{"id":21022381,"date":"2014-01-08T21:40:50","date_gmt":"2014-01-08T20:40:50","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21022381"},"modified":"2020-10-15T16:04:49","modified_gmt":"2020-10-15T14:04:49","slug":"10-najvecih-znanstvenih-dostignuca-u-2013-godini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/10-najvecih-znanstvenih-dostignuca-u-2013-godini\/","title":{"rendered":"10 najve\u0107ih znanstvenih dostignu\u0107a u 2013. godini"},"content":{"rendered":"
\"Image

Image courtesy NASA\/JPL-Caltech<\/p><\/div>\n

U studenom 2013. godine astronomi su otkrili zapanjuju\u0107e otkri\u0107e \u2013 na\u0161a galaksija Mlije\u010dni put ima najmanje 8,8 milijardi zvijezda s planetima veli\u010dine Zemlje. Znanstvenici su nakon prou\u010davanja NASA-inih podataka dobivenih od Keplera ustanovili da ti planeti kru\u017ee oko svojih sunaca u tzv. Goldilock zoni. To je zona u kojoj je, koliko mi znamo, mogu\u0107e da postoji \u017eivot. \u201eSamo u na\u0161oj galaksiji postoji 8,8 milijardi bacanja biolo\u0161ke kocke\u201d, ka\u017ee Geoff Marcy, jedan od autora istra\u017eivanja.<\/p>\n

Keplerov teleskop, koji je imao neke tehnolo\u0161ke pote\u0161ko\u0107e u ljetu 2013., promatra malen djeli\u0107 Mlije\u010dnog puta kako bi ustanovio koliko bi planeta nalik Zemlji moglo postojati. Astronomi su izveli neke matemati\u010dke prora\u010dune za taj malen djeli\u0107 Mlije\u010dnog puta i primijenili ih na ostatak galaksije. Sljede\u0107i korak je ustanoviti imaju li ti planeti atmosferu. Prava vrsta atmosfere dobar je pokazatelj o postojanju \u017eivota na povr\u0161ini planeta. Ovo otkri\u0107e samo je jedno od mnogih znanstvenih otkri\u0107a u 2013. Ostala slijede.<\/p>\n

\"\u00a9

\u00a9 Darren Staples\/Reuters\/Corbis<\/p><\/div>\n

10. Posmrtni ostaci kralja Rikarda III<\/b><\/p>\n

\u201eKonj! Konj! Kraljevstvo za konja!\u201d<\/p>\n

To je na\u0161 najdra\u017ei tiranin iz Shakespearove drame Richard III.<\/i>, \u010dija se radnja odvija na bojnom polju i neizvjesna bitka bli\u017ei se kraju. Kralj Richard III je mo\u0107an, ali sam. Kraj Rikardovog \u017eivota do\u0161ao je brzo, 22. kolovoza 1485. u bitci kod Boswortha. Nakon bitke skupina fratra sahranila je Rikarda III., golog i bez ikakve identifikacijske oznake ili obilje\u017eja. Rikarda III. sahranili su tako nemarno da je le\u0161 prona\u0111en u zakrivljenom, polusjede\u0107em polo\u017eaju, u plitkom grobu, otprilike 32 km od bojnog polja. Puno kasnije, nad njegovim je grobom sagra\u0111eno parkirali\u0161te.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i kosturu, datiranju radioaktivnim ugljikom i mitohondrijskoj DNK, arheolozi su u velja\u010di 2013. zaklju\u010dili da su ostaci iskopani ispod parkirali\u0161ta zapravo ostaci kralja Rikarda III. iz dinastije York. Kasnije su znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Leicaster \u010dak ustanovili da je imao velikih, kroni\u010dnih problema s glistama. Kralju su bile 32 godine kad je umro u bitci kod Boswortha, posljednjoj bitci Ratova ru\u017ea, koji su zavr\u0161ili kad je Henrik VII. preuzeo prijestolje (otac mnogo poznatijeg Henrika VIII.).<\/p>\n

