{"id":21022592,"date":"2014-05-16T19:42:39","date_gmt":"2014-05-16T17:42:39","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21022592"},"modified":"2020-10-15T14:51:08","modified_gmt":"2020-10-15T12:51:08","slug":"gdje-je-nestalo-suosjecanje-krivolov","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/gdje-je-nestalo-suosjecanje-krivolov\/","title":{"rendered":"10 vrsta \u017eivotinja koje se suo\u010dava s krivolovom, iako ne dolaze uvijek u sredi\u0161te pozornosti"},"content":{"rendered":"

Krivolov karizmatskih vrsta, kao \u0161to su slonovi, gorile, nosorozi i tigrovi, dobiva veliku pozornost javnosti u tisku. No, one nisu jedine \u017eivotinje u opasnosti. Sljede\u0107ih 10 vrsta \u017eivotinja tako\u0111er se suo\u010dava s krivolovom, iako ne dolaze uvijek u sredi\u0161te pozornosti. Mo\u017eda bismo najprije morali sa\u010duvati \u017eivot na Zemlji, a tek onda tra\u017eiti na drugim planetima.<\/span><\/p>\n

NARVAL<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107 stolje\u0107ima su narvalove kljove skupe i luksuzne stvari. Vikinzi trgovci prodali su u srednjem vijeku kljove Europljanima kao rogove jednoroga. Sada samo autohtone skupine, kao \u0161to su Inuiti, legalno mogu loviti kitove. No, zakoni ne spre\u010davaju krivolovce ba\u0161 najuspje\u0161nije. Dva mu\u0161karca iz Tennesseeja nedavno su se izjasnili krivima za krijum\u010darenje vi\u0161e od 100 narvalovih kljova u vrijednosti izme\u0111u 1,5 i 2,1 milijuna dolara.<\/p>\n

Narval je bio jedan od mnogih vrsta koje je opisao Karl Linne u njegovom djelu Systema naturae<\/em>. Naziv \u017eivotinje potje\u010de od stare nordijske rije\u010di n\u00e1r, \u0161to zna\u010di \u201etruplo\u201d, zbog sivkaste i i\u0161arane pigmentacije \u017eivotinje, te obi\u010daja da ljeti neaktivno le\u017ei u blizini obale mora. Znanstveni naziv Monodon monoceros potje\u010de od gr\u010dkih rije\u010di za jedan-zub, jedan-rog ili jednozubi jednorog.<\/p>\n

LORIS<\/strong><\/p>\n

\n

Divovske o\u010di, dva jezika i otrov ono je po \u010demu su ovi primati poznati. Spori lorisi zvijezde su na mnogim YouTube videima. Me\u0111utim, video ne pokazuje katastrofalan broj lorisa koji umiru u bijednim uvjetima trgovina za ku\u0107ne ljubimce.<\/p>\n

Krivolovci su uvelike smanjili populaciju lorisa u cijeloj jugoisto\u010dnoj Aziji i Indoneziji.<\/p>\n

Spori loris ima toksi\u010dan ugriz. Rijetka je to osobina me\u0111u sisavcima i po tome je jedinstven za ove primate. Toksin se proizvodi lizanjem \u017elijezda na njihovim rukama i mije\u0161anjem izlu\u010devina sa slinom kako bi se aktivirao. Njihov otrovni ugriz zastra\u0161uju\u0107 je za predatora, a toksin se tijekom dotjerivanja tako\u0111er stavlja na krzno kao oblik za\u0161tite za svoju novoro\u0111en\u010dad.<\/p>\n

Krivolovci zbog otrova izvade njihove o\u010dnjake kako bi \u017eivotinje bile sigurne za trgovinu ku\u0107nim ljubimcima, ali postupak za lorisa mo\u017ee biti koban. Razli\u010diti dijelovi tijela ove \u017eivotinje tako\u0111er se koriste za tradicionalne lijekove.<\/p>\n

