{"id":21022483,"date":"2024-02-10T20:53:56","date_gmt":"2024-02-10T19:53:56","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21022483"},"modified":"2024-02-10T20:53:59","modified_gmt":"2024-02-10T19:53:59","slug":"zasto-hladan-zrak-ima-drugaciji-miris","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zasto-hladan-zrak-ima-drugaciji-miris\/","title":{"rendered":"Za\u0161to hladan zrak ima druga\u010diji miris?"},"content":{"rendered":"\n<p>Borove iglice. Dim. Snijeg. To su mirisi koje naj\u010de\u0161\u0107e povezujemo sa zimom. Ali za\u0161to se uop\u0107e miris zime razlikuje od mirisa ljetnih vru\u0107ina?<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eJedan od razloga jest \u010dinjenica da se molekule mirisa kre\u0107u sporije kako temperatura zraka pada\u201d, rekla je Pamela Dalton, znanstvenica iz Monell centra u Philadelphiji. To zna\u010di da tijekom hladnih dana mo\u017eemo namirisati manje mirisa nego tijekom vru\u0107ih i vla\u017enih. Iz istog razloga vru\u0107a juha ima sna\u017eniji miris od hladne, i kamion za odvoz sme\u0107a ostavlja sna\u017eniji miris tijekom sparnih ljetnih dana.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201e\u0160tovi\u0161e, na\u0161 nos ne radi ba\u0161 tako dobro kada je okolni zrak hladan. Olfaktivni receptori zimi se malo dublje \u201ezakopaju\u201d u nos, vjerojatno zbog za\u0161tite od hladnog i suhog zraka\u201d, dodala je Dalton.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eHladan zrak tako\u0111er poti\u010de iritaciju osjetljivog trigeminalnog \u017eivca, a upravo trigeminalni \u017eivac je ono zbog \u010dega pla\u010dete kada sjeckate luk ili ono zbog \u010dega osjetite navalu ljutine kada udahnete malo jake metvice\u201d, rekao je Alan Hirsch, neurolog i psihijatar iz Chicaga.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada mirisi istodobno stimuliraju i trigeminalni i olfaktivni \u017eivac, do\u017eivljaj nekog mirisa postaje sve intenzivniji. Tako\u0111er, postoji i jaka psiholo\u0161ka komponenta kada je u pitanju osjetilo mirisa. Naime, ono \u0161to o\u010dekujemo namirisati ima velik utjecaj na miris kojeg uistinu osjetimo. Dakle, ukoliko zimi iza\u0111emo van i o\u010dekujemo da \u0107emo namirisati snijeg ili pe\u010deno kestenje, uistinu \u0107emo ga i namirisati jer \u0107emo miris koji osje\u0107amo u zraku interpretirati kao ono \u0161to zapravo o\u010dekujemo da \u0107emo namirisati. Premda vjerojatno nitko ne pe\u010de kestenje.<\/p>\n\n\n\n<p>Naravno, mirisi koje o\u010dekujemo namirisati razlikuju se s izmjenom godi\u0161njih doba. Primjerice, ljeto donosi miris cvije\u0107a, prljav\u0161tine i dima od ro\u0161tilja, dok zimi uistinu malo toga mo\u017eemo vani namirisati. Shodno tomu, kako bi kompenzirali izostanak mirisa, ljudi zimi uglavnom pale vi\u0161e mirisnih svije\u0107a nego ina\u010de, kuhaju variva intenzivnijih mirisa i peku vi\u0161e kola\u010di\u0107a. To stvara ve\u0107i kontrast izme\u0111u unutra\u0161njeg i vanjskog okru\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eZimi su na\u0161a osjetila vi\u0161e usmjerena na unutra\u0161nje mirise. Ku\u0107e su zatvorene, prozori su zatvoreni. Koncentriramo se na mirise kuhanja i \u017eivljenja\u201d, zaklju\u010dila je Dalton.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Borove iglice. Dim. Snijeg. To su mirisi koje naj\u010de\u0161\u0107e povezujemo sa zimom. Ali za\u0161to se uop\u0107e miris zime razlikuje od mirisa ljetnih vru\u0107ina? \u201eJedan od razloga jest \u010dinjenica da se molekule mirisa kre\u0107u sporije kako temperatura zraka pada\u201d, rekla je Pamela Dalton, znanstvenica iz Monell centra u Philadelphiji. To zna\u010di da tijekom hladnih dana mo\u017eemo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067441,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[23431,16829,17336,22105],"class_list":["post-21022483","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","tag-hladni-zrak","tag-miris","tag-nos","tag-osjet"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022483","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022483"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022483\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21068012,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022483\/revisions\/21068012"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067441"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022483"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022483"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022483"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}