\"\u00a9

\u00a9 Yuya Shino\/Reuters\/Corbis<\/p><\/div>\n

9. Si\u0107u\u0161na litij-ionska baterija<\/b><\/p>\n

U lipnju su harvardski znanstvenici objavili da su stvorili zaista malenu litij-ionsku bateriju koja bi bila dovoljno jaka da na jedan dan puni si\u0107u\u0161ne robote i minijaturne medicinske sprave. Baterija je stvorena s 3D printerom i toliko je mala da stane na vrh pribada\u010de. 3D printer, vode\u0107i znanstveni alat u 2013. stvara objekte nano\u0161enjem tankih slojeva materijala jedan na drugog. Ve\u0107ina 3D printera koristi plastiku, ali onaj koji je stvorio patuljastu bateriju oslanja se na novi tip materijala nabijenog s \u010desticama litijevog oksida. Maju\u0161an izvor energije manji je od milimetra. Te\u017ei manje od 100 mikrograma, ali mo\u017ee pohraniti jednako toliko energije koliko i ve\u0107e litij-ionske baterije koje pune predmete poput laptopa ili elektri\u010dnih automobila.<\/p>\n

\"William

William West\/AFP\/Getty Images<\/p><\/div>\n

8. Bioni\u010dko oko<\/b><\/p>\n

U me\u0111uvremenu u Australiji skupina in\u017eenjera i dizajnera u lipnju je otkrila prve bioni\u010dke o\u010di na svijetu. Uz kori\u0161tenje mikro\u010dipa ugra\u0111enog u lubanju i digitalne kamere smje\u0161tene u nao\u010dalama, bioni\u010dko oko ima potencijal da pomogne 85% potpuno slijepih pacijenata kako bi vidjeli obrise stvari koje ih okru\u017euju.<\/p>\n

Ali, kako bioni\u010dko oko funkcionira? Na nao\u010dalama je smje\u0161tena kamera sli\u010dna onoj koju ima iPhone. Kamera snima slike, a senzori unutar nao\u010dala usmjeravaju vidno polje kamere u smjeru u kojem osoba okre\u0107e glavu i tada be\u017ei\u010dno \u0161alje signal u \u010dip ugra\u0111en u stra\u017enjem dijelu mozga. \u010cip \u0161alje elektri\u010dne signale kroz si\u0107u\u0161ne elektrode koje stimuliraju vizualni centar mozga. Nakon nekog vremena mozak te signale interpretira kao slike.<\/p>\n

\"\u00a9

\u00a9 Wolfgang_Thieme\/dpa\/Corbis<\/p><\/div>\n

7. Bezdlake krtice otporne na karcinome<\/b><\/p>\n

Male i \u0107elave, bezdlake krtice toliko su ru\u017ene da su zapravo slatke. Za razliku od mnogih glodavaca, ova stvorenja imaju neobi\u010dno duge \u017eivote (30 godina!) i otporne su na karcinome. U lipnju su znanstvenici Sveu\u010dili\u0161ta Rochester objavili za\u0161to je to tako. Ka\u017eu da bezdlaka krtica ima prirodnu tvar izme\u0111u tkiva koja dr\u017ei podalje sve oblike kancerogenih stanica. Ta tvar, poznata kao hijaluron, mogla bi jednog dana pomo\u0107i u lije\u010denju raka u ljudi.<\/p>\n

Kako su znanstvenici to otkrili? Kada su uklonili hijaluron iz tkiva krtice po\u010dele su proizvoditi i dobivati tumore. O\u010digledno, krtice imaju dosta hijalurona koji odr\u017eava tkivo fleksibilnim. Ljudi tako\u0111er proizvode hijaluron, ali u zna\u010dajno manjim koli\u010dinama.<\/p>\n

\"NASA\/JPL\"

NASA\/JPL<\/p><\/div>\n

6. Voyager I dospio je u vanjski svemir<\/b><\/p>\n

Voyager I je poput svemirskih letjelica Pioneer 10 i Pioneer 11 iza\u0161ao iz Sun\u010devog sustava i vi\u0161e nije podlo\u017ean Sun\u010devoj gravitaciji. Voyager I sada se kre\u0107e me\u0111uzvjezdanim prostorom i \u0161alje informacije Zemlji. Iako je letjelica iz Sun\u010devog sustava iza\u0161la ve\u0107 u kolovozu 2012., sve do listopada 2013. znanstvenici nisu bili potpuno sigurno da se to zaista dogodilo.<\/p>\n

Sve to predstavlja nevjerojatan doga\u0111aj, stvaran 36 godina. Voyager I lansiran je sa Zemlje 1977. kako bi do\u0161ao do Jupitera i Saturna, no pre\u0161ao je tzv. heliosferu \u2013 granicu Sun\u010devog sustava gdje gravitacija Sunca ima vrlo malo efekta. U vrijeme kad su znanstvenici objavili ove \u0161okantne vijesti letjelica je bila udaljena 18, 8 milijardi kilometara od Zemlje. Voyager 2 tako\u0111er je krenuo prema vanjskom svemiru.<\/p>\n