LJUSKAVCI ili PANGOLINI<\/strong><\/p>\n

\"pangolin\"<\/p>\n

Tvrdi i o\u0161tri bridovi ljusaka od oklopa pangolina mogu frustrirati lava, ali ovo ne mo\u017ee zaustaviti odlu\u010dnog \u010dovjeka. Mnogi krivolovci pangolina nai\u0161li su na njihovu potra\u017enju u Kini, gdje se meso prodaje za 70 do 82 dolara po kilogramu. Ljudi koji prakticiraju tradicionalnu kinesku medicinu vjeruju da ljuske pangolina mogu potaknuti menstruaciju i dojenje, kao i olak\u0161ati bolove reume i artritisa.<\/p>\n

Ljudi su izbrisali ve\u0107inu kineskih pangolina (Manis pentadactyla), tako da sada zamke za ljuskavce postoje posvuda, od Zapadne Afrike do jugoisto\u010dne Azije. U 2012. godini tajlandski carinici zaplijenili su 110 pangolina u vrijednosti od oko 35 000 ameri\u010dkih dolara, prije nego \u0161to su ih krijum\u010dari uspjeli izvesti iz Bangkoka.<\/p>\n

MORSKI KRASTAVCI<\/strong><\/p>\n

Kao i ljuskavci, morski krastavci postali su meta krivolovaca diljem svijeta jer su se kineske potra\u017enje za \u017eivotinjama pove\u0107ale. Kineska tradicionalna medicina propisuje morske krastavce protiv slabosti, nemo\u0107i, zatvora i u\u010destalog mokrenja. No, ove morske \u017eivotinje mogu i zavr\u0161iti na tanjurima kao delikatesa.<\/p>\n

Na koraljnim grebenima preveliko ubiranje morskih krastavaca uklanja oceansku posadu za \u010di\u0161\u0107enje. Kako se morski krastavci hrane, tako usisavaju alge i ostali detritus koji mo\u017ee gu\u0161iti greben. Mnoge regije su zabranile prikupljanje morskih krastavaca. Me\u0111utim, unosno crno tr\u017ei\u0161te krivolovcima daje poticaj. Do\u0161lo je i do natjecanja za morskim krastavcima i nasilnih sukoba izme\u0111u ribarskih sela u Meksiku.<\/p>\n

VELIKI KINESKI DA\u017dDEVNJAK<\/strong><\/p>\n

\"Andrias-davidianus\"<\/p>\n

Populacija najve\u0107eg svjetskog vodozemca, kineskog velikog da\u017edevnjaka, opasno se smanjila u posljednjih 30 godina. Poput ljuskavca i morskog\u00a0 krastavca, da\u017edevnjak duga\u010dak gotovo dva metra (1,8 m) ne dose\u017ee vi\u0161e svoju nekada\u0161nju brojnost upravo zbog zahtjeva tradicionalne kineske medicine. Krivolov za hranu, one\u010di\u0161\u0107enje i gubitak stani\u0161ta uzeli su svoj danak. Velikog kineskog da\u017edevnjaka (Andrias davidianus) IUCN je popisao kao \u201ekriti\u010dno ugro\u017eenog\u201d.<\/p>\n

Uzgojni program da\u017edevnjaka u zato\u010deni\u0161tvu u Kini nastoji zadr\u017eati \u017eivotinju u medicini i na tanjurima.<\/p>\n

DUGOREPI KVECAL<\/strong><\/p>\n

Zeleno perje s repa ove ptice krasilo je odje\u0107u majanskog vladara, a slu\u017eilo je i kao sredstvo pla\u0107anja. Same ptice u\u017eivale su kraljevsku naklonost i za\u0161titu.<\/p>\n

\u201eU pokrajini Vera Paz ka\u017enjavaju smr\u0107u onoga tko je ubio pticu s bogatim perjem\u201d, napisao je fratar Bartalome de Las Casas, povjesni\u010dar i zagovornik ljudskih prava sredinom 16. stolje\u0107a.<\/p>\n

