Zamislite svijet u kojem bolesti ne postoje. Ta zarazna, kroni\u010dna ili mentalna stanja koja ometaju na\u0161e tijelo. Zamislite da svi simptomi bolesti koje prepoznajemo jednostavno nestanu.<\/p>\n
Ako se nikada ne bismo razboljeli, bismo li ikada do\u017eivjeli smrt? Naravno, smrt nije uzrokovana samo bole\u0161\u0107u, ve\u0107 i ubojstvima i samoubojstvima. Mogli bismo umrijeti zbog sudara automobila ili zbog neke druge nesre\u0107e. Prirodne katastrofe i one koje \u010dovjek uzrokuje su neizbje\u017ene. Ili bismo u uvjetima bez hrane gladovali do smrti.<\/p>\n
Bismo li ikada starili u tako fantasti\u010dnom svijetu? To ovisi o tome ho\u0107e li starenje i bolest biti dio odvojenog procesa. Na neki na\u010din, oni nisu. Kako starimo, na\u0161a tijela gube elasti\u010dnost \u2013 bore se za sebe kako bi popravila o\u0161te\u0107enja (npr. masnicu) i kako bi se vratila u normalu nakon \u0161to su do\u017eivjela promjenu temperature. Mnoge stvari smanjene funkcionalnosti mogu dovesti do bolesti, kao \u0161to je osteoporoza, ali ne zavr\u0161avaju svake senilne promjene kao bolest (npr. sijeda kosa).<\/p>\n
Tako\u0111er, vjerojatno bismo mogli umrijeti od starosti, \u010dak i kad ne bi bilo bolesti. Smrt od padova je dobar primjer. Starenje uzrokuje promjene koje nisu bolesti, ali ipak dovode do padova, kao \u0161to su gubitak mi\u0161i\u0107ne mase ili smanjena sposobnost korelacije krvnog tlaka s tjelesnim polo\u017eajem (koja vodi do vrtoglavice). Takve izmjene bi kod starijih ljudi \u010desto mogle uzrokovati padove.<\/p>\n
Bez obzira na to kako znanstvenici gledaju na odnos izme\u0111u starenja i bolesti, jedna je stvar sigurna \u2013 bez bolesti, stopa smrtnosti \u0107e pasti. Bi li do\u0161lo do takvog porasta stanovni\u0161tva da bismo ubrzo imali stambenih nesta\u0161ica i ratove? \u201eNekoliko teorija ukazuju da ne bi\u201d, ka\u017ee Marc Boulav, profesor na Odsjeku za zdravlje, pona\u0161anje i dru\u0161tvo na Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health.<\/p>\n
Uzmimo naprimjer europsko stanovni\u0161tvo u posljednjih 200 godina. Od 1800. godine sanitarne i medicine mjere smanjile su stopu smrtnosti, a stanovni\u0161tvo je u mnogim europskim zemljama poraslo u kratkom roku. Ljudi su s vremenom imali manje obitelji, a broj stanovnika je prestao rasti. Za\u0161to su obitelji prestale imati toliko djece? Prema demografskoj teoriji, zbog novca. Tijekom stolje\u0107a obitelji su se preselile u gradove gdje odgoj djece iziskuje vi\u0161e novaca nego \u0161to je to bilo u ruralnim podru\u010djima. Obitelji su imale manje djece jer si vi\u0161e nisu mogli priu\u0161titi. Po istoj logici, ako se u na\u0161em hipotetskom svijetu pru\u017ee manji resursi, obitelji \u0107e vjerojatno imati manje djece.<\/p>\n
Trend malih obitelji pro\u0161irio se diljem Europe jednako kao i tra\u010d \u2013 od usta do usta. On je putovao kroz podru\u010dja u kojima \u017eive ljudi koji su govorili istim jezikom. \u201eAko su ljudi u Francuskoj po\u010deli smanjivati svoju plodnost, informacija se preselila u francusko govorno podru\u010dju Belgije, ali ne i neko drugo govornog podru\u010dja Belgije\u201d, obja\u0161njava Boulav. Dakle, svijet bi se mo\u017eda i spasio od katastrofalnog porasta populacije \u010dak i kad ne bi bilo bolesti.<\/p>\n
