{"id":21022561,"date":"2014-02-03T23:21:04","date_gmt":"2014-02-03T22:21:04","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21022561"},"modified":"2020-10-15T14:51:22","modified_gmt":"2020-10-15T12:51:22","slug":"astrobiologija-sto-je-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/astrobiologija-sto-je-zivot\/","title":{"rendered":"Astrobiologija \u2013 \u0161to je to \u017eivot?"},"content":{"rendered":"

\u0160to je to \u017eivot? Pitanje je mo\u017eda \u010dudno i ve\u0107ina nas odgovor smatra prili\u010dno jasnim. Ako pogledate oko sebe vidjet \u0107ete svakakva bi\u0107a i stvari koja svakodnevno susre\u0107ete. I gledaju\u0107i ta bi\u0107a smatramo da je veoma jasno kad je ne\u0161to \u017eivo, a kad nije. Ali odgovor nije ba\u0161 toliko jasan i o\u010dit kako nam se \u010dini. Mo\u017eda vam je \u010dudno za\u0161to bi uop\u0107e postavljali takvo pitanje i \u0161to to\u010dno zanima astrobiologe kada se postavi pitanje: \u201e\u0160to je to \u017eivot?\u201d<\/p>\n

\"Astrobiologija

(Credit;Wikimedia)<\/p><\/div>\n

Ako tra\u017eimo oblike \u017eivota na nekoj drugoj planeti, moramo biti u mogu\u0107nosti dati odgovor na pitanje: \u201e\u0160to je to \u017eivot?\u201d \u0160to je to \u0161to tra\u017eimo? Da bismo prona\u0161li nekakav drugi oblik \u017eivota, moramo prvo na neki na\u010din definirati \u0161to je to \u017eivot i \u0161to smatramo \u017eivim bi\u0107ima. Ako \u017eelimo razumjeti podrijetlo \u017eivota na Zemlji moramo to\u010dno znati \u0161to tra\u017eimo. \u0160to trebamo tra\u017eiti u svemirskim stijenama? Kakve dokaze prikupljamo iz fosila o prvim oblicima \u017eivota na Zemlji?<\/p>\n

\u0160to smatramo \u017eivim, a \u0161to ne?<\/strong><\/p>\n

Astrobiolozi tra\u017ee i prou\u010davaju mogu\u0107e oblike \u017eivota u svemiru, ali prije nego \u0161to to uspiju moraju biti u mogu\u0107nosti re\u0107i ljudima \u0161to to to\u010dno tra\u017ee i za\u0161to je pitanje \u017eivota toliko va\u017eno. Kakav sociolo\u0161ki utjecaj ima pitanje: \u201e\u0160to je to \u017eivot?\u201d Iz medija \u010desto mo\u017eemo vidjeti podijeljenost \u010dovje\u010danstva oko pitanja \u017eivota i umjetne oplodnje te kada je ljudski embrij uop\u0107e \u017eiv. Odgovor na pitanje \u201eKada ne\u0161to postaje \u017eivo?\u201d ima velik sociolo\u0161ki utjecaj na \u010dovje\u010danstvo, ali i na samu astrobiologiju kao znanost koja tra\u017ei biolo\u0161ke tragove \u017eivota u svemiru. Prou\u010davaju\u0107i \u017eiva bi\u0107a mo\u017eemo primijetiti razli\u010dite karakteristike koje su, mo\u017eemo re\u0107i, jednake ve\u0107ini \u017eivih bi\u0107a koje vidimo u na\u0161oj okolici, i za te karakteristike pomislili bismo da definiraju \u017eivot.<\/p>\n

Ako pogledate svog ku\u0107nog ljubimca, recimo ma\u010dku ili psa, mo\u017eete primijetiti njihovu slo\u017eenost i samu kompleksnost pona\u0161anja tog organizma. Kada se igrate sa njima ili jednostavno kada se obraduju \u0161to vas vide. Kada gledamo na\u0161e ljubimce kako tr\u010de ili se igraju, vidimo njihove pokrete i vidimo da je taj ljubimac zapravo jako slo\u017eeni organizam, tako da za slo\u017eenost samog organizma mo\u017eemo re\u0107i da je jedna od karakteristika \u017eivota.<\/p>\n