Nakon \u0161panjolskog osvajanja, kvecal je izgubio svoju svetu za\u0161titu. Njegovo rasko\u0161no perja je vrijedna meta uo\u010dena u 20. stolje\u0107u. Nakon \u0161to je ptica nestala, doneseni su zakoni za njihovu za\u0161titu te se zabranila trgovina njihovim dijelovima. Ipak, iako je krivolov smanjen, deforestacija je razbila stani\u0161te u fragmente koji se prote\u017eu od ju\u017enog Meksika do Paname.<\/p>\n

Sada promatranje ptica od strane turista poja\u010dava lokalno gospodarstavo na podru\u010djima gdje ptica obitava, daju\u0107i ljudima ekonomski poticaj za za\u0161titu ptica. Iako krivolov, sje\u010da \u0161uma i klimatske promjene i dalje prijete smaragdnoj ptici.<\/p>\n

MORSKE KORNJA\u010cE<\/strong><\/p>\n

\"MORSKE-KORNJACE\"<\/p>\n

Beba morske kornja\u010de prirodno se suo\u010dava sa strmim izgledima za opstanak. Galebovi i rakovi lunjaju pokraj kornja\u010dina gnijezda, pro\u017ediru gmazove na mjestu iz kojeg izlaze. Ljudi su, naravno, pobijedili druge predatore te su odlu\u010dili bu\u0161iti i kopati do jaja prije nego \u0161to su ugro\u017eene \u017eivotinje uop\u0107e dobile priliku.<\/p>\n

U nekim podru\u010djima du\u017e obala Srednje i Ju\u017ene Amerike restorani i barovi nude jaja od kornja\u010da sa soli kao delikatesu i navodni afrodizijak. Kako bi se smanjila potra\u017enja za jajima, kampanja u Meksiku koristila je oskudno odjevenog modela kako bi svima rekli da njihovim mu\u0161karcima ne trebaju kornja\u010dina jaja, izvijestio je New York Times<\/em>. U Kostariki zakoni reguliraju prikupljanje jaja morskih kornja\u010da.<\/p>\n

LEPTIRI<\/strong><\/p>\n

\"leptir\"<\/p>\n

SAD ugo\u0161\u0107uje brojne rijetke leptire koji su za\u0161ti\u0107eni Zakonom o ameri\u010dkim ugro\u017eenim vrstama. No, beskrupulozni sakuplja\u010di prikupljaju i oduzimaju ugro\u017eene kukce ameri\u010dkih \u0161uma i polja. Gubitak nekoliko pojedinaca mo\u017ee uni\u0161titi vrste koje se bore kako bi se odr\u017eale.<\/p>\n

U 2007. godini izvije\u0161teno je da je US Fish and Wildlife Service sru\u0161io krijum\u010dare od kojih je glavni Hisayoshi Kojima. Kojima je zaradio stotine tisu\u0107a dolara na krijum\u010darenju za\u0161ti\u0107enih leptira.<\/p>\n

Iako su mnogi svjesni koliko ugro\u017eavamo \u017eivot i opstanak drugih \u017eivotinja, pomaci su mali ili ni ne postoje. Globalno zatopljenje, deforestacija, krivolov i op\u0107enito lo\u0161e ljudske ideje \u017eivotinjama oduzimaju ono \u0161to im prirodno pripada. Nije rije\u010d samo o nabrojanim \u017eivotinjama. Tu spadaju jo\u0161 pitoni, jesetra, majmuni te brojne druge \u017eivotinje. Bitno je poticati razmi\u0161ljanje o drugim bi\u0107ima i odr\u017eavanju \u0161to zdravijeg okoli\u0161a za nas, a i druge.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Krivolov karizmatskih vrsta, kao \u0161to su slonovi, gorile, nosorozi i tigrovi, dobiva veliku pozornost javnosti u tisku. No, one nisu jedine \u017eivotinje u opasnosti. Sljede\u0107ih 10 vrsta \u017eivotinja tako\u0111er se suo\u010dava s krivolovom, iako ne dolaze uvijek u sredi\u0161te pozornosti. Mo\u017eda bismo najprije morali sa\u010duvati \u017eivot na Zemlji, a tek onda tra\u017eiti na drugim planetima. […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21023221,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[],"class_list":["post-21022592","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022592","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022592"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022592\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21023221"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022592"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022592"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022592"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}