\"\u00a9

\u00a9 Toby Melville\/Reuters\/Corbis<\/p><\/div>\n

5. Potvr\u0111eno postojanje Higgsovog bozona<\/b><\/p>\n

S vremena na vrijeme u znanstvenim krugovima do\u0111e trenutak kad znanstvena zajednica ima velikih razloga za slavlje. Takav se trenutak dogodio u o\u017eujku, kada su znanstvenici nakon desetlje\u0107a istra\u017eivanja (i prili\u010dno obe\u0107avaju\u0107ih rezultata u srpnju 2012.) potvrdili postojanje Higgsovog bozona. 1964. godine britanski fizi\u010dar Peter Higgs postavio je teoriju o postojanju neodoljivo nedosti\u017ene subatomske \u010destice \u2013 razloga zbog kojeg materija ima masu. Znanstvenici zaposleni u \u017denevi na najve\u0107em akceleratoru \u010destica na svijetu \u2013 LHC (eng. large hadron collider<\/i>), objavili su to otkri\u0107e.<\/p>\n

\u0160to to Higgsov bozon radi? Ljudi koriste mnoge metafore kako bi objasnili kako funkcionira Higgsov bozon. Neki ka\u017eu da funkcioniraju kao ljepilo, vuku\u0107i \u010destice za sobom dok se kre\u0107u kroz Higgsov bozon. Drugi koriste polje snijega za metaforu. I mi \u0107emo to u\u010diniti.<\/p>\n

Neke \u010destice, poput elektrona, imaju vrlo malu masu, dok druge imaju ve\u0107u masu. Dok se te \u010destice kre\u0107u kroz svemir dolaze u dodir s Higgsovim poljem punim Higgsovog bozona, ba\u0161 poput osobe koja se kre\u0107e kroz snje\u017eno polje. Elektroni su poput skija\u0161a spusta. Kli\u017eu nje\u017eno po snijegu. Druge \u010destice koje imaju ve\u0107u masu probijaju se kao polje kao osoba koja kora\u010da kroz snijeg u te\u0161kim \u010dizmama. No, neke \u010destice uop\u0107e nemaju masu, pa uop\u0107e ne dolaze u dodir s Higgsovim bozonom. Ovo otkri\u0107e pomo\u0107i \u0107e znanstvenicima da objasne kako svemir funkcionira.<\/p>\n

\"NASA\/JPL-Caltech\/MSSS\"

NASA\/JPL-Caltech\/MSSS<\/p><\/div>\n

4. Mars i mikrobi<\/b><\/p>\n

Sedam mjeseci nakon \u0161to je NASA-in rover sletio na Mars, znanstvenici su objavili da je rover \u2013 Curiosity, prona\u0161ao dokaze da je Mars mogao biti nastanjen \u017eivim mikrobima. 8. velja\u010de Curiosity je bu\u0161io stijene i prona\u0161ao neke od klju\u010dnih sastojaka \u017eivota, sumpor, du\u0161ik i kisik. Stijena se nalazila u podru\u010dju imena Yellowknife zaljev, koji je prema postoje\u0107im spoznajama bio dio drevnih rije\u010dnih sustava ili \u010dak drevno jezero. Stijena je sadr\u017eavala minerale koje obi\u010dno nalazimo u glini.<\/p>\n

\"buchachon\/iStock\/Thinkstock\"

\u00a9 buchachon\/iStock\/Thinkstock<\/p><\/div>\n

3. Pla\u0161t nevidljivosti<\/b><\/p>\n

Kad Harry Potter nije \u017eelioda ga itko vidi samo je morao staviti magi\u010dni pla\u0161t i \u2013 puf! \u2013 bio je nevidljiv. Iako pla\u0161tevi nevidljivosti postoje od 2006. i rade na principu savijanja svjetlosti oko objekta, znanstvenici su u lipnju objavili veliko otkri\u0107e. Osmislili su ure\u0111aj koji mo\u017ee sakriti objekte uz pomo\u0107 \u0161irokog raspona svjetlosnih frekvencija. Naravno, postoji samo jedna si\u0107u\u0161na smetnja \u2013 ure\u0111aj skriva objekt samo uz odre\u0111enu frekvenciju svjetlosti. Na nekoj drugoj frekvenciji objekt je jo\u0161 vidljiviji nego ina\u010de.<\/p>\n

