{"id":21022297,"date":"2014-01-08T17:45:42","date_gmt":"2014-01-08T16:45:42","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21022297"},"modified":"2014-01-08T17:45:42","modified_gmt":"2014-01-08T16:45:42","slug":"sve-o-izumiranju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sve-o-izumiranju\/","title":{"rendered":"Sve o izumiranju"},"content":{"rendered":"

\"papagaj-caroline\"<\/p>\n

Ako ste mislili da su papige ptice koje \u017eive u bujnim tropskim d\u017eunglama, mo\u017eda \u0107ete biti iznena\u0111eni kada saznate da su SAD imale svoju izvornu papigu. Mali papagaj Carolina \u017eivio je u jugoisto\u010dnoj Americi sve do po\u010detka 20. stolje\u0107a. Ove ptice bile su jarkih boja, ali su bile i jako glasne zbog \u010dega su predstavljale smetnju. Jele su vo\u0107e, povr\u0107e i \u017eitarice, a putovale su u velikim i bu\u010dnim jatima koja su uni\u0161tavala usjeve. To ih je \u010dinilo omiljenom metom lovaca koji su \u017eeljeli za\u0161tititi svoje izvore hrane i prodati ptice \u017eivopisnog perja. Ako \u017eelite vidjeti Carolinu, malog papagaja, morate je tra\u017eiti u ilustracijama ili \u00a0muzejskim postavama \u2013 ona je u potpunosti izumrla zbog lova i gubitka stani\u0161ta te je progla\u0161ena izumrlom vrstom 1939. godine.<\/p>\n

Pro\u0161lo je stotine godina od dolaska europskog stanovni\u0161tva na obale Sjeverne Amerike i izumiranja Caroline. No, nisu sva moderna izumiranja tekla tako sporo. Arkti\u010dki istra\u017eiva\u010di prvi su 1741. godine napravili opis Stellerove morske krave koja je izgledala kao velika zgu\u017evana krava. Do 1768. godine, u roku manjem od 30 godina, do\u0161lo je do izumiranja morskih krava kao posljedica lova.<\/p>\n

To su samo dva oblika \u017eivota koja su izumrla otkad je \u010dovje\u010danstvo po\u010delo voditi evidenciju. No, dana\u0161nja istra\u017eivanja pokazuju da su ova izumiranja mo\u017eda dio ve\u0107eg trenda \u2013 masovno izumiranje uzrokovano \u010dovjekovim pona\u0161anjem koje bi se moglo mjeriti s onim doga\u0111ajima iz pretpovijesti koji su uzrokovali nestanak ve\u0107ine \u017eivota na Zemlji. Najpoznatiji takav doga\u0111aj zasigurno je onaj koji je uzrokovao izumiranje dinosaura, iako postoje i oni koji su daleko vi\u0161e pora\u017eavaju\u0107i.<\/p>\n

Bila ona velika ili mala, izumiranja mijenjaju svijet. Ona su promjene koje su neizvjesne za istra\u017eiva\u010de. Sve \u0161to \u017eivi mo\u017ee izumrijeti, ali kako znanstvenici mogu znati kako i kada? Kako je mogu\u0107e shvatiti kako brzo \u017eivotinje izumiru kada ne znamo ni koliko vrsta postoji? Ovaj \u010dlanak \u0107e u\u0107i u dubine izumiranja, od toga kako vrste nestaju pa do stvaranja novih. Od dinosaura pa do danas.<\/p>\n

OSNOVE IZUMIRANJA<\/strong><\/p>\n

Lako je razmi\u0161ljati o izumiranju kao o velikom dramati\u010dnom doga\u0111aju koji je nastao zbog sudara asteroida ili najezde novih agresivnih vrsta. Ali izumiranje se doga\u0111a \u010dak i bez utjecaja prirodnih katastrofa. Istra\u017eiva\u010di procjenjuju da su tijekom svoje povijesti na Zemlji \u017eivjele izme\u0111u 1 i 4 milijarde vrsta. Ali oko 50 milijuna vrsta danas vi\u0161e nema. Manje od tre\u0107ine tih milijardi izumrlih oblika \u017eivota umrlo je tijekom masovnih izumiranja.<\/p>\n

Ostatak je umro kao dio normalnog procesa izumiranja. Oni su dio pozadinske stope izumiranja, odnosno prosje\u010dan broj izumiranja koji se javlja tijekom milijuna godina. Prema procjenama znanstvenika, pozadinska stopa izumiranja je negdje izme\u0111u jedan i pet vrsta godi\u0161nje.<\/p>\n