\"Astrobiologija

(Credit;Wikimedia)<\/p><\/div>\n

\u017diva bi\u0107a se razmno\u017eavaju, repliciraju, i da nije tako o\u010dito je da \u017eivot kakvog poznajemo ne bi postojao toliko dugo. Mo\u017eemo vidjeti da se ma\u010dke razmno\u017eavaju i stvaraju male ma\u010di\u0107e, a i za ostatak \u017eivog svijeta kojeg poznajemo izgleda da je razmno\u017eavanje jedna od karakteristika. Razmno\u017eavanje je jako bitno za \u017eivot i poma\u017ee na\u0161oj planeti u razvoju ve\u0107 dugo vremena.<\/p>\n

Za ve\u0107inu \u017eivih bi\u0107a znamo i da metaboliziraju. Jednostavno, \u017eivotu je potrebna energija za rast i razvoj. \u017diva bi\u0107a se hrane i pretvaraju hranu u energiju koja im je potrebna za daljni razvoj, pa mo\u017eemo re\u0107i da je i to jedna od karakteristika \u017eivota.<\/p>\n

\u017divot ima i sustav za pohranu informacija. \u017diva bi\u0107a na Zemlji imaju DNK, \u0161to je zapravo spremnik za informacije koje se prenose kroz generacije i\u00a0 imaju mogu\u0107nost programiranja, tj. odre\u0111ivanja i dozvoljavanja odre\u0111enim stanicama da se razviju i obna\u0161aju svoju zada\u0107u i tako postanu \u017eivo bi\u0107e.<\/p>\n

Prou\u010davaju\u0107i \u017eiva bi\u0107a primijetili smo da \u017eivot posjeduje i sposobnost evolucije, prilagodbe i razvijanja po Darwinovoj teoriji evolucije. Najbolji primjer je pas koji je nekada davno vjerojatno vi\u0161e izgledao kao vuk, dok danas psi izgledaju ne\u0161to druga\u010dije. I ta promjena, to razvijanje psa nije samo \u010disti proces prirodne selekcije i prilagodbe. Ljudi su koristili pse zbog njihovih odre\u0111enih karakteristika i tako ih rasprostranili po razli\u010ditim krajevima svijeta. Za \u017eivot izgleda da nije bitno je li dio procesa prirodne selekcije ili ovakve, umjetne selekcije. Ovaj primjer sa psima pokazuje nam proces evolucije u kojoj se organizam mo\u017ee razviti u svom prirodnome okru\u017eenju, ali i razviti i prilagoditi ovisno o promjenama u prirodi, u odnosu na svoje prirodno stani\u0161te. Zna\u010di, jo\u0161 jedna od karakteristika \u017eivota je sposobnost prilagodbe, promjene i razvoja po Darwinovoj teoriji evolucije.<\/p>\n

Znanstvenik Gerald Joyce sastavio je definiciju \u017eivota koja u prijevodu glasi: \u201e\u017divot je samoodr\u017eivi kemijski sustav koji je sposoban napredovati po Darwinovom procesu evolucije.\u201d Ovo je samo jedna od zapisanih definicija \u017eivota. Jednostavna definicija svih \u017eivih bi\u0107a na Zemlji koju bismo mogli koristiti za potragu \u017eivota na drugim planetarnim tijelima u svemiru.<\/p>\n

Ali ipak nije ba\u0161 tako jednostavno.<\/strong><\/p>\n

Moramo biti oprezni jer sve ove karakteristike mo\u017eemo prona\u0107i i kod stvari za koje smo svi prili\u010dno uvjereni da nisu \u017eive. Tornado je zra\u010dni vrtlog ogromne snage koji ru\u0161i sve pred sobom. Kreiraju\u0107i te velike tunele i vrtloge zraka, tornado se pona\u0161a i izgleda vrlo slo\u017eeno, kao da je \u017eiv. Iako tornado pokazuje znakove slo\u017eenosti, prili\u010dno smo sigurni da tornado ne mo\u017eemo smatrati \u017eivim bi\u0107em.<\/p>\n

Jako puno stvari za koje smatramo da nisu \u017eive imaju sposobnost rasta. Uzmimo za primjer kristale soli koji su veli\u010dine svega nekoliko milimetara, a mogu narasti i preko veli\u010dine ljudske \u0161ake. Iako kristali izgledaju kao da rastu, \u0161to je jedna od karakteristika \u017eivota, i za njih smo prili\u010dno uvjereni da nisu \u017eiva bi\u0107a i da nisu \u017eivi.<\/p>\n

