{"id":21022374,"date":"2014-01-07T13:29:38","date_gmt":"2014-01-07T12:29:38","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21022374"},"modified":"2021-04-07T20:35:57","modified_gmt":"2021-04-07T18:35:57","slug":"povijest-nove-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/povijest-nove-godine\/","title":{"rendered":"Povijest Nove godine"},"content":{"rendered":"\n

Proslava nove godine 1. sije\u010dnja relativno je novi fenomen. Najraniji zapis proslave nove godine potje\u010de iz Mezopotamije oko 2000 godine pr. Kr. i slavila se u vrijeme proljetnog ekvinocija, sredinom o\u017eujka. Razli\u010ditost datuma proslave nove godine ovisi o velikom broju razli\u010ditih drevnih kultura. Egip\u0107ani, Feni\u010dani i Perzijanci svoju su novu godinu slavili u vrijeme jesenskog ekvinocija, a Grci su slavili novu godinu na zimski solsticij.<\/span><\/p>\n\n\n\n

Rani rimski kalendar odredio je 1. o\u017eujak kao dan nove godine. Kalendar je imao samo 10 mjeseci i po\u010dinjao je s o\u017eujkom. \u010cinjenica da je nova godina<\/a> po\u010dinjala u o\u017eujku jo\u0161 uvijek se reflektira u imenima mjeseca modernog kalendara. Rujan (september<\/i>) je nekad bio sedmi mjesec u kalendaru (lat. septem<\/i> \u2013 sedam) , listopad (october<\/i>) je bio osmi mjesec u kalendaru (lat. octo<\/i> \u2013 osam), studeni (november)<\/i> je bio deveti mjesec u kalendaru (lat. novem<\/i> \u2013 devet) i prosinac (december<\/i>) je bio deseti mjesec u kalendaru (lat. decem<\/i> \u2013 deset).<\/span><\/p>\n\n\n\n

Prvi put kad se nova godina slavila 1. sije\u010dnja bilo je 153 g. pr. Kr. u Rimu (zapravo, mjesec sije\u010danj nije postojao sve do 700 g. pr. Kr., kad je drugi kralj Rima, Numa Pontilije, kalendaru dodao sije\u010danj i velja\u010du). Nova godina je premje\u0161tena s o\u017eujka na sije\u010danj jer je to bio po\u010detak gra\u0111anske godine \u2013 mjeseca kad su dva novoizabrana rimska konzula (najvi\u0161a slu\u017ebena du\u017enost u Rimskoj republici) zapo\u010dinjala svoje jednogodi\u0161nje mandate. No, taj datum nije uvijek bio striktan i nova godina se jo\u0161 uvijek ponekad slavila 1. o\u017eujka.<\/span><\/p>\n\n\n\n

46 g. pr. Kr. Julije Cezar predstavio je novi kalendar, pobolj\u0161an u odnosu na stari rimski kalendar, jer se stari bazirao na mjese\u010devim mijenama i tijekom godina postao je poprili\u010dno neto\u010dan. Julijevski kalendar uzima 1. sije\u010danj kao novu godinu i otada se u rimskom svijetu 1. sije\u010danj slavi kao nova godina.<\/span><\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, u srednjovjekovnoj Europi proslave koje se odr\u017eavaju za novu godinu smatrale su se poganskim i nekr\u0161\u0107anskim, te je 567. godine crkveni Koncil u Tours-u ukinuo 1. sije\u010danj kao prvi dan nove godine. Na razli\u010ditim mjestima i u razli\u010ditim razdobljima nova godina se slavila 25. prosinca na Bo\u017ei\u0107, 1. o\u017eujka, 25. o\u017eujka i na Uskrs.<\/span><\/p>\n\n\n\n

1582. g. Gregorijanski kalendar vratio je 1. sije\u010danj kao prvi dan nove godine. Iako je ve\u0107ina katoli\u010dkih zemalja odmah usvojila je Gregorijanski kalendar, u protestantskim zemljama prihva\u0107anje je teklo postupno. Britanci nisu usvojili Gregorijanski kalendar sve do 1752. godine. Sve dotada Britansko Carstvo i njegove kolonije su novu godinu slavile 1. o\u017eujka. <\/span><\/p>\n\n\n\n

