Od glavne uloge kao Evine napasnice u Bibliji do redovitih nastupa u knjigama i filmovima o Harryju Potteru, zmije su gmizale svoj \u200b\u200bput u svjetskoj mitologiji i popularnoj kulturi s pri\u010dama koje su ro\u0111ene iz straha, ali i po\u0161tovanja.<\/p>\n
U vi\u0161e od 130 milijuna godina otkako su se pojavile, zmije su se razvile u vrlo svestrane kralje\u017enjake. Imaju hvalisavu sposobnost penjanja u visinu, idu kroz vodu, a neke vrste \u010dak i lete. Sve to bez udova! Kombinirajte ovu mobilnost s njihovom prisutno\u0161\u0107u u cijelom svijetu i ponekad smrtonosnim ugrizima, tako brzo zmije mogu postati stvar mitova.<\/p>\n
OSNOVE O ZMIJAMA<\/strong><\/p>\n Postoje 2700 poznatih vrsta zmija, a ovo su im sljede\u0107e karakteristike:<\/p>\n – imaju tanko, linearno tijelo bez udova<\/p>\n – meso\u017ederi su (zvijeri)<\/p>\n – hladnokrvne su \u017eivotinje, \u0161to zna\u010di da njihova unutarnja temperatura varira s temperaturom okoli\u0161a<\/p>\n Zbog svoje duge forme organi zmije raspore\u0111eni su linearno, ali ina\u010de su sli\u010dni onima drugih kralje\u017enjaka, uklju\u010duju\u0107i i ljudima. Mozak i senzori\u010dki organi nalaze se u glavi, a imaju gotovo sva osjetila kao i ljudi s nekoliko zanimljivih izmjena:<\/p>\n Sluh \u2013 Iako zmije nisu opremljene vanjskim u\u0161ima poput ljudi, zvu\u010dni valovi iz zraka pogode njihovu ko\u017eu i prenose se iz mi\u0161i\u0107a na kost. Kad zvuk dosegne kost ispod lubanje, ono \u0161alje vibracije u unutarnje uho, a zvuk se obra\u0111uje u mozgu.<\/p>\n Pogled \u2013 Zmije ne vide boje, ali njihove o\u010di su opremljene kombinacijom svjetlosnih receptora. Slo\u017eenost o\u010diju varira me\u0111u vrstama zbog njihovih razli\u010ditih \u017eivotnih stilova. Naprimjer, zmije koje \u017eive prvenstveno ispod zemlje imaju manje o\u010di koje jedino obra\u0111uju svjetlo i tamu, dok zmije koje \u017eive iznad tla i love pomo\u0107u vida imaju kristalno jasnu viziju i dobru percepciju dubine. Neke vrste, posebno boe i pitoni, imaju drugi vizualni alat \u2013 organ na glavama kojim mogu vidjeti izvore topline u svojoj sredini kao npr. infracrvene nao\u010dale. To je djelotvorna sposobnost za no\u0107ne lovce na toplokrvne \u017eivotinje.<\/p>\n Miris \u2013 Poput ljudi, zmije udi\u0161u zrak na nosne otvore koji dovode do mirisnih komora za obradu, ali zmije imaju i sekundarni sustav. Kad zmija pomakne jezik, prikuplja mirisne \u010destice koje se prenose na dvije vre\u0107ice ispunjene teku\u0107inom na krovu usta \u2013 vomeronazalni organ, koji vodi do druge, manje mirisne komore. Jezik se koristi samo kako bi pomogao u ovom procesu, zmije nemaju osjetilo okusa.<\/p>\n Probavni trakt zauzima gotovo cijelu du\u017einu tijela i uklju\u010duje usta, jednjak, \u017eeludac, tanko crijevo, debelo crijevo i anus. Svi dijelovi su rastezljivi kako bi mogla probaviti plijen ve\u0107i od njezinog promjera. Kada zmija ima puna usta, mora pro\u0161iriti svoj du\u0161nik kako bi mogla disati. Zmije nemaju dijafragmu kao \u0161to imaju ljudi, tako da one uzimaju zrak u plu\u0107a \u0161irenjem rebara, a zrak gurnu van su\u017eavanjem rebara. Nakon svakog ciklusa disanja, zmije do\u017eive stanje koje se zove apnea \u2013 prestanak disanja, koje traje od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Za obradu kisika sve zmije imaju izdu\u017eeno desno plu\u0107no krilo, a mnoge imaju i manje lijevo plu\u0107no krilo, dok neke \u010dak imaju i tre\u0107e uz du\u0161nik.