{"id":21022341,"date":"2014-01-04T14:41:07","date_gmt":"2014-01-04T13:41:07","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21022341"},"modified":"2016-10-27T23:49:02","modified_gmt":"2016-10-27T21:49:02","slug":"istrazivanje-o-povezanosti-neurona-u-mozgu-otkriva-upecatljive-razlike-izmedu-muskaraca-zena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/istrazivanje-o-povezanosti-neurona-u-mozgu-otkriva-upecatljive-razlike-izmedu-muskaraca-zena\/","title":{"rendered":"Istra\u017eivanje o povezanosti neurona u mozgu otkriva upe\u010datljive razlike izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena"},"content":{"rendered":"<p class=\"MsoNormal\">Novo istra\u017eivanje o povezanosti neurona objavljeno je u \u010dasopisu <em>Proceedings of National Academy of Sciences<\/em> i otkrilo je zapanjuju\u0107e razlike u neurolo\u0161koj povezanosti izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena, i tako podr\u017ealo popularne stereotipe o mu\u0161karcima i \u017eenama.<\/p>\n Povezanost neurona u mozgu mu\u0161karca (gore) i mozgu \u017eene (dolje). (Credit: Ragini Verma, Ph.D., Proceedings of National Academy of Sciences)\n<p class=\"MsoNormal\">U jednom od najve\u0107ih istra\u017eivanju o povezanosti neurona u mozgu pojedinog spola, dr. Ragini Verma, profesorica na Odsjeku za radiologiju Sveu\u010dili\u0161ta Pennsylvania, i njezini suradnici prona\u0161li su ve\u0107u neurolo\u0161ku povezanost izme\u0111u prednjeg i stra\u017enjeg dijela mozga i unutar jedne polutke mozga kod mu\u0161karaca. To sugerira da su mu\u0161ki mozgovi strukturirani tako da povezuju percepciju i koordiniranu akciju. Nasuprot tome, kod \u017eena su nai\u0161li na ve\u0107u povezanost izme\u0111u obje polutke mozga, \u0161to sugerira da njihove komunikacijske sposobnosti nastaju uz pomo\u0107 i analize i intuicije.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\">\u201eOve mape pokazuju stvarne razlike i komplementarnost arhitekture ljudskog mozga, koja nam poma\u017ee da shvatimo da mo\u017eda postoje odre\u0111ene neurolo\u0161ke baze zbog kojih su mu\u0161karci izvrsni u odre\u0111enim zadacima, a \u017eene u drugim\u201d, ka\u017ee dr. Verma.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\">U prosjeku mu\u0161karci su bolji u u\u010denju i izvedbi manualnih zadataka, poput biciklizma i davanja i razumijevanja uputa za smjer kretanja, dok \u017eene imaju superiornu memoriju i dru\u0161tveno-kognitivne vje\u0161tine, zbog \u010dega su vje\u0161tije u multitaskingu i dono\u0161enju odluka i rje\u0161enja nu\u017enih za skupinu. Moglo bi se re\u0107i da imaju mentalisti\u010dki pristup.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\">Pro\u0161la su istra\u017eivanja pokazala da postoje razlike izme\u0111u spolova, no nikad dosad se neurolo\u0161ka povezanost (\u010diji odnosi u raznim podru\u010djima mozga odre\u0111uju nastanak odre\u0111enih vje\u0161tina) nije prou\u010davala na ovaj na\u010din.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\">U istra\u017eivanju, dr. Verma s timom kojeg \u010dine i profesor psihologije na Odsjeku za psihijatriju dr. Ruben C. Gur i profesorica psihijatrije, neurologije i radiologije dr. Raquel E. Gur, istra\u017eila je spolno-specifi\u010dne razlike u povezanosti neurona u mozgu. Uzorak je \u010dinio 949 pojedinaca \u2013 521 \u017eensku osobu i 428 mu\u0161kih osoba, u dobi od 8 do 22 godine, i za slikanje mozga koristila se difuzijska magnetska rezonanca. Difuzijska magnetska rezonanca je tehnika slikanja koje se bazira na vodi i mo\u017ee pratiti istaknuto kretanja vlakana koja povezuju razli\u010dite regije u mozgu.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\">Ovaj uzorak mladih ljudi promatran je u suradnji s Nacionalnim institutom na mentalno zdravlje (eng<em>. National Institute of Mental Health<\/em>), s Laboratorijem za istra\u017eivanje pona\u0161anja mozga Sveu\u010dili\u0161ta Pennsylvania (eng<em>. University of Pennsylvania Brain Behavior Laboratory)<\/em> i s Centrom za primijenjenu genomiku Dje\u010dje bolnice Philadelphia (eng<em>. Center for Applied Genomics at the Children&#8217;s Hospital of Philadelphia<\/em>).