{"id":21022606,"date":"2014-02-14T13:44:21","date_gmt":"2014-02-14T12:44:21","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21022606"},"modified":"2014-02-14T13:44:21","modified_gmt":"2014-02-14T12:44:21","slug":"zivotinje-u-ormaricu-za-lijekove","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zivotinje-u-ormaricu-za-lijekove\/","title":{"rendered":"\u017divotinje u ormari\u0107u za lijekove"},"content":{"rendered":"

Postoji velika mogu\u0107nost da neki od lijekova koje imate kod ku\u0107e sadr\u017ee sastojke \u017eivotinjskog porijekla. Naