{"id":21022559,"date":"2023-10-04T10:45:00","date_gmt":"2023-10-04T08:45:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21022559"},"modified":"2023-10-04T11:25:23","modified_gmt":"2023-10-04T09:25:23","slug":"starije-drvece-brze-raste","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/starije-drvece-brze-raste\/","title":{"rendered":"Starije drve\u0107e br\u017ee raste?"},"content":{"rendered":"\n

Rast drve\u0107a s godinama se ubrzava, pokazalo je jedno istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu Nature<\/em>, te sugerira da bi najstarije drve\u0107e na svijetu moglo imati va\u017enu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Ovo otkri\u0107e protivi se staroj pretpostavci da drve\u0107e s godinama gubi snagu. Analizom vi\u0161e od 600 000 drve\u0107a iz 403 razli\u010dite vrste otkrilo se da drve\u0107e vi\u0161e raste \u0161to je starije, a to mu omogu\u0107ava da zarobi vi\u0161e uglji\u010dnog dioksida od svojih mla\u0111ih suplemenika.<\/p>\n\n\n\n

\u201eUmjesto usporavanja rasta, ili prestanka rasta i unosa uglji\u010dnog dioksida kao \u0161to se dosad mislilo, ve\u0107ina najstarijeg drve\u0107a na svijetu diljem svijeta zapravo br\u017ee raste\u201d, obja\u0161njava Richard Condit s Instituta za tropska istra\u017eivanja u Smithsonianu. \u201eStaro drvo u jednoj godini mo\u017ee namaknuti te\u017einu jednaku cjelokupnoj te\u017eini mladog drveta.\u201d<\/p>\n\n\n\n

\u201eKada bismo primijenili taj fenomen rasta na ljudsku vrstu\u201d, nastavlja autor istra\u017eivanja, ekolog Nathan Stephenson, \u201erast bi se nastavio i nakon adolescencije, i s ulaskom u srednje godine prosje\u010dan \u010dovjek te\u017eio bi oko pola tone, a ulaskom u mirovinu i preko tone.\u201d Prema Stephensonu, drve\u0107e u adolescenciji, jednako kao i ljudi, naglo izrasta \u2013 no, u slu\u010daju drve\u0107a rast se jednostavno nastavi i nakon adolescencije.<\/p>\n\n\n\n

Na jednom mjestu istra\u017eivanja, u staroj \u0161umi na zapadu SAD-a, istra\u017eiva\u010di su ustanovili da drve\u0107e promjera ve\u0107eg od jednog metra tvori samo 6% sveg drve\u0107a u \u0161umi, no zaslu\u017eni su za tre\u0107inu ukupnog rasta u \u0161umi.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od sljede\u0107ih koraka u ovom istra\u017eivanju je ustanoviti ho\u0107e li pove\u0107an rast pojedinog drveta utjecati na \u0161irenje \u201espremnika uglji\u010dnog dioksida\u201d sa starenjem \u0161ume. Odgovor \u0107e imati velik utjecaj na brojne programe konfiskacije koji se oslanjaju na sposobnost \u0161uma da apsorbiraju uglji\u010dni dioksid.<\/p>\n\n\n\n

\u201eVe\u0107 nam je poznato da stare \u0161ume skladi\u0161te vi\u0161e ugljikovog dioksida nego mlade \u0161ume. No, stare \u0161ume sadr\u017eavaju drve\u0107e svih veli\u010dina i nije ba\u0161 jasno koje vrste drve\u0107a najbr\u017ee rastu i uklanjaju ve\u0107inu uglji\u010dnog dioksida iz atmosfere\u201d, zaklju\u010duje Stephenson. \u201eAli rezultati su jasni. \u0160to vi\u0161e starog drve\u0107a imamo, to \u0107emo vi\u0161e smanjiti uglji\u010dni dioksid u atmosferi.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Izvor: NatureWorldNews<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rast drve\u0107a s godinama se ubrzava, pokazalo je jedno istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu Nature, te sugerira da bi najstarije drve\u0107e na svijetu moglo imati va\u017enu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Ovo otkri\u0107e protivi se staroj pretpostavci da drve\u0107e s godinama gubi snagu. Analizom vi\u0161e od 600 000 drve\u0107a iz 403 razli\u010dite vrste otkrilo se […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067669,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346,16373],"tags":[19590,18516,16948,18174,19838,18368],"class_list":["post-21022559","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","category-klima","tag-drvece","tag-istrazivanje","tag-kisik","tag-klimatske-promjene","tag-rast","tag-ugljikov-dioksid"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022559","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022559"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022559\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067670,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022559\/revisions\/21067670"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067669"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022559"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022559"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022559"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}