Primijetit \u0107ete da su svi brojevi prosjeci i aproksimacije. Ne samo zato \u0161to izumiranje uklju\u010duje velik broj i dugogodi\u0161nji vijek. Ovi brojevi su pribli\u017eni zbog nekoliko neizbje\u017enih pote\u0161ko\u0107a koje su dio prou\u010davanja izumiranja:<\/p>\n

Samo se djeli\u0107 vrsta koje su \u017eivjele na Zemlji pojavljuje u fosilnim zapisima, ili svim otkrivenim i analiziranim fosilma na planeti. To zna\u010di da ne mo\u017eete mukotrpno nabrojiti sve poznate fosile i o\u010dekivati \u200b\u200bda \u0107ete dobiti dobar broj vrsta koje su \u017eivjele.<\/p>\n

Fosilizacija se doga\u0111a samo u vrlo specifi\u010dnim uvjetima. Vrlo malo je vjerojatno da \u0107e posljednji \u010dlan vrste kada umre postati fosil. Iz tog razloga vrste obi\u010dno nestaju iz fosilnog zapisa prije nego \u0161to nestanu s planeta \u2013 ponekad i milijunima godina prije.<\/p>\n

Fosili ne predstavljaju linearni vremenski tijek onoga \u0161to se dogodilo na Zemlji. Umjesto toga, to je zbirka kamenih slojeva koji dr\u017ee fosile iz razli\u010ditih razdoblja povijesti Zemlje.<\/p>\n

Nitko ne zna to\u010dno koliko vrsta \u017eivi na Zemlji danas, ni koliko ih je \u017eivjelo u povijesti. Tako\u0111er, mo\u017ee biti te\u0161ko to\u010dno odrediti kada je vrsta izumrla, ako je uop\u0107e izumrla.<\/p>\n

Zbog svega toga, prou\u010davanje izumiranja mo\u017ee se \u010diniti kao da ima vi\u0161e veze s matematikom nego s pravim, \u017eivim bi\u0107ima. Istra\u017eiva\u010di koriste broj poznatih fosila kako bi procijenili broj vrsta koje su ikad postojale. Koriste procjene nazvane intervali pouzdanosti kako bi analizirali koliko je vjerojatno da je odre\u0111ena vrsta izumrla u odre\u0111enom vremenu. Oni tako\u0111er koriste jednad\u017ebe i algoritme poku\u0161avaju\u0107i nadoknaditi rupe u dostupnim podacima i napraviti to\u010dna predvi\u0111anja o tome kako, kada i za\u0161to \u00a0su vrste izumrle.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di tako\u0111er mogu primijeniti matemati\u010dke analize na biljke, \u017eivotinje i mikroskopske organizame koji su \u017eivi i danas. Naprimjer, s matematikom znanstvenici mogu procijeniti koliko dugo odre\u0111ene biljke ili \u017eivotinje \u017eive na planeti. Matematika tako\u0111er poma\u017ee znanstvenicima shvatiti minimalnu odr\u017eivu populaciju riba ili to\u010dku u kojoj je sigurno njihovo izumiranje, iako ih je jo\u0161 opstalo odre\u0111eni broj. Sav ovaj matemati\u010dki rad mo\u017ee pomo\u0107i znanstvenicima shvatiti je li jedna vrsta ugro\u017eena i kako je za\u0161tititi.<\/p>\n

Ali kod izumiranja ipak nije sve u matematici. U sljede\u0107a dva dijela, pogledat \u0107emo prakti\u010dni aspekt izumiranja. Saznat \u0107ete o svjetskim najrazornijim masovnim izumiranjima. Tako\u0111er \u0107ete saznati za\u0161to leptir, ako nestane, mo\u017ee uzrokovati izumiranje brojnih drugih vrsta.<\/p>\n

IZUMIRANJE VRSTA<\/strong><\/p>\n

Svako malo u neko vrijeme, vrsta koja nije izumrla nestat \u0107e iz fosilnog zapisa. Ponekad, to je zato \u0161to se taj oblik \u017eivota razvio u nove vrste \u2013 to je poznato kao pseudoizumiranje. Oblici \u017eivota tako\u0111er mogu nestati s foslnih zapisa i pojaviti se kasnije. Ove vrste mo\u017eda nisu umrle\u00a0 u obliku koji bi uzrokovao fosilizaciju ili su do\u017eivjele nagli pad.<\/p>\n

No, ve\u0107inu vremena, kada vrsta nestaje iz fosilnog zapisa ili s lica planeta danas, to je zato \u0161to je na putu do izumiranja. Obi\u010dno se ova mala izumiranja doga\u0111aju zbog neke vrste promjene u okru\u017eenju u kojem oblik \u017eivota \u017eivi. Dok se neke vrste mogu prilagoditi promjenama, drugi umiru, a ako \u0107e ih dovoljno umrijeti, vrsta postaje izumrla. Ovo su neki od najve\u0107ih faktora izumiranja pojedinih vrsta: gubitak stani\u0161ta, natjecanje s novim vrstama, ljudski lov, one\u010di\u0161\u0107enja u okoli\u0161u, poput pesticida.<\/p>\n