Razmno\u017eavanje, tj. repliciranje jako je bitna karakteristika svih \u017eivih bi\u0107a, ali i dalje postoje stvari koje imaju sposobnost replikacije ali ih mi ne smatramo \u017eivim bi\u0107ima. Ovaj \u010dlanak napisan je na ra\u010dunalu i ovaj \u010dlanak mo\u017ee se lagano replicirati s jednog ra\u010dunala na drugo ra\u010dunalo. Ako ovaj napisani \u010dlanak stavim na USB memoriju i podijelim ga sa drugim ljudima, taj dokument se replicirao, razmno\u017eio s jednog ra\u010dunala na drugo ra\u010dunalo i u nijednom trenutku ne bismo pomislili da je USB memorija zapravo \u017eivo bi\u0107e.<\/p>\n

\"Astrobiologija

(Credit;Wikimedia)<\/p><\/div>\n

Postoje i drugi, malo kompliciraniji primjeri biolo\u0161kih tvari kojima nedostaju neke karakteristike \u017eivota. Virusi su najbolji primjer. Virusima je za razmno\u017eavanje potreban doma\u0107in, doma\u0107inske stanice i dosta ljudi smatra da se virusi ne mogu svrstati u definiciju \u017eivota i da se ne mogu smatrati \u017eivim bi\u0107ima. Ve\u0107ina pak tu tvrdnju smatra apsurdnom jer kako je mogu\u0107e da se ne\u0161to poput virusa, \u0161to ima tako velik utjecaj na na\u0161e tijelo i izme\u0111u ostaloga sadr\u017ei DNK, ne mo\u017ee smatrati \u017eivim?<\/p>\n

I neka druga \u017eiva bi\u0107a se ne mogu razmno\u017eavati samostalno. Za po\u010detak mi sami, ljudi, ali i dosta drugih \u017eivih bi\u0107a. Uzmimo za primjer zeca. Zec se ne mo\u017ee samostalno razmno\u017eavati. Zna\u010di li to da zec nije \u017eiv i da se smatra \u017eivim bi\u0107em samo kada je zec u paru sa \u017eenkom, jer samo tada je sposoban za razmno\u017eavanje? Vjerujem da ako imate samo jednog zeca kao ljubimca da ga jo\u0161 uvijek smatrate \u017eivim iako znamo da je u dru\u0161tvu ipak ne\u0161to \u017eivlje.<\/p>\n

Ovakvi primjeri pokazuju nam koliko je zapravo te\u0161ko definirati \u017eivot i \u017eiva bi\u0107a pomo\u0107u odre\u0111enih karakteristika. Evolucija je, mo\u017eemo re\u0107i, prili\u010dno robusan na\u010din definiranja \u017eivota. Vidjeli smo definiciju Geralda Joycea i kako je definicija \u017eivota bazirana na sposobnosti organizma da se razvije i napreduje po Darwinovoj teoriji evolucije. U proteklih nekoliko godina vidjeli smo i velik napredak ra\u010dunalnih programa. Ra\u010dunalne programe koji imaju sposobnost u\u010denja, razvijanja i napredovanja. Zna\u010di li to da je do\u0161lo vrijeme za raspravu o tome jesu li ra\u010dunalni programi zapravo \u017eivi?<\/p>\n

Zasada jo\u0161 ne, ali moramo biti svjesni da ra\u010dunalni programi postaju sve napredniji i slo\u017eeniji te da \u0107emo ve\u0107 u bliskoj budu\u0107nosti vrlo vjerojatno upravo to koristiti kao argument u korist ra\u010dunalnih programa kao \u017eivih bi\u0107a. I sada dolazimo do zaklju\u010dka da ni sposobnost razvijanja i napredovanja, tj. evolucija, ne mora biti jedna od karakteristika \u017eivota, i ba\u0161 tu nastaje problem s definicijom \u017eivota i odgovorom na pitanje: \u201e\u0160to je to \u017eivot?\u201d<\/p>\n

Velika vjerojatnost je da je \u017eivot upravo to. Definicija. Ljudska definicija i da stvarno ne postoji fizi\u010dka ili kemijska osobina, karakteristika, po kojoj bismo mogli zaklju\u010diti kada je ne\u0161to \u017eivo i \u017eivo bi\u0107e.<\/p>\n