<\/p>\n STRUKTURA ZMIJE I RAST<\/strong><\/p>\n Zmije su duge od 10 cm do vi\u0161e od 9 metara. Stotine sitnih kralje\u017eaka i rebara prelaze tu udaljenost i povezuju se me\u0111usobno preko zamr\u0161enog sustava mi\u0161i\u0107a, \u010dime se stvara nenadma\u0161na fleksibilnost.<\/p>\n Iznimno elasti\u010dna ko\u017ea povezana je s mi\u0161i\u0107ima i prekrivena ljuskama izra\u0111enim od keratina \u2013 iste tvari kao i ljudski nokti. Ljuske su proizvod epidermisa, povr\u0161inskog sloja ko\u017ee. Kako zmija raste, broj i uzorak njezinih ljusaka ostaje isti, iako se presvu\u010de mnogo puta tijekom svog \u017eivota.<\/p>\n Za razliku od ljudi koji stalno bacaju istro\u0161enu ko\u017eu u sitnim komadi\u0107ima, zmije to rade u jednom komadu u procesu koji se zove presvla\u010denje.<\/p>\n Kao i ljudi, zmije brzo rastu sve dok ne postignu zrelost. To mo\u017ee potrajati od jedne do devet godina, me\u0111utim, njihov rast, iako je usporen nakon zrelosti, nikad ne prestaje. Ovisno o vrsti, zmije mogu \u017eivjeti s \u010detiri na vi\u0161e od 25 godina.<\/p>\n ZMIJE KOJE LETE<\/strong><\/p>\n Postoji pet razli\u010ditih vrsta \u201elete\u0107ih\u201d zmija. Ove otrovnice mogu se na\u0107i u \u0160ri Lanki i jugoisto\u010dnoj Aziji.<\/p>\n One vise na visokoj grani i zaljuljaju se u zrak. Zatim izravnaju svoja tijela i \u00a0pro\u0161ire svoja brojna rebra. Iako ne mogu letjeti prema gore, mogu jedriti na udaljenosti od \u010dak 20 metara.<\/p>\n DVOGLAVE ZMIJE<\/strong><\/p>\n Unutar majke zmije embrij se po\u010dinje dijeliti stvaraju\u0107i identi\u010dne blizance, ali proces ne zavr\u0161i do kraja. Zbog toga dio zmije ostane udvostru\u010den, a drugi dio ne. Nastanu dvije glave, a tijelo ostane jedno.<\/p>\n Za razliku od mitskih bi\u0107a koja su predstavljala veliku opasnost zbog mnogo glava, dvoglave zmije rijetko pre\u017eive u divljini. S dvije glave osjetila se dupliciraju \u2013 kad osjete plijen, glave \u0107e se boriti kako bi dobile hranu. Da bi stvari bile jo\u0161 gore, ako jedna glava uhvati miris hrane sa druge glave, poku\u0161at \u0107e pojesti svoju drugu glavu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Od glavne uloge kao Evine napasnice u Bibliji do redovitih nastupa u knjigama i filmovima o Harryju Potteru, zmije su gmizale svoj \u200b\u200bput u svjetskoj mitologiji i popularnoj kulturi s pri\u010dama koje su ro\u0111ene iz straha, ali i po\u0161tovanja. U vi\u0161e od 130 milijuna godina otkako su se pojavile, zmije su se razvile u vrlo […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21022583,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[16753],"class_list":["post-21022337","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-zmija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022337","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022337"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022337\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21022583"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022337"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022337"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022337"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}