![\"mount-everest\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/02\/mount-everest.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n10. Mount Everest je najvi\u0161a planina na Zemlji<\/strong><\/p>\n\n\n\n Mount Everest je jedna zapanjuju\u0107e velika planina, ali je li najve\u0107a na svijetu? Prema popularnom shva\u0107anju, visina planine ovisi o tome koliko se visoko di\u017ee iznad razine mora.<\/p>\n\n\n\n No, tehni\u010dki, mjeri se od temelja planine pa sve do vrha. I prema tome, Mauna Kea definitivno je najvi\u0161a. Ako za mjerilo visine uzimamo samo nadmorsku visinu, Mauna Kea visoka je samo 4 206 m.<\/p>\n\n\n\n No, ako ra\u010dunamo i nevjerojatan dio nje koji se nalazi ispod povr\u0161ine mora, njena visina iznosi 10 200 m. Everest se prote\u017ee na \u201esamo\u201d 8 848 m nadmorske visine.<\/p>\n\n\n\n I to nije sve! Planinu Kilimand\u017earo se uop\u0107e nije uzelo u obzir. Kilimand\u017earo je visok 5 895 m od vrha do dna, pa nije visok poput Everesta \u2013 ali Everest je okru\u017een svojim \u201esestrama\u201d Himalajama, koje sve zajedno rastu gotovo centimetar godi\u0161nje i guraju Everest u visine. Me\u0111utim, Kilimand\u017earo je usamljena planina koja se uzdi\u017ee nad relativno ravnom Tanzanijom.<\/p>\n\n\n\n 9. Tjelesna toplina ve\u0107inom se rasipa kroz glavu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Gubimo ve\u0107inu tjelesne topline kroz glavu jer se u njoj nalazi velik broj krvnih \u017eila. Ili mo\u017eda zato \u0161to izme\u0111u skalpa i lubanje nema zna\u010dajnijeg sloja masno\u0107e. Ili zato \u0161to je cirkulacija pove\u0107ana kako bi mozak odr\u017eavala toplim. Ili zbog ne\u010deg drugog.<\/p>\n\n\n\n Naposljetku, svi smo \u010duli savjet: \u201eNosi kapu zimi, ina\u010de \u0107e\u0161 se prehladiti.\u201d No, tu\u017ena istina je da se ista koli\u010dina topline s povr\u0161ine glave gubi kao \u0161to se i gubi s bilo koje druge povr\u0161ine na tijelu. Ako ste vani i primijetite da vam je glava posebno hladna u odnosu na tijelo, to je vjerojatno jer nije pokrivena, dok je ostatak tijela dobro zabundan. Problem \u0107e biti rije\u0161en ako stavite kapu.<\/p>\n\n\n\n 8. Veliki kineski zid jedina je ljudska tvorevina koja se vidi iz svemira<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kineski zid dvostruko je nezaslu\u017eeno na takvom glasu. Iz svemira se mogu vidjeti i druge gra\u0111evine koje je sagradio \u010dovjek \u2013 pogotovo kad se to podru\u010dje na Zemlji promatra dok nema umjetnog sjaja svjetiljki u no\u0107no doba. Tako\u0111er je vrlo te\u0161ko razaznati Kineski zid na nekom specifi\u010dnom podru\u010dju. \u010cak i s vrlo jakim le\u0107ama na kameri i dalje je vrlo te\u0161ko raspoznati Kineski zid od okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n Postoji nekoliko razloga za\u0161to je ta nazovi-\u010dinjenica tako popularna. Prvi je da povijest Kineskog zida se\u017ee znatno prije svemirskog doba, pa nitko nije znao dovoljno kako bi tu pogre\u0161nu pertpostavku sasjekao u korijenu. Drugi je da je Kineski zid zaista ogromna gra\u0111evina \u2013 stotinama kilometara duga\u010dka \u2013 i razumljivo je da su ljudi pretpostavili da je zato uo\u010dljiv i iz svemira.