{"id":21022328,"date":"2014-01-01T13:42:11","date_gmt":"2014-01-01T12:42:11","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21022328"},"modified":"2020-10-15T14:51:28","modified_gmt":"2020-10-15T12:51:28","slug":"inzulinske-tablete-uskoro-bi-mogle-postati-stvarnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/inzulinske-tablete-uskoro-bi-mogle-postati-stvarnost\/","title":{"rendered":"Inzulinske tablete uskoro bi mogle postati stvarnost"},"content":{"rendered":"<p class=\"MsoBodyText\">Dnevne doze inzulinskih injekcija bolna su stvarnost za mnoge ljude koji boluju od dijabetesa. No, to bi se uskoro moglo promijeniti ukoliko znanstvenici koji su uspje\u0161no testirali oralni inzulin na \u0161takorima uspiju ponoviti takve rezultate i kod ljudi.<\/p>\n<p class=\"MsoBodyText\"><img decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-21022354\" alt=\"inzulinska-tableta\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/12\/inzulinska-tableta.jpg\" width=\"668\" height=\"288\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/12\/inzulinska-tableta.jpg 668w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2013\/12\/inzulinska-tableta-300x129.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 668px) 100vw, 668px\" \/><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify;\">Gotovo 350 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od \u0161e\u0107erne bolesti, a predvi\u0111a se da \u0107e do 2030. godine taj broj porasti na vi\u0161e od 500 milijuna. I dok naj\u010de\u0161\u0107i oblik dijabetesa, dijabetes tipa 2 ne treba uvijek nu\u017eno lije\u010diti injekcijama inzulina, gotovo \u010detvrtina svih bolesnika s dijabetesom ipak svakodnevno treba takav tretman. Stoga se procjenjuje kako bi godi\u0161nja zarada od prodaje oralnog inzulina mogla iznositi izme\u0111u 8 i 17 milijardi dolara.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify;\">No, prednost inzulinske tablete nije samo njezina jednostavnost uporabe. Ona zapravo omogu\u0107uje pacijentu da po\u010dne uzimati inzulin tijekom ranijeg razvoja bolesti, \u0161to bi moglo smanjiti neke sekundarne komplikacije poput sljepo\u0107e ili nepotpunog zacjeljivanja rana koje mogu dovesti do amputacija.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify;\">Ideja o oralnom uzimanju inzulina postoji jo\u0161 od 1930. godine, ali su pote\u0161ko\u0107e pri izvedivosti te ideje o\u010dito bile prevelike da bi se prevladale. Razlozi tomu mogu biti u \u010dinjenici \u0161to je inzulin protein koji u kontaktu sa \u017eelu\u010danim enzimima biva brzo uni\u0161ten. Tako\u0111er, \u010dak i ako inzulin uspije sigurno pro\u0107i kroz \u017eeludac, to je ipak prevelika molekula (oko 30 puta ve\u0107a od aspirina) da bi se mogla lako apsorbirati u krvotok te regulirati razinu \u0161e\u0107era u krvi.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify;\">Sanyog Jain i njegovi kolege s indijskog Instituta za farmaceutsko istra\u017eivanje radili su na istra\u017eivanju \u201eisporuke\u201d oralnog inzulina u krvotok dugi niz godina. Njihov prvi uspje\u0161an poku\u0161aj realiziran je 2012. godine kada su razvili oblik kojim se uspje\u0161no mogla regulirati razina \u0161e\u0107era u krvi kod \u0161takora. No, kori\u0161teni su materijali bili preskupi pa su odustali od komercijalizacije toga lijeka.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify;\">Sada u \u010dlanku objavljenom u \u010dasopisu <i>Biomacromolecules<\/i> isti znanstvenici navode kako su prona\u0161li jeftiniji i pouzdaniji na\u010din \u201eisporuke\u201d inzulina u krvotok. Naime, uspjeli su prevladati dvije glavne prepreke time \u0161to su inzulin \u201eupakirali\u201d u sitne vre\u0107ice lipida (masti) dodaju\u0107i na njih folnu kiselinu (vitamin B9) kako bi pobolj\u0161ali apsorpciju inzulina u krvotok. Lipidi koje koriste su jeftini i ve\u0107 su ranije bili uspje\u0161no kori\u0161teni za \u201eisporuku\u201d nekih drugih lijekova. Oni poma\u017eu za\u0161tititi inzulin od \u017eelu\u010danih enzima koji nastaju u tankom crijevu. Prilikom ulaska lipida u tanko crijevo, posebne stanice kojima su oblo\u017eeni privla\u010de folnu kiselinu koja poma\u017ee aktivirati mehanizam kojim se velikim molekulama olak\u0161ava prolazak u krvotok.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: justify;\">Najva\u017eniji dio istra\u017eivanja tek treba uslijediti. Naime, nakon uspje\u0161no provedenog testiranja na \u0161takorima istra\u017eivanje bi se trebalo provesti i na ljudima. No, kako je Jain rekao, \u201edr\u017eavni institut poput njihovog jednostavno ne raspola\u017ee tolikim nov\u010danim sredstvima potrebnima za provo\u0111enje takvih kompliciranih klini\u010dkih istra\u017eivanja\u201d. Mo\u017eda \u0107e im u tom naumu ipak pomo\u0107i nekoliko velikih farmaceutskih tvrtki (Oramed, Novo Nordisk, Biocon itd.) koje su ve\u0107 desetlje\u0107ima u potrazi za takvim oblikom inzulina.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: right;\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.livescience.com\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">LiveScience<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dnevne doze inzulinskih injekcija bolna su stvarnost za mnoge ljude koji boluju od dijabetesa. No, to bi se uskoro moglo promijeniti ukoliko znanstvenici koji su uspje\u0161no testirali oralni inzulin na \u0161takorima uspiju ponoviti takve rezultate i kod ljudi. Gotovo 350 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od \u0161e\u0107erne bolesti, a predvi\u0111a se da \u0107e do 2030. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21022354,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16368],"tags":[16612,16489,18015],"class_list":["post-21022328","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oboljenja-i-poremecaji","tag-dijabetes","tag-inzulin","tag-tableta"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022328","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022328"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022328\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21022354"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022328"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022328"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022328"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}