— Novogodi\u0161nje tradicije —<\/span><\/b><\/p>\n\n\n\n

Auld Lang Syne<\/span><\/b><\/p>\n\n\n\n

Pjesma koja se naj\u010de\u0161\u0107e pjeva za Novu godinu (u engleskom govornom podru\u010dju) je <\/span>\u201eAuld Lang Syne<\/span>\u201d, stara \u0161kotska pjesma koju je prvi objavio pjesnik Robert Burns u svojoj knjizi \u201eScots Musical Museum<\/span>\u201d. Burns ju je zapisao nakon \u0161to je \u010duo kako ju pjeva neki starac u mjestu Ayrshire u \u0160kotskoj. Za tu pjesmu ka\u017ee se da je jedna od popularnijih pjesama kojoj nitko ne zna stihove. \u201eAuld Lang Syne<\/span>\u201d u prijevodu zna\u010di \u201evrijeme prolazi<\/span>\u201d. U pjesmi se postavlja pitanje ho\u0107e li stari prijatelji i pro\u0161la vremena pasti u zaborav i obe\u0107ava da \u0107e se gajiti samo lijepa sje\u0107anja na ljude iz pro\u0161losti.<\/span><\/p>\n\n\n\n

No, \u201eAuld Lang Syne<\/span>\u201d<\/i> nije popularizirao Robert Burns ve\u0107 Guy Lombardo, koji je tu pjesmu prvi put \u010duo u Londonu u Ontariu na nastupu \u0161kotskih doseljenika i pretvorio ju je u novogodi\u0161nju tradiciju. Kad je zajedno sa svojom bra\u0107om Guy Lombardo osnovao bend, \u201eAuld Lang Syne<\/span>\u201d postala je dio stalnog repertoara. Kad ju je 1929. godine odsvirao u pono\u0107 na novogodi\u0161njoj zabavi u Roosevelt hotelu u New Yorku, tradicija je ro\u0111ena. Nakon toga pjesma je u tolikoj mjeri postala tradicija da je \u010dasopis Life<\/em> napisao da <\/span>\u201e<\/span>ako Lombardo na proslavi Nove godine ne odsvira \u201eAuld Lang Syne<\/span>\u201d ameri\u010dka javnost ne\u0107e povjerovati da je nova godina stigla<\/span>\u201d.<\/span><\/p>\n\n\n\n

Hogmanay<\/span><\/b><\/p>\n\n\n\n

\u0160kotska je izvori\u0161te jo\u0161 jedne novogodi\u0161nje tradicije osim \u201e<\/i>Auld Lang Syne<\/span>\u201d<\/span>, a zove se Hogmanay (podrijetlo imena nepoznato). Hogmanay podrazumijeva obi\u010daj first-footing<\/i> (\u0161to bismo preveli kao prvo kora\u010danje). Kratko nakon pono\u0107i na Novu godinu susjedi se posje\u0107uju i dijele novogodi\u0161nje \u017eelje. \u201ePrvo kora\u010danje\u201c<\/i> podrazumijeva i dono\u0161enje darova, obi\u010dno ugljena za vatru i kola\u010de. Posebna je sre\u0107a ako prvi gost koji ti u\u0111e u ku\u0107u bude visok, taman i zgodan mu\u0161karac. Hogamanay proslava u Edinburghu jedna je od najve\u0107ih u zemlji i traje cijele no\u0107i.<\/span><\/p>\n\n\n\n

Oshogatsu<\/span><\/b><\/p>\n\n\n\n

Nova godina je najva\u017eniji blagdan u Japanu i simbolizira obnovu. U prosincu se organiziraju Bonenkai<\/i> zabave (zabave za zaboravljanje pro\u0161le godine) i na njima se opra\u0161ta od problema i briga iz pro\u0161le godine i priprema se na novi po\u010detak. Na pono\u0107 31. prosinca budisti\u010dki hramovi udaraju u gongove 108 puta, u spomen 108 tipova ljudskih slabosti. Novogodi\u0161nji dan je dan zabave i neradan je. Djeca dobivaju otoshidamase<\/i>, malene poklone s novcem. Slanje novogodi\u0161njih \u010destitki vrlo je omiljena tradicija u Japanu.<\/span><\/p>\n\n\n\n