Za\u0161to? Dok osoba mo\u017eda nije u stanju vidjeti objekt na jednoj to\u010dki spektra svjetlosti, objekt \u0107e na drugoj frekvenciji postati jo\u0161 vidljiviji. Npr. pla\u0161t \u0107e neki objekt u\u010diniti nevidljivim u spektru crvene svjetlosti, ali ako je osvijetljen bijelom svjetlosti (koja sadr\u017ei sve boje) taj \u0107e objekt postati jarko plavi jako \u0107e se isticati. Drugim rije\u010dima, nemogu\u0107e je postati potpuno nevidljiv. Ure\u0111aj bi se mogao koristiti u biomedicini i u vojsci.<\/p>\n

\"\u00a9

\u00a9 Gonzalo Fuentes\/Reuters\/Corbis<\/p><\/div>\n

2. Jim Morrison, Kralj gu\u0161tera<\/b><\/p>\n

Jim Morrison, sila inspiracije iza popularnog rock benda 1970-ih, The Doorsa, mo\u017eda jest mrtav, ali \u017eivi i dalje i to ne samo kroz svoju glazbu. U lipnju su znanstvenici imenovali novu vrstu izumrlog gu\u0161tera njegovim poznatim nadimkom, \u201eKralj gu\u0161tera\u201d. Barbaturex morrisoni je bio ogroman gu\u0161ter biljojed koji je lutao planetom prije 36 \u2013 40 milijuna godina. B. morrisoni je bio veli\u010dine psa dalmatinera. \u201eKralj gu\u0161tera\u201c je \u017eivio u razdoblju Zemljine pro\u0161losti kad su temperature bile nevjerojatne visoke i znanstvenici misle da su upravo visoke temperature uzrok neobi\u010dnog uspjeha tog velikog, biljo\u017ederskog gu\u0161tera.<\/p>\n

\"47474\"

\u00a9 Paul Weiskel\/Demotix\/Corbis<\/p><\/div>\n

1. Klimatske promjene sve gore<\/strong><\/p>\n

Prema nacrtu izvje\u0161\u0107a Intergovernmental Panel on Climate Change iz 2013., klimatske promjene su sve gore te \u0107e imati zabrinjavaju\u0107e efekte na cijeli planet. Prema nacrtu izvje\u0161\u0107a, klimatske promjene \u0107e utjecati na usjeve poput p\u0161enice, ri\u017ee i kukuruza u tropskim i toplim regijama. Nacrt izvje\u0161\u0107a tako\u0111er predvi\u0111a i grozne politi\u010dke posljedice, poput gra\u0111anskih ratova zbog smanjenja proizvodnje hrane uzrokovane klimatskim promjenama, pove\u0107anja siroma\u0161tva i uni\u0161tenja ekonomije mnogih dr\u017eava. \u0160tovi\u0161e, do 2100. narast \u0107e razina mora i milijuni ljudi morat \u0107e se preseliti, ve\u0107inom u razli\u010ditim podru\u010djima Azije.<\/p>\n

\u201ePla\u0161t! Pla\u0161t! Kraljevstvo za pla\u0161t nevidljivosti!\u201d Ni\u0161ta ne op\u010dinjava vi\u0161e od dobrog znanstvenog otkri\u0107a. Iako je Higgsov bozon vrijedan Einsteina, mijenjali bismo ga za jedan pla\u0161t nevidljivosti, ali onaj koji jam\u010di potpunu nevidljivost. I sve smo bli\u017ei tome. Mo\u017eda se takav izum na\u0111e na Top 10 listi idu\u0107e godine.<\/p>\n

Izvor: HowStuffWorks<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U studenom 2013. godine astronomi su otkrili zapanjuju\u0107e otkri\u0107e \u2013 na\u0161a galaksija Mlije\u010dni put ima najmanje 8,8 milijardi zvijezda s planetima veli\u010dine Zemlje. Znanstvenici su nakon prou\u010davanja NASA-inih podataka dobivenih od Keplera ustanovili da ti planeti kru\u017ee oko svojih sunaca u tzv. Goldilock zoni. To je zona u kojoj je, koliko mi znamo, mogu\u0107e da […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21022429,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-21022381","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022381","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022381"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022381\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21022429"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022381"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022381"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022381"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}