<\/p>\n\n\n\n Da, Kineski zid je jako duga\u010dak. Sagra\u0111en je od kamenja prikupljenog iz podru\u010dja na kojima se gradio Kineski zid, pa je i njegova boja vrlo sli\u010dna boji okoli\u0161a. Pa osim ako Kina ne odlu\u010di promijeniti imid\u017e zida i obojiti ga jarko ru\u017ei\u010dasto, i dalje \u0107e ga biti te\u0161ko uo\u010diti iz svemira.<\/p>\n\n\n\n 7. Staklo je teku\u0107ina koja se polako kre\u0107e<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dok ste bili djeca mo\u017eda ste u\u017eivali u izletima, veselili se jednodnevnom izbivanju iz \u0161kole, zabavi i istra\u017eivanju. Barem dok niste po\u010deli razgledavati neke pra\u0161njave, stare, dosadne zgrade. \u010cak ni obja\u0161njenja turisti\u010dkog vodi\u010da o tome kako je staklo u nabranim, nejednakim prozorskim staklima polagano teklo prema dolje tijekom godina, nije moglo zadr\u017eati va\u0161u pa\u017enju.<\/p>\n\n\n\n Teku\u0107a prozorska stakla? Ne.<\/p>\n\n\n\n Razlog zbog kojeg stari stakleni prozori nisu savr\u0161eno ravni i prozirni jest na\u010din na koji su napravljeni, a ne zbog polaganog otjecanja pod utjecajem sile te\u017ee tijekom stolje\u0107a, koliko god to magi\u010dno zvu\u010dalo. Sve do srednjih 1800-ih, ve\u0107ina prozorskog stakla na\u010dinjeno je uz pomo\u0107 procesa koji se zove \u201ekrunska metoda\u201d. Staklo se napuhivalo, poravnavalo, grijalo i okretalo, \u010dime se dobio list stakla koji je bio relativno jeftin za proizvodnju. Tako\u0111er je na nekim mjestima bio deblji i namre\u0161kan. Drugim rije\u010dima, prozori su izgledali isto kao i danas. Ne postoji nikakva putuju\u0107a teku\u0107ina jer je staklo amorfna kruta tvar.<\/p>\n\n\n\n 6. Ptice \u0107e napustiti svoje mlade ako ih dotaknete<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nalazite se na dvori\u0161tu i odjednom ugledate neugodan prizor \u2013 malenog pti\u0107a koji se spoti\u010de na tlu i o\u010dajni\u010dki se \u017eeli domo\u0107i svog gnijezda, no unato\u010d svim naporima ne uspijeva. Odjednom perifernim vidom opazite ma\u010dku koja se \u0161ulja prema pti\u0107u i spremna je za skok! Pohitate spasiti to maleno klupko perja, uzimate ga u ku\u0107u i sla\u017eete mu gnijezdo u kartonskoj kutiji. Odgojit \u0107ete pti\u0107a sve dok ne bude sposoban za let.<\/p>\n\n\n\n To je potpuno pogre\u0161no, no ne zbog toga \u0161to ste dodirnuli pti\u0107a. Pti\u0107i obi\u010dno ne napu\u0161taju gnijezda sve dok nisu spremni poletjeti (ili bar djelomi\u010dno spremni). No, jednako kao \u0161to i ljudi uglavnom vrlo lo\u0161e voze na svom prvu satu vo\u017enje, tako i pti\u0107i lo\u0161e lete prvi put. Prema tome, ponekad zavr\u0161e i na tlu. Ali to ne zna\u010di da roditelji ne nadgledaju svog pti\u0107a. Vjerojatno se nalaze u obli\u017enjoj kro\u0161nji drveta i promatraju kako njihov potomak upravo zaboravlja sve \u0161to su ga nau\u010dili. Ako ostavite pti\u0107a na miru, roditelji \u0107e mu se ponovo pribli\u017eiti i o\u010ditati jo\u0161 koju lekciju.<\/p>\n\n\n\n A \u0161to se ti\u010de mirisa \u2013 ptice ba\u0161 i nemaju o\u0161tar njuh. Nekoliko vrsta predstavlja iznimku, ali velike su \u0161anse da malo cvrkutavo klupko perja ne\u0107e trpjeti nikakve posljedice ako ga premjestite s jednog mjesta na drugo (npr. s druge strane ograde, gdje se va\u0161 pas igra). Tako\u0111er, njegovi roditelji ulo\u017eili su previ\u0161e truda i vremena kako bi odgojili pti\u0107a, a da bi ga napustili na prvi znak druga\u010dijeg mirisa, bez obzira kakav on bio.