AKO NEMA BOLESTI, \u0160TO BI SE DOGODILO S BOLNICAMA I LIJEKOVIMA?<\/strong><\/p>\n Bolest nesumnjivo utje\u010de na ljudsko pona\u0161anje. Netko tko je vidio svog djeda kako pu\u0161i i usput se bori za disanje, vjerojatno ne bi uzeo cigaretu. Ako se ljudi ne bi mogli razboljeti, bi li vi\u0161e ljudi pu\u0161ilo cigarete, uzimalo drogu i uklju\u010divalo se u neza\u0161ti\u0107eni seks? Bi li u cjelini uzimali vi\u0161e rizika?<\/p>\n \u201eMo\u017eda i ne. Morali bismo na druge na\u010dine odvra\u0107ati ljude od neza\u0161ti\u0107enog seksa, kao npr. ne\u017eeljenom trudno\u0107om. Zapravo, spolno prenosive bolesti jedva utje\u010du na na\u0161e odluke o kondomima\u201d, ka\u017ee Marc Boulav, koji prou\u010dava kako ljudi odlu\u010duju o seksu i planiranju obitelji, kako u zemljama u razvoju tako i u razvijenim zemljama.<\/p>\n \u201eKada razmatramo o seksu mislimo vi\u0161e o dru\u0161tvenim pritiscima, a ne o riziku od bolesti\u201d, obja\u0161njava Boulav. \u201eAko ste u braku u kulturi koja zabranjuje predbra\u010dni seks, vjerojatnije je da \u0107ete imati spolni odnos prije braka\u201d, dodaje on. \u201eVa\u0161i prijatelji predstavljaju jo\u0161 jedan veliki utjecaj. Vjerojatno \u0107ete imati vi\u0161e partnera i ne koristiti kondome, ako to va\u0161i prijatelji rade ili ako mislite da va\u0161i prijatelji \u017eele da to u\u010dinite\u201d, ka\u017ee Boulav. Zvu\u010di li to kao tinejd\u017eersko pona\u0161anje? \u201eTo vrijedi i za odrasle\u201d, ka\u017ee on.<\/p>\n \u0160to s drogom? Bi li svatko koristio heroin? Ovisnost je bolest, tako da ljudi ne bi postali ovisni. A to je mogu\u0107nost koja bi ljude privukla. Tako bi se izgradila tolerancija, me\u0111utim, droga ipak nosi rizik od predoziranja i smrti. Ali ako se primjenjuju socijalni modeli koji zabranjuju uporabu, stanje bi se moglo popraviti. Ljudi ne\u0107e uzeti drogu jer \u0107e radna mjesta i vlade provoditi pravila o zabrani uporabe droga.<\/p>\n Seks i droga su zanimljivi za razmatranje, ali oni su mali problem u odnosu na ono \u0161to bi se dogodilo zdravstvenom sustavu. \u017delite da lije\u010dnici, medicinske sestre, stomatolozi i farmaceuti ostanu bez posla? Opet, ne. Jo\u0161 uvijek bi nam trebali takvi radnici i bolnice za \u017ertve nesre\u0107a i izbornih operacija, kao i ra\u0111anja i poba\u010daj. Farmaceutska industrija vjerojatno \u0107e nastaviti s radom, u najmanju ruku, prodajom anestetik za bezbolan porod i kozmeti\u010dke operacije te popravak slomljenog dijela tijela nakon nesre\u0107e. Oni bi \u010dak mogli prodavati lijekove za pobolj\u0161anje ve\u0107 zdravog \u017eivota.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zamislite svijet u kojem bolesti ne postoje. Ta zarazna, kroni\u010dna ili mentalna stanja koja ometaju na\u0161e tijelo. Zamislite da svi simptomi bolesti koje prepoznajemo jednostavno nestanu. Ako se nikada ne bismo razboljeli, bismo li ikada do\u017eivjeli smrt? Naravno, smrt nije uzrokovana samo bole\u0161\u0107u, ve\u0107 i ubojstvima i samoubojstvima. Mogli bismo umrijeti zbog sudara automobila ili […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21022503,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[],"class_list":["post-21022389","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022389","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022389"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022389\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21022503"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022389"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022389"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022389"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}