\u0160panjolska<\/span><\/b><\/p>\n\n\n\n

\u0160panjolski novogodi\u0161nji ritual je pojesti dvanaest boba gro\u017e\u0111a u pono\u0107 kako bi seosiguralo dvanaest sretnih mjeseci u nadolaze\u0107oj godini.<\/span><\/p>\n\n\n\n

Nizozemska <\/span><\/b><\/p>\n\n\n\n

Nizozemci pale krjesove na ulicama i pale vatromete. Vatra je simbol pro\u010di\u0161\u0107enja, gdje nestaje staro i priprema se za novo.<\/span><\/p>\n\n\n\n

Gr\u010dka<\/span><\/b><\/p>\n\n\n\n

U Gr\u010dkoj se na Novu godinu slavi i sv. Bazilije, jedan od osniva\u010da Gr\u010dke pravoslavne crkve. Tradicionalno jelo koje se poslu\u017euje na taj dan je Vassilopitta<\/i>, odnosno torta sv. Basila, u kojoj se nalaze srebrni i zlatni nov\u010di\u0107. Tko god prona\u0111e nov\u010di\u0107 u svojem komadu torte bit \u0107e posebno sretan u nadolaze\u0107oj godini.<\/span><\/p>\n\n\n\n

SAD<\/span><\/b><\/p>\n\n\n\n

Vjerojatno najpoznatija tradicija  u SAD-u je pu\u0161tanje novogodi\u0161nje lopte na Times Squareu u New Yorku. Tisu\u0107e se ljudi skupi kako bi promatrali jednominutni pad lopte. Tradicija je zapo\u010dela 1907. godine, a prva je lopta bila izra\u0111ena od \u017eeljeza i drva, dok je sada\u0161nja lopta izra\u0111ena od Waterford kristala, te\u017ei gotovo 500 kilograma i ima promjer od gotovo 2 metra. <\/span><\/p>\n\n\n\n

Ju\u017enja\u010dka tradicionalna jela su gra\u0161ak i buncek. Stara izreka je: \u201eJedi gra\u0161ak na Novu godinu, kako bi imao svega dosta kroz cijelu godinu<\/span>\u201d<\/span>. Jo\u0161 jedna ameri\u010dka tradicija je Rose Bowl<\/i> u Pasadeni. Turnir u koji prethodi nogometnoj utakmici na novogodi\u0161nji dan jest natjecanje u osmi\u0161ljavanju najdosjetljivijeg vozila u paradi. Prva parada odr\u017eana je 1886. godine. <\/span><\/p>\n\n\n\n

Univerzalno poznate novogodi\u0161nje tradicije<\/span><\/b><\/p>\n\n\n\n

Vjeruje se da su Babilonci prvi donosili novogodi\u0161nje odluke, i da se otada taj obi\u010daj pro\u0161irio diljem svijeta. Rani su kr\u0161\u0107ani vjerovali da bi prvi dan nove godine trebalo provesti razmi\u0161ljaju\u0107i o pro\u0161lim pogre\u0161kama i smi\u0161ljaju\u0107i na\u010din na koji se mo\u017ee unaprijediti \u017eivot u nadolaze\u0107oj godini.<\/span><\/p>\n\n\n\n

Buka i vatromet na Novu godinu vuku porijeklo iz drevnih vremena, kad se smatralo da buka i vatra tjeraju zle duhove i privla\u010de sre\u0107u. Kinezi su zaslu\u017eni za izum vatrometa i koriste ih kako bi nastao spektakularni efekt na svojim novogodi\u0161njim proslavama.<\/span><\/p>\n\n\n\n