Gubitak jedne vrste tako\u0111er mo\u017ee dovesti do gubitka mnogih drugih. Naprimjer, cvije\u0107e se oslonilo na opra\u0161iva\u010de, poput p\u010dela i leptira, kako bi se reproduciralo. Ako opra\u0161iva\u010di nestanu, cvije\u0107e tako\u0111er mo\u017ee umrijeti. Isto je s promjenama u prehrambenom lancu. Ako \u017eivotinja koja se oslanja na odre\u0111enu biljku za hranu ostane bez te hrane jer je biljka izumrla, \u017eivotinja \u0107e, osim ako je u stanju promijeniti svoju prehranu, uskoro tako\u0111er izumrijeti. Dobar primjer izumiranja dogodio se na kraju posljednjeg ledenog doba, prije otprilike 11 000 godina. Mali sisavci po\u010deli su izumirati, vjerojatno zbog klimatskih promjena i promjena u zemljopisu. To je uzrokovalo izumiranje ve\u0107ih \u017eivotinja, kao \u0161to je sabljozuba ma\u010dka, koja je izgubila svoj \u200b\u200bizvor hrane.<\/p>\n

Obi\u010dno male promjene koje se doga\u0111aju u cijelom svijetu cijelo vrijeme dovode do izumiranja nekoliko me\u0111usobno povezanih vrsta. Ali ponekad je stres na ekosustav toliko velik da mnogi oblici \u017eivota ne mogu pre\u017eivjeti. Dalje \u0107emo pogledati neke od najve\u0107ih svjetskih izumiranja.<\/p>\n

VULKANI, ASTEROIDI, KISELINE I MASOVNO IZUMIRANJE<\/strong><\/p>\n

Lako je misliti o masovnom izumiranju kao doga\u0111aju koji odjednom uni\u0161tava ve\u0107inu \u017eivota na Zemlji. U stvarnosti, ve\u0107ina masovnih izumiranja odvijati se tijekom milijuna godina. Puno biljaka, \u017eivotinja i mikroskopskih organizama \u0107e kao rezultat masivnog stresa na ekosustav umrijeti postupno. \u0160to na kraju dovodi do izumiranja mnogih oblika \u017eivota.<\/p>\n

Prilikom prou\u010davanja tih izumiranja, znanstvenici su sagledali oblike \u017eivota u grupama koriste\u0107i znanstvene klasifikacije. Ove klasifikacije organiziraju oblike \u017eivota prema zajedni\u010dkim osobinama koje imaju. Od najve\u0107e do najmanje, ove skupine su nadcarstvo, carstvo, koljeno, razred, red, porodica, roda i vrste. Istra\u017eiva\u010di obi\u010dno ispituju kako masovna izumiranja na porodici i rodovima odre\u0111uju razmjere izumiranja.<\/p>\n

Znanstvenici se ne sla\u017eu oko to\u010dnog broja masovnih izumiranja koja su napala planet. Ipak, ve\u0107ina se sla\u017ee da je bilo pet osnovnih masovih izumiranja:<\/p>\n

Izumiranje iz ordovicija dogodio se prije otprilike 490 milijuna godina. Formiranje gle\u010dera uzrokovalo je pad razine mora. Kao posljedica izumrlo je gotovo pola svih \u017eivotinjskih porodica.<\/p>\n

Uzrok kasnom izumiranju u devonu jo\u0161 je uvijek u raspravi. Zbog njega je izumrlo gotovo \u010detvrtina morskih porodica i vi\u0161e od polovice morskih rodova. Izumiranje se dogodilo prije oko 360 milijuna godina.<\/p>\n

Perm-trijas izumiranje bilo je najve\u0107e uni\u0161tenje svega. Gotovo 85% morskih rodova i 70% kopnenih \u017eivotinja je nestalo. Ovo izumiranje dogodilo se prije 250 milijuna godina, a postoje brojne teorije o njegovom uzroku.<\/p>\n

Vulkani su vjerojatno krivac za izumiranje na kraju trijasa, koji je ubio oko 20% morske porodice i polovicu morskih rodova prije 200 milijuna godina.<\/p>\n

Najpoznatije masovno izumiranje je kreda-tercijar, tako\u0111er poznato kao KT izumiranje. To je izumiranje koje je dovelo do kraja dinosaura prije 65 milijuna godina. Trenutna hipoteza je da je izumiranje uzrokovano udarom velike komete na podru\u010dju poluotoka\u00a0Jukatan\u00a0u dana\u0161njem\u00a0Meksiku.<\/p>\n