\u017divot je samo ljudska definicija<\/strong><\/p>\n

\u017divot je ljudska definicija koja slu\u017ei samo nama. Mo\u017eemo re\u0107i da je \u017eivot jedna od stvari koje filozofi nazivaju neprirodnim tvarima. Postoje prirodne i neprirodne tvari. Uzmimo za primjer zlato (Au). Zlato je prirodna tvar s prili\u010dno detaljnom definicijom, \u0161to zna\u010di da mo\u017eemo to\u010dno odrediti svojstva zlata, odrediti atomski broj, tali\u0161te, sve njegove granice i mno\u0161tvo drugih informacija. Za zlato se to\u010dno mo\u017ee re\u0107i \u0161to je i mogu\u0107e je navesti sva svojstva tog elementa koji zapravo definira zlato, i upravo takve materijale nazivamo prirodnim tvarima.<\/p>\n

Neprirodna tvar je ne\u0161to \u0161to je definirano od strane ljudi i slu\u017ei samo nama. Dobar primjer neprirodne tvari je stolac. Stolac lako mo\u017eemo opisati kao objekt na kojem se sjedi, ali \u0161to se dogodi kada sjednemo na stol? Je li sada i stol zapravo stolac? I po tome se vidi razlika izme\u0111u prirodnih i neprirodnih tvari, jer sada do beskona\u010dnosti mo\u017eemo raspravljati \u0161to je stolac i \u010demu slu\u017ei stol i tako dalje. I na kraju krajeva nije niti bitno koja je definicija stolca ili stola i kako \u0107e se \u0161to koristiti jer su to i dalje samo ljudske definicije koje slu\u017ee samo nama kao nekakve smjernice, neprirodne tvari.<\/p>\n

Mo\u017eda je i \u017eivot samo rije\u010d koja opisuje jedan dio kemije, na kojoj svi mi \u017eelimo bazirati nekakvu ideju o \u017eivotu i samim time povla\u010diti liniju i odre\u0111ivati kada je ne\u0161to \u017eivo, a kad ne. A i to je sasvim u redu dok god se svi mi sla\u017eemo oko te definicije i \u010dak nije ni bitno gdje \u0107emo povuci tu liniju. \u017divot je samo ljudska definicija, ali jako va\u017ena definicija za astrobiologiju. Moramo prihvatiti vjerojatnost da ne postoji to\u010dna definicija \u017eivota i samim time prihvatiti mogu\u0107nost pronalaska drugog oblika \u017eivota u svemiru, jo\u0161 uvijek nama nepoznatog.<\/p>\n

Povijest ideje \u017eivota<\/strong><\/p>\n

Kroz povijest se dosta raspravljalo o \u017eivotu i poku\u0161avalo se shvatiti samu prirodu nastanka \u017eivota i svih \u017eivih bi\u0107a. Ljudi ve\u0107 tisu\u0107e godina poku\u0161avaju do\u0107i do definicije \u017eivota i shvatiti \u0161to je zapravo to \u0161to nas \u010dini \u017eivima? I stari Grci su raspravljali i poku\u0161ali doprinijeti razvoju definicije \u017eivota. Grci su smatrali da \u017eivot, tj. sva \u017eiva bi\u0107a, posjeduju du\u0161u i da je du\u0161a sastavljena od atoma vatre. Gr\u010dki filozof Empedoklo prvi je uveo teoriju elemenata u filozofiju jo\u0161 prije 2400 godina. Empedoklo je imao teoriju da je cijeli svijet izgra\u0111en od \u010detiri elementa: zraka, zemlje, vatre i vode, a za \u017eivot i sva \u017eiva bi\u0107a tvrdio je da su sastavljeni od atoma vatre. Ovakve teorije pokazuju nam da \u010dovje\u010danstvo ve\u0107 jako dugo zanima odgovor na pitanje \u0161to je to \u017eivot, kako ga definirati i \u0161to to\u010dno smatramo \u017eivim, a \u0161to ne\u017eivim?<\/p>\n

U 17. i 18. stolje\u0107u \u010dovje\u010danstvo jo\u0161 uvijek nije imalo to\u010dnu definiciju \u017eivota. U to doba znanstvenici su izvodili razne pokuse kako bi dokazali i definirali kako se stvara \u017eivot i kako nastaju sva \u017eiva bi\u0107a, i \u010dak su se razvile teorije vitalizma i spontane generacije. Vitalizam govori o tome da je za sav \u017eivot i nastajanje \u017eivota zaslu\u017ena nekakva nematerijalna \u017eiva sila u nama, i ako ta sila do\u0111e u kontakt s nebiolo\u0161kim tvarima pretvara ih u biolo\u0161ke, \u017eive tvari. Tu je bilo svakakvih pokusa, danas mo\u017eda \u010dudnih, ali tada \u0161iroko prihva\u0107enog znanja. Od zatvaranja donjeg rublja zajedno s ljuskom p\u0161enice u staklenku do prekrivanja fri\u0161kog mesa gazama i poklopcima, a sve u svrhu dokazivanja nastanka \u017eivota, tj. promatranje nastanka crva.<\/p>\n

