matematici, morate vje\u017ebati razli\u010dite oblasti matematike.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to nekog \u010dini dobrim matemati\u010darem? Mo\u017eda i ljubav prema brojevima, ali svakako volja za vje\u017ebanjem. Ali \u010dak ako ste i dobri u jednom podru\u010dju matematike, ne mo\u017eete vjerovati svojim uro\u0111enim sposobnostima i presko\u010diti uvje\u017ebavanje i drugih podru\u010dja ukoliko i u njima \u017eelite biti dobri.<\/p>\n\n\n\n
Novo istra\u017eivanje Norve\u0161kog sveu\u010dili\u0161ta znanosti i tehnologije (NTNU) iz Trondheima moglo bi utjecati na na\u010dine na koji se matematika podu\u010dava. Ako zaista \u017eelite biti dobri u svim podru\u010djima matematike, morate ih sve i vje\u017ebati. Ne mo\u017eete vjerovati svom prirodnom talentu da odradi sav posao za vas.<\/p>\n\n\n\n
Nekima se ovo \u010dini poprili\u010dno o\u010ditim, ali zapravo se protivi tradicionalnim gledi\u0161tima koja ka\u017eu da uspjeh u matematici jednostavno oisi o tome jesi li ro\u0111en s tim talentom.<\/p>\n\n\n\n
Profesor Hermundur Sigmundsson s Odsjeka za psihologiju jedan je od trojice istra\u017eiva\u010da uklju\u010denih u ovaj projekt. Nalazi ovog istra\u017eivanja objavljeni su u akademskom \u010dasopisu Psychological Reports<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Brojevi<\/strong><\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010di su testirali matemati\u010dke vje\u0161tine kod 70 u\u010denika petog razreda osnovne \u0161kole, u prosjeku starih 10,5 godina. Nalazi ukazuju na va\u017enost vje\u017ebanja svakog pojedinog podru\u010dja matematike kako bismo bili dobri u njima, te pokazuju da te vje\u0161tine nisu ne\u0161to s \u010dime smo ro\u0111eni.<\/p>\n\n\n\n \u201eProna\u0161li smo podr\u0161ku za hipotezu specifi\u010dnosti zadatka. Postajemo dobri to\u010dno u onome \u0161to vje\u017ebamo\u201d, izjavio je Sigmundsson.<\/p>\n\n\n\n Testirani su zadaci iz devet razli\u010ditih podru\u010dja matematike, od usmenog i pismenog zbrajanja i oduzimanja do usmenog mno\u017eenja i razumijevanja sata i kalendara.<\/p>\n\n\n\n \u201eNa\u0161a studija pokazala je malu korelaciju izme\u0111u devet razli\u010ditih matemati\u010dkih vje\u0161tina\u201c, objasnio je Sigmundsson. \u201cNaprimjer, mala je korelacija izme\u0111u sposobnosti rje\u0161avanja uobi\u010dajenog zbrajanja u formi \u201e23 + 67\u201d i zbrajanja u formi zadatka rije\u010dima.<\/p>\n\n\n\n Ovaj primjer sigurno \u0107e kod nekih izazvati nevjericu. Mo\u017eda bazi\u010dna matematika u\u010denicima ne predstavlja problem, ve\u0107 samo \u010ditanje. Do 20% norve\u0161kih dje\u010daka u vi\u0161im razredima osnovne \u0161kole ima problema s \u010ditanjem. Sigmundsson je tako\u0111er na\u0161ao potvrdu i u svakodnevnim primjerima.<\/p>\n\n\n\n \u201eNekim u\u010denicima \u0107e dobro i\u0107i geometrija, ali ne i algebra\u201d, nastavio je.<\/p>\n\n\n\n U tom slu\u010daju moraju vi\u0161e vje\u017ebati algebru, podru\u010dje u kojem ve\u0107ina u\u010denika vi\u0161ih razreda osnove \u0161kole ima problema.<\/p>\n\n\n\n \u201eOvo istovremeno zna\u010di da ima nade za neke u\u010denike. Neki jednostavno ne mogu biti dobri u svim podru\u010djima matematike, ali naprimjer mogu biti dobri u geometriji\u201c, dodao je Sigmundsson.<\/p>\n\n\n\n Ovo istra\u017eivanje bi u kona\u010dnici moglo promijeniti na\u010din na koji se matematika podu\u010dava.<\/p>\n\n\n\n Potpora u neurologiji<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica da smo dobri u to\u010dno onome \u0161to vje\u017ebamo vjerojatno je posljedica toga \u0161to razli\u010dite vrste vje\u017ebi aktiviraju razli\u010dite veze me\u0111u neuronima.<\/p>\n\n\n\n Ovi rezultati mogu se prenijeti i na druga podru\u010dja. Nogometa\u0161ica koja vje\u017eba savr\u0161en \u0161ut s udaljenosti od 25 metara vjerojatno \u0107e postati jako dobra u tome. Ali to ne zna\u010di i da je dobra u driblanju.<\/p>\n\n\n\n \u201eOvo istra\u017eivanje ima podr\u0161ku i u novim saznanjima iz neurologije. Vje\u017ebanjem razvijamo specifi\u010dne neuronske veze\u201d, nastavio je Sigmundsson.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje je provedeno u suradnji s prof. Remco C. J. Polmand sa Sveu\u010dili\u0161ta Victoria u Melbourneu i doktorandom H\u00e5vardom Lor\u00e5som s Fakulteta zdravstvenog obrazovanja i socijalnog rada, Odjel za fizioterapiju, Sveu\u010dili\u0161te S\u00f8r-Tr\u00f8ndelag, Trondheim.<\/p>\n\n\n\n