U svakoj od tih masovnih izumiranja, neki tip doga\u0111aja je uzrokovao ekstremni stres svjetskih ekosustava. Velike skupine \u017eivotinja su umrle, ali stvaraju prostor za novi \u017eivot. Nakon svakog masovnog izumiranja nastane nova vrsta. Oni koji su pre\u017eivjeli izumiranje se razvijaju i iskori\u0161tavaju tek raspolo\u017eive resurse i novonastale prostore. Upravo zbog tih izumiranja \u017eivot na Zemlji izgleda ba\u0161 tako kako izgleda.<\/p>\n

Me\u0111utim, Zemlja ne mo\u017ee ovako izgledati jo\u0161 dugo. Nadalje \u0107emo pogledati kako izumiranja utje\u010du na suvremeni svijet i jesu li ljudi uzrok \u0161estom masovnom izumiranju.<\/p>\n

IZUMIRANJE DANAS<\/strong><\/p>\n

Na temelju analize fosila, znanstvenici procjenjuju da ve\u0107ina vrsta na Zemlji ima ukupni \u017eivotni vijek od oko 10 milijuna godina. Najvjerojatnije, to je prirodno stanje \u017eivota na Zemlji.<\/p>\n

Me\u0111utim, \u017eivi oblici izumiru mnogo br\u017ee danas nego \u0161to se \u010dini da su izumirali u bilo kojem trenutku u fosilnim zapisima. Kao \u0161to smo ranije spomenuli, pozadinska stopa izumiranja je negdje izme\u0111u jedan i pet vrsta godi\u0161nje. Ali danas, stopa izumiranja \u010dini se izme\u0111u 100 i 1000 puta ve\u0107a od toga. To\u010dne brojke te\u0161ko \u0107e se ustanoviti. Nitko ne zna to\u010dno koliko vrsta \u017eivi na Zemlji danas. Na vrhu toga, mo\u017ee biti te\u0161ko i nemogu\u0107e utvrditi je li biljka ili \u017eivotinja izumrla. \u010cak i nakon iscrpnih tra\u017eenja znanstvenici su neke \u017eivotinje proglasili izumrlima, a na kraju su ipak prona\u0161li njihove primjerke kasnije.<\/p>\n

Glavni uzrok tih izumiranja nisu globalno zatopljenje ili kisele ki\u0161e \u2013 to predstavlja gubitak stani\u0161ta. Kako ljudska populacija raste i vi\u0161e planeta postaje industrijalizirana, prirodna stani\u0161ta za biljke i \u017eivotinje nestaju. Vrste koje \u017eive u tim podru\u010djima umiru, a razina biolo\u0161ke raznovrsnosti se smanjuje. Gubitak biljnih i \u017eivotinjskih vrsta mo\u017ee dovesti do nesta\u0161ice hrane i lo\u0161e kvalitete tla. Gubitak mikroskopskih organizama tako\u0111er mo\u017ee igrati ulogu. Naprimjer, jedna teorija o perm-trijas izumiranju je da su korisne morske bakterija izumrle, a kao rezultat su narasle bakterije koje proizvedene sumporovodik i izazvale kisele ki\u0161e.<\/p>\n

Ljudsko pona\u0161anje tako\u0111er uzrokuje druge stresove ekosustava, poput zaga\u0111enja koje bi moglo ugroziti vrste. Globalne promjene, kao \u0161to su globalno zagrijavanje, tako\u0111er igraju ulogu u izumiranju. U teoriji, rje\u0161avanje tih pitanja moglo bi usporiti stopu izumiranja, ali je nejasno koliko dugo bi moglo potrajati da se populacija \u017eivotinjskih i biljnih vrsta vrati u normalu.<\/p>\n

Bez obzira na to prijeti li masovno izumiranje, znanstvenici se sla\u017eu da gubitak bioraznolikosti ima negativan utjecaj na ekosustav.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako ste mislili da su papige ptice koje \u017eive u bujnim tropskim d\u017eunglama, mo\u017eda \u0107ete biti iznena\u0111eni kada saznate da su SAD imale svoju izvornu papigu. Mali papagaj Carolina \u017eivio je u jugoisto\u010dnoj Americi sve do po\u010detka 20. stolje\u0107a. Ove ptice bile su jarkih boja, ali su bile i jako glasne zbog \u010dega su predstavljale […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21022417,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17813,18021,16505],"class_list":["post-21022297","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-izumiranje","tag-papagaj","tag-ptica"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022297","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022297"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022297\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21022417"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022297"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022297"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022297"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}