{"id":21022590,"date":"2020-03-13T14:16:00","date_gmt":"2020-03-13T13:16:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21022590"},"modified":"2020-10-15T14:46:18","modified_gmt":"2020-10-15T12:46:18","slug":"8-fantasticnih-anatomskih-modela-kroz-povijest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/8-fantasticnih-anatomskih-modela-kroz-povijest\/","title":{"rendered":"8 fantasti\u010dnih anatomskih modela kroz povijest"},"content":{"rendered":"\n

Prije no \u0161to su se razvile moderne metode konzervacije, znanstvenici su se jako namu\u010dili kako bi do\u0161li do tijela kojeg bi prou\u010davali. Sre\u0107om, nekolicina kreativnih anatoma do\u0161la je do nenasilnih ideja za pronalazak zdravih le\u0161eva.<\/span><\/p>\n\n\n\n

Kada nije bilo mogu\u0107e do\u0107i do le\u0161eva, modeli su se koristili kako bi raspravljali o medicinskim problemima ili su oni predstavljali statusni simbol nastavnika.<\/p>\n\n\n\n

Prikupili smo neke od najzanimljivijih anatomskih modela iz povijesti. Od udova u koje se ubrizgavao vosak do lutke napravljene od slonova\u010de koja prikazuje porod. Spoj je to izvrsne umjetnosti i znanosti koji je dao klju\u010d za razumijevanje na\u0161eg tijela u 18. i 19. stolje\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

\"Na
Na ovoj slici prikazana je ljudska lubanja s nekim pokretnim dijelovima. Potje\u010de iz Europe, a datum izrade nije joj poznat. Kada se potisne cilindar na bazi lubanje, mi\u010du se o\u010di, zubi i donja \u010deljust.<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Anatomska figura od slonova\u010de (17. do 18. stolje\u0107e)<\/p>\n\n\n\n

Mladi parovi iz 17. stolje\u0107a vjerojatno su posje\u0107ivali ginekologa koji je imao sli\u010dne modele na svojem stolu. Postojali su i \u017eenski i mu\u0161ki modeli, a prikazane \u017eene naj\u010de\u0161\u0107e su bile trudne. Nakon \u0161to se uklone crijeva, vidi se fetus od bjelokosti s crvenom pupkovinom koji se priprema za izlazak u svijet.<\/p>\n\n\n\n

Dokazi pokazuju da su u Njema\u010dkoj doktori koristili takve modele kao statusni simbol. Time su zapravo prenosili informaciju da oni posjeduju znanje o \u017eenskoj anatomiji.<\/p>\n\n\n\n

\"Simulator
Simulator poro\u0111aja<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Ovaj model vjerojatno nije ne\u0161to \u0161to biste stavili na stol kako biste zapo\u010deli razgovor osim ako se to od vas o\u010dekuje.<\/p>\n\n\n\n

O ovom modelu nema puno informacija, ali vjerojatno je mogao dobro poslu\u017eiti u prikazu poro\u0111aja budu\u0107im majkama ili doktorima. Fetus je smje\u0161ten na kosi \u017elijeb, a ostalo vjerojatno ve\u0107 znate.<\/p>\n\n\n\n

Ruka u koju je u\u0161trcan vosak (1831.-1870.)<\/p>\n\n\n\n

Slaba dostupnost zdravim le\u0161evima bila je rijetkost, no anatomi su do\u0161li do pametne ideje. Injicirali su vosak u ruku i dobili njen model.<\/p>\n\n\n\n

Nepoznati znanstvenik ubrizgao je vosak u ovu ruku i na taj na\u010din sa\u010duvao njezinu strukturu i naglasio slo\u017eenu mre\u017eu krvnih \u017eila. Nizozemski botani\u010dar i anatom Frederik Ruysch zaslu\u017ean je za usavr\u0161avanje ove tehnike za o\u010duvanje.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom njegova vremena zbog izvrsnih radova koje je napravio bio je poznat kao \u201eRembrandt anatomskih preparata\u201d. Osim vo\u0161tanih skulptura, Ruysch je imao i sa\u010duvane uzorke u svojoj tajnoj teku\u0107ini za balzamiranje: liquor balsamicum.<\/p>\n\n\n\n

Ruysch je otvorio vlastiti muzej kako bi svoje uzorke predstavio javnosti, \u0161to mu je mnogostruko pove\u0107alo reputaciju me\u0111u ostalim znanstvenicima. Njegova k\u0107i, slikarica mrtve prirode, Rachel Ruysch, \u010desto je sa\u010duvane udove ukra\u0161avala \u010dipkom.<\/p>\n\n\n\n

\"Kineska
Kineska lutka iz 18. do 19. stolje\u0107a<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