\u017didovska Nova godina \u2013 Ro\u0161 ha\u0161ana<\/span><\/b><\/p>\n\n\n\n

\u017didovi Novu godinu nazivaju Ro\u0161 ha\u0161ana i obi\u010dno pada na prve dane \u017eidovskog blagdana Jamim Nora’im, koji po\u010dinju u ranu jesen i traje dva dana. Na Ro\u0161 ha\u0161anu  \u017didovi obilje\u017eavaju stvaranje svijeta i Adama i Eve, prvog mu\u0161karca i \u017eene, te se podsje\u0107aju na Bo\u017eji sud. Ro\u0161 ha\u0161ana na hebrejski zna\u010di \u201evrh godine<\/span>\u201d<\/span>. Njome se ozna\u010dava po\u010detak jednog razdoblja koje traje deset dana, u kojem se vjernici posve\u0107uju molitvi, kajanju, unutarnjem preispitivanju sebe. Zadnji \u010din pokajanja sastoji se od javnog priznanja grijeha, molitve<\/span> i posta<\/span> i pada na Jom kipur<\/span>, Dan pomirenja<\/span>. Jo\u0161 se naziva i Festival truba, prema tradiciji puhanja u ovnov rog, shofar<\/i> koji predstavlja poziv \u017didovima da do\u0111u na svetu slu\u017ebu. \u017didovi su koristili ovnov rog kao trubu jo\u0161 od biblijskih vremena kako bi proglasili vrijeme mladog mjeseca, blagdana ili rata. Danas se koriste najrazli\u010ditije vrste rogova, uklju\u010duju\u0107i i zakrivljene rogove antilopa. Iako ima osobine karnevala, Ro\u0161 ha\u0161ana nije velika zabava kao Nova godina zapadne tradicije. Kao \u0161to je re\u010deno, Ro\u0161 ha\u0161ana vrijeme je za osobnu introspekciju i molitvu. \u017didovi \u010desto posje\u0107uju groblja. Smatra se da molitve ili dobre \u017eelje preminulih mogu pomo\u0107i \u017eivima. <\/span><\/p>\n\n\n\n

Na Ro\u0161 ha\u0161anu slu\u017ei se tradicionalna trpeza i blagoslov se izri\u010de nad dvije \u0161truce kruha \u2013 challah<\/i>. Okrugli oblik simbolizira krunu koja je podsjetnik na kraljevstvo Bo\u017eje. Challah <\/i>tako\u0111er predstavljaju krug \u017eivota i nadu da na\u0161i \u017eivoti traju u vje\u010dnost. Challah<\/i> se ponekad ukra\u0161avaju malim ljestvamaod tijesta koje simboliziraju da samo Bog odlu\u010duje tko ide gore, a tko dolje po ljestvama \u017eivota. \u010cest je i obi\u010daj oblikovanja challaha <\/i>u oblik ptice \u2013 jer je Bog u Tori rekao da \u0107e \u0161titi Jeruzalem na isti na\u010din na koji ptica leti. Jabuke umo\u010dene u med su jo\u0161 jedno tradicionalno jelo na Ro\u0161 ha\u0161anu. Simboliziraju nadu u \u201eslatku<\/span>\u201d<\/span> novu godinu. Challah<\/i> se tako\u0111er polijeva medom. Tako\u0111er, poslu\u017euje se jo\u0161 jedno tradicionalno jelo, tzimmes<\/i>, mje\u0161avina mrkve, cimeta, d\u017eema, suhih \u0161ljiva i meda. Neki \u017didovi poslu\u017euju i cijelu ribu koja predstavlja prosperitet, plodnost i dobru sre\u0107u u nadolaze\u0107oj godini, a neki poslu\u017euju ko\u0161are s vo\u0107em koje simboliziraju da nitko ne zna \u0161to \u0107e nova godina donijeti. <\/span><\/p>\n\n\n\n