<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\">Znanstvenici su u tom istra\u017eivanju otkrili da \u017eene iskazuju ve\u0107u povezanost u supratentorijalnoj regiji, u kojoj se nalazi cerebrum, najve\u0107i dio mozga smje\u0161ten izme\u0111u lijeve i desne polutke. Mu\u0161karci su pak iskazali ve\u0107u povezanost unutar svake pojedine polutke. No, nasuprot tome, u dijelu mozga koji igra glavnu ulogu u motorici \u2013 cerebellumu , iskazana je ve\u0107a povezanost unutar te polutke kod mu\u0161karaca u odnosu na \u017eene. Te veze daju efikasan sustav koordinirane akcije, gdje cerebellum i korteks sudjeluju u premo\u0161tavanju izme\u0111u perceptivnih iskustava u stra\u017enjem dijelu mozga i akcije u prednjem dijelu mozga. Veze u \u017eenskom mozgu povezuju analiti\u010dko i sekvencionalno procesuiranje iz lijeve polutke sa spacijalnim, intuitivnim procesuiranjem iz desne polutke.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\">Autori su primijetili samo nekoliko spolnih razlika u povezanosti neurona kod djece mla\u0111e od 13 godina, no razlike se pove\u0107avaju kod adolescenata starijih od 14 i mladih iznad 17 godina. Rezultati su u skladu sa <em>Studijom pona\u0161anja Penn<\/em>, koja je prethodila ovom istra\u017eivanju, a koja je demonstrirala spolne razlike. \u017dene su imale bolje rezultate u podru\u010djima pa\u017enje, govora i pam\u0107enja lica, te na testovima socijalne kognicije. Mu\u0161karci su imali bolje rezultate na spacijalnom procesuiranju i senzomotori\u010dkoj brzini. Te razlike najvi\u0161e su se isticale u dobi od 12 do 14 godina.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\">\u201eZa\u010du\u0111uju\u0107e je koliko su mozgovi mu\u0161karaca i \u017eena zapravo komplementarni\u201d, ka\u017ee dr. Ruben C. Gur. \u201eDetaljne mape povezanosti neurona ne\u0107e nam pomo\u0107i samo u razumijevanju na\u010dina na koji mu\u0161karci i \u017eene misle, ve\u0107 \u0107e nam dati i detaljniji uvid u korijene neurolo\u0161kih poreme\u0107aja, koji su \u010desto povezani sa spolom ( i to mu\u0161kim).\u201d<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\">Sljede\u0107e korake u ovom podru\u010dju istra\u017eivanja \u010dine nova istra\u017eivanja o koli\u010dini u kojoj su neuronske veze pojedinaca druga\u010dije od prosjeka populacije, istra\u017eivanja o specifi\u010dnim neuronskim vezama koje su specifi\u010dne za pojedini spol i one koje su zajedni\u010dke, te provjera slikanjem magnetskom rezonancom, kako bi otkrili sla\u017eu li se rezultati s prikupljenim podacima.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\">Koautori istra\u017eivanja su i Madhura Ingalhalikar, Alex Smith, Drew Parker, Theodore D. Satterthwaite, Mark A. Elliott, Kosha Ruparel i Hakon Hakonarson, a istra\u017eivanje je djelomi\u010dno financirao Nacionalni institut za mentalno zdravlje.<\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align: right;\"><em>Izvor:\u00a0<a href=\"https:\/\/www.pennmedicine.org\/\" target=\"_blank\" rel=\"nofollow noopener\">Perelman School of Medicine at the University of Pennsylvania<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Novo istra\u017eivanje o povezanosti neurona objavljeno je u \u010dasopisu Proceedings of National Academy of Sciences i otkrilo je zapanjuju\u0107e razlike u neurolo\u0161koj povezanosti izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena, i tako podr\u017ealo popularne stereotipe o mu\u0161karcima i \u017eenama. U jednom od najve\u0107ih istra\u017eivanju o povezanosti neurona u mozgu pojedinog spola, dr. Ragini Verma, profesorica na Odsjeku za [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21022385,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[17016,16698,16814],"class_list":["post-21022341","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-muskarac","tag-neuron","tag-zena"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022341","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022341"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022341\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21022385"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022341"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022341"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022341"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}