<\/p>\n\n\n\n 5. Jezik je podijeljen na zone okusa<\/strong><\/p>\n\n\n\n Mnogo ljudi misli da su razli\u010diti dijelovi jezika fino ugo\u0111eni na raspoznavanje pojedinih okusa. Vrh jezika je za slatko, bo\u010dni dijelovi su za slano, gorko je na stra\u017enjoj strani, a kiselo je ono izme\u0111u.<\/p>\n\n\n\n Ova \u201e\u010dinjenica\u201d vladala je jako dugo vremena. Nedavno smo doznali da je cijela ta \u201eteorija zona\u201d pala u vodu.<\/p>\n\n\n\n Pokazalo se da ljudi mogu osjetiti razli\u010dite okuse razli\u010ditim dijelovima jezika. Tako\u0111er postoji i peti osnovni okus koji nije ba\u0161 razvikan \u2013 umami okus.<\/p>\n\n\n\n Auguste Escoffier, francuski kuhar iz 19. st., prvi je predstavio taj okus na jednoj zabavi u pala\u010di i bio je opisan kao pikantan i mesnat. No, znanstvenici su inzistirali na \u201evelikoj \u010detvorci\u201d \u2013 slatko, slano, gorko i kiselo.<\/p>\n\n\n\n Iako je umami poznat okus u Japanu, ideja petog okusa nije ni tamo pustila korijenje. Sve do pojave japanskog kemi\u010dara imenom Kikunae Ikeda, koji je odlu\u010dio ustanoviti o \u010demu se radi kad je rije\u010d o umamiju. Rezultati istra\u017eivanja pokazali su da okus dolazi iz glutaminske kiseline. No, nitko mu nije vjerovao sve do kraja 20. st. kad su znanstvenici svrnuli pogled na njegov rad i ustanovili da je Ikeda cijelo vrijeme bio u pravu.<\/p>\n\n\n\n 4. Sve do Kristofora Kolumba ljudi su vjerovali da je Zemlja ravna<\/strong><\/p>\n\n\n\n Posada Kristofora Kolumba imala je mnogo razloga za zabrinutost. Postojala je mogu\u0107nost da \u0107e ih pomesti skorbut ili da \u0107e nai\u0107i na osvetoljubive vremenske neprilike, i naravno, sva ona silna \u010dudovi\u0161ta. No, padanje s ruba svijeta? Ne ba\u0161. Perspektiva da je Kolumbo krenuo na otkrivanje nezamislivog, usprkos svim postoje\u0107im znanstvenim saznanjima, te postao me\u0111unarodna zvijezda jer nije pao s ruba svijeta, potpuno je la\u017ena.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 od u\u010denog, logi\u010dkog doba Grka, ljudi znaju da \u017eive na velikom globusu. Postojali su mnogi o\u010diti znakovi, poput zakrivljenosti horizonta i na\u010dina na koji brodovi nestaju iza horizonta.<\/p>\n\n\n\n Postojali su i mnogi prigovori na Kolumbov plan da posjeti Indiju tako zaobilaznim putem, ali tragi\u010dna propast u ponor nije bio jedan od prigovora. Najskepti\u010dniji su bili logisti. S obzirom na procijenjenu veli\u010dinu globusa, postojala je realna mogu\u0107nost da brodovi ne\u0107e uspje\u0161no doploviti do \u017eeljene destinacije.<\/p>\n\n\n\n 3. Krv koja nosi kisik je crvena, a krv bez kisika plava<\/strong><\/p>\n\n\n\n Svi imamo vene koje se prote\u017eu \u010ditavim na\u0161im tijelom i te su vene plave, pa se iz toga izvode krivi zaklju\u010dci da je ta krv plava.<\/p>\n\n\n\n Jednom kad krv do\u0111e do plu\u0107a i pokupi kisik, ona je \u017earko crvena, a kad procirkulira tijelom i kad se vra\u0107a kroz srce, pa do plu\u0107a po jo\u0161 kisika, ta je krv tamnocrvena. Ina\u010de, vene su plave zbog igre svjetlosti, a ne zbog onoga \u0161to je u njima.