\"Ilustracija

(Credit;Wikimedia)<\/p><\/div>\n

Teoriju spontane generacije \u017eivota osporili su prvo talijanski znanstvenik Francesco Redi 1668. godine, a kasnije i poznati francuski znanstvenik Louis Pasteur s teorijom klica. Znanstvenik Louis Pasteur napravio je dvije staklene posude s tankim, zakrivljenim otvorom i u njih ulio nekakvu prokuhanu juhu. S jedne posude otrgnuo je zakrivljeni dio i time dozvolio utjecaj mikroba iz zraka. Nakon nekog vremena zaklju\u010dak je bio sljede\u0107i \u2013 ako je posuda zatvorena i nikakvi mikroorganizmi iz okoline nisu uspjeli u\u0107i u posudu, u toj teku\u0107ini ne\u0107e biti nikakvog oblika \u017eivota. Zaklju\u010deno je da je za razvijanje mikroorganizama zaslu\u017ena biogeneza, teorija da \u017eive stvari nastaju samo iz \u017eivih stvari. Bio je to jedan od najva\u017enijih pokusa o nastanku \u017eivota, kojim se potvrdila teorija biogeneze i zauvijek osporila teorija spontane generacije.<\/p>\n

Kroz povijest smo mogli vidjeti da \u010dovje\u010danstvo ve\u0107 dosta dugo poku\u0161ava sro\u010diti nekakvu definiciju \u017eivota. Iznosile su se teorije i izva\u0111ali razli\u010diti pokusi i jo\u0161 uvijek ne mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u re\u0107i \u0161to je to \u0161to nas \u010dini \u017eivima. Ve\u0107ina astrobiologa smatra da je \u017eivot samo ljudski izraz, definicija, i da nije uop\u0107e va\u017eno koju postoje\u0107u definiciju \u017eivota odaberemo jer \u0107emo vjerojatno opet prona\u0107i nekakvu iznimku. Definicije \u017eivota uvelike nam poma\u017eu u shva\u0107anju svijeta oko sebe, a time i doprinose potrazi za \u017eivotom u svemiru. Sva ta istra\u017eivanja i rasprave kroz povijest su nam dala na uvid informacije koje i danas koristimo u misijama potrage biolo\u0161kih znakova \u017eivota u svemiru. I sve dok je definicija \u017eivota razumna i op\u0107eprihva\u0107ena, mo\u017eemo nastaviti tu potragu za vanzemaljskim \u017eivim svijetom.<\/p>\n

Mo\u017eda postoji totalno druga\u010diji svijet i oblik \u017eivota kakvog jo\u0161 ne poznajemo, stoga znanstvenici koji tragaju za \u017eivotom u svemiru moraju biti svjesni da se prona\u0111eni oblici vanzemaljskog \u017eivota mo\u017eda ba\u0161 i ne\u0107e uklapati u tu ljudsku definiciju, teoriju \u017eivota i svih \u017eivih bi\u0107a. Pred nama je uzbudljivo razdoblje. Razdoblje koje \u0107e nam donijeti mno\u0161tvo iznena\u0111enja i pribli\u017eiti nas odgovoru na pitanje \u017eivota i \u0161to je zapravo to \u0161to nas \u010dini \u017eivima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160to je to \u017eivot? Pitanje je mo\u017eda \u010dudno i ve\u0107ina nas odgovor smatra prili\u010dno jasnim. Ako pogledate oko sebe vidjet \u0107ete svakakva bi\u0107a i stvari koja svakodnevno susre\u0107ete. I gledaju\u0107i ta bi\u0107a smatramo da je veoma jasno kad je ne\u0161to \u017eivo, a kad nije. Ali odgovor nije ba\u0161 toliko jasan i o\u010dit kako nam se […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21022562,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[18007],"tags":[16703,16470,18030],"class_list":["post-21022561","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astrobiologija-svemir","tag-covjek","tag-nasa","tag-zivot"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022561","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022561"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022561\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21022562"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022561"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022561"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022561"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}