\u017dena koja je \u017eivjela u Kini tijekom 18. i 19. stolje\u0107a ustvari nikad nije vidjela doktora, iako ga je posje\u0107ivala. Naime, Kineskinje su se, prema konfucijanskim vjerovanjima i za\u0161titi svetosti tijela, skrivale iza zastora tijekom cijelog posjeta doktoru. Bila je to tabu tema za \u017eene, nisu smjele \u010dak ni spominjati dijelove vlastitog tijela.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d zidu privatnosti izme\u0111u lije\u010dnika i pacijenta, na\u0161lo se rje\u0161enje \u2013 dijagnosti\u010dke lutke. Lije\u010dnik bi bolesnoj \u017eeni predao lutku, koja je obi\u010dno bila dama koja je le\u017eala na boku. \u017dena je bila iza zastora i pri tome otkrivala samo ruku kako bi pokazala dijelove tijela koji su bili problem.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePapier-m\u00e2ch\u00e9 mozak\u201d (1801.-1850.)<\/p>\n\n\n\n

Dok su neki anatomisti ubrizgavali vosak u le\u0161eve kako bi rije\u0161ili nedostatka ljudskih le\u0161eva, drugi su pre\u0161li u potjeru za manje jezivim rje\u0161enjem \u2013 papier-m\u00e2ch\u00e9. Papier-m\u00e2ch\u00e9 ozna\u010dava mje\u0161avinu papira i ljepila ili papira i ljepila s bra\u0161nom koja se stvrdne.<\/p>\n\n\n\n

Francuski lije\u010dnik Louis Thomas Jer\u00f4me Auzoux popularizirao je ovu metodu stvaranja anatomskih modela oko 1800. godine.  1822. godine, iste godine kada je stekao lije\u010dni\u010dku diplomu, predstavio je svoj \u200b\u200bprvi mu\u0161ki model od glave do stopala na pari\u0161koj akademiji Medicine.<\/p>\n\n\n\n

Pet godina nakon \u0161to je predstavio svoj prvi model, otvorio je tvornicu za masovnu proizvodnju svojih anatomskih modela za bolnice, sveu\u010dili\u0161ta i znanstvenike. Ovaj papier-m\u00e2ch\u00e9 mozak napravljen je u Francuskoj, ali je nepoznato je li nastao u Auzouxovoj tvornici.<\/p>\n\n\n\n

Vo\u0161tana figura (1776.-1780.)<\/p>\n\n\n\n

Ovaj model oblikovan je u Firenci u Italiji, a slu\u017eio je studentima.<\/p>\n\n\n\n

Ko\u017ea s ovog mu\u0161kog modela maknuta je kako bi se vidjeli mi\u0161i\u0107i i kosti. Napravljeni su razli\u010diti modeli kako bi svaki od njih na svoj na\u010din najbolje prikazao odre\u0111ene zna\u010dajke tijela.<\/p>\n\n\n\n

Kada bi u to doba bili nastavnik, vjerojatno biste se obratili izvrsnoj umjetnici Clemente Susini koja je oblikovala vosak. Ona je bila poznata po svojoj to\u010dnosti i pozornosti na svaki anatomski detalj.<\/p>\n\n\n\n

Oko od bjelokosti (1801.-1900.)<\/p>\n\n\n\n

Ovaj model mo\u017ee se odviti iz baze kako bi se mogla bolje vidjeti ro\u017enica, zjenica i iris. Staklo zamjenjuje \u017eelatinastu staklovinu. Ambiciozni umjetnici slikali su i \u017eile kako bi o\u010dna jabu\u010dica izgledala \u0161to prirodnije. Ovaj specifi\u010dan model napravljen je \u010dak i s kapcima.<\/p>\n\n\n\n

Vo\u0161tana figura \u017eene (1771.-1800.)<\/p>\n\n\n\n

U Europi su vo\u0161tani modeli gotovo uvijek prikazivali mu\u0161karce, a \u017eenska tijela su se u\u010dila samo po onome u \u010demu se razlikuju. Iako su se modeli radili samo u edukativne svrhe, pozornost koja se ipak stavila i na \u017eenska tijela mo\u017ee poslu\u017eiti kao uvid u percepciju spolova u to vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

\u017denski modeli \u010desto su nazivani \u201eVenuses\u201d po Veneri, bo\u017eici ljubavi i ljepote. Modeli, poput ove, le\u017eali su u pasivnim, gotovo seksualiziranih pozama, s dugom kosom, a ponekad \u010dak i nakitom. Neki modeli su \u010dak i sjedili na svilenim ili bar\u0161unastih jastucima, kao da su umjetni\u010dka djela.<\/p>\n\n\n\n

Takvi umjetni\u010dki detalji nisu slu\u017eili edukativnoj svrsi nego su isticali spolne norme u europskoj kulturi u to vrijeme.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prije no \u0161to su se razvile moderne metode konzervacije, znanstvenici su se jako namu\u010dili kako bi do\u0161li do tijela kojeg bi prou\u010davali. Sre\u0107om, nekolicina kreativnih anatoma do\u0161la je do nenasilnih ideja za pronalazak zdravih le\u0161eva. Kada nije bilo mogu\u0107e do\u0107i do le\u0161eva, modeli su se koristili kako bi raspravljali o medicinskim problemima ili su oni […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21022713,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[17973,16979],"class_list":["post-21022590","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-anatomija","tag-ginekologija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022590","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022590"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022590\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21022713"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022590"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022590"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022590"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}