<\/p>\n\n\n\n 2. Kameleoni mijenjaju boju kako bi se stopili s okoli\u0161em<\/strong><\/p>\n\n\n\n Svo to mijenjanje boje, nasuprot uvrije\u017eenom mi\u0161ljenju, ve\u0107inom nema nikakve veze s uklapanjem u okoli\u0161. Ovisi o odre\u0111enoj vrsti, ali kameleoni su ve\u0107inom prili\u010dno dobro zakamuflirani jo\u0161 u startu. Ako im je potrebno stopiti se s pozadinom, jednostavno zadr\u017ee svoju normalnu boju.<\/p>\n\n\n\n Umjesto toga, kameleon mijenja boje zbog fizi\u010dkih, psiholo\u0161kih i emocionalnih promjena. Ako se osje\u0107aju sitni\u010davo, ljuto ili upla\u0161eno, promijenit \u0107e boju koriste\u0107i svoje kromatofore. Boju mijenjaju i kako bi komunicirali na razne na\u010dine ili zapo\u010deli borbu. Svjetlo i temperatura tako\u0111er igraju odre\u0111enu ulogu u tome kakvu \u0107e boju kameleon poprimiti.<\/p>\n\n\n\n 1. Ljudi imaju pet osjeta<\/strong><\/p>\n\n\n\n Standardni osjeti su osjet vida, sluha, njuha, opipa i okusa. No, u krivu ste ako mislite da su ovi osjeti jedini na\u010din da prepoznate informacije iz svog okru\u017eenja ili promjene u sebi.<\/p>\n\n\n\n Postoji puno vi\u0161e osjeta, iako njihov broj varira i lome se koplja oko kona\u010dnog broja ljudskih osjeta. Postoji nekoliko \u201edosadnih\u201d osjeta koje tijelo koristi a da nismo tog ni svjesni. Zanimljiva je propriocepcija, koja vam omogu\u0107uje da zatvorite o\u010di i dotaknete nos. Doslovno, ona omogu\u0107ava da se dva dijela na\u0161eg tijela spoje bez vizualne potvrde.<\/p>\n\n\n\n U osjete jo\u0161 mo\u017eemo uvrstiti i glad, \u017ee\u0111, osje\u0107aj toplog i hladnog, te svrbe\u017e koji je neovisan o dodiru i boli. Zanimljivo, zar ne?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Neke \u010dinjenice uzimamo zdravo za gotovo a da i ne razmi\u0161ljamo previ\u0161e o njihovoj to\u010dnosti. 2005. godine svemirski teleskop Spitzer osporio je \u201eneporecivu\u201d \u010dinjenicu da je Mlije\u010dna staza spiralna galaksija. Iako nam je gotovo cijeli \u017eivot ta \u010dinjenica servirana kao neoboriva, Mlije\u010dni put zapravo je pre\u010dkasta spiralna galaksija. Umjesto elegantnih krakova koji izviru iz sredine […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21022602,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[21971,16770,18902],"class_list":["post-21022535","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-cinjenice","tag-jezik","tag-mount-everest"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022535","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022535"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022535\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21022602"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022535"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022535"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022535"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"core-body-heat\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/02\/core-body-heat.gif\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"(Credit:](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/02\/tekuce-staklo.jpg\")
![\"(Credit:](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/02\/jezik.jpg\")
![\"krv\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/02\/krv.jpg\")