Kineska Nova godina<\/span><\/b><\/p>\n\n\n\n

Kineska Nova godina je najdu\u017ei i najva\u017eniji blagdan u kineskom kalendaru. 4712. godina po kineskom kalendaru po\u010det \u0107e 31. sije\u010dnja 2014. Kineski mjeseci ve\u017eu se na mjese\u010dev kalendar, gdje svaki mjesec po\u010dinje na najmra\u010dniji dan. Novogodi\u0161nji festival po\u010dinje na prvi dan mjeseca i nastavlja se sve do petnaestog u mjesecu, kad je dan najsvjetliji. U Kini se uzimaju godi\u0161nji odmori kako bi se pripremili za proslavu Nove godine.<\/span><\/p>\n\n\n\n

Legenda ka\u017ee da je u davna vremena Buda zamolio sve \u017eivotinje da se sretnu s njim na kinesku novu godinu. Samo ih je dvanaest do\u0161lo i Buda je svaku godinu nazvao imenom jedne od \u017eivotinja koje su do\u0161le. Proglasio je da \u0107e ljudi koji su ro\u0111eni u godini pojedine \u017eivotinje imati i neke karakteristike te \u017eivotinje. Oni koji su ro\u0111eni u godini konja su veseli, znaju s novcem, imaju sposobnost opa\u017eanja, duhoviti su, talentirani i znaju s rukama. <\/span><\/p>\n\n\n\n

Na kineskoj proslavi Nove godine ljudi nose crvenu odje\u0107u, ukra\u0161avaju pjesme na crvenom papiru i daju djeci novac za sre\u0107u u crvenim omotnicama. Crvena simbolizira vatru, koja prema legendi mo\u017ee odagnati lo\u0161u sre\u0107u. Vatromet tako\u0111er ima porijeklo u drevnim danima. Prije mnogo godina ljudi u Kini su palili \u0161tapove bambusa s vjerom da \u0107e plamenovi prestra\u0161iti zle duhove.<\/span><\/p>\n\n\n\n

Festival lampiona<\/span><\/b><\/p>\n\n\n\n

U Kini Nova godina je vrijeme obiteljskog okupljanja. \u010clanovi obitelji okupljaju se u domovima i goste se zajedno. Festival lampiona se odr\u017eava 15. dana u 1. mjesecu. Neki od lampiona prava su umjetni\u010dka djela s oslikanim pticama, \u017eivotinjama, cvije\u0107em, horoskopskim znakovima i prizorima iz legenda i povijesti. Ljudi vje\u0161aju svjetle\u0107e lampione u hramovima i potom i nose na ve\u010dernju paradu pod svijetlom punog mjeseca . <\/span><\/p>\n\n\n\n

U mnogim podru\u010djima vrhunac Festivala lampiona je ples zmajeva. Zmaj \u2013 koji se prote\u017ee desetke metara \u2013 obi\u010dno je na\u010dinjen od svile, papira i bambusa. Tradicionalnog zmaja pokre\u0107u mladi mu\u0161karci koji ple\u0161u\u0107i ulicama vode \u0161arenu zvijer.<\/span><\/p>\n\n\n\n

Islamska Nova godina –  Muharram<\/span><\/b><\/p>\n\n\n\n

Mjesec Muharram obilje\u017eava po\u010detak islamske liturgijske godine. Islamska godina zapo\u010dinje prvog dana Muharrama i broji se od godine Hid\u017ere \u2013 godine u kojoj je Muhamed pre\u0161ao iz Meke u Medinu (16. srpnja 622. godine). Islamska nova godina se slavi relativno tiho, u molitvi i \u010ditanju Kur’ana te u sje\u0107anju na Hid\u017eru.<\/span><\/p>\n\n\n\n

Izvor: InfoPlease<\/a><\/span><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Proslava nove godine 1. sije\u010dnja relativno je novi fenomen. Najraniji zapis proslave nove godine potje\u010de iz Mezopotamije oko 2000 godine pr. Kr. i slavila se u vrijeme proljetnog ekvinocija, sredinom o\u017eujka. Razli\u010ditost datuma proslave nove godine ovisi o velikom broju razli\u010ditih drevnih kultura. Egip\u0107ani, Feni\u010dani i Perzijanci svoju su novu godinu slavili u vrijeme jesenskog […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21022406,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[18019],"class_list":["post-21022374","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-nova-godina"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022374","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022374"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022374\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21022406"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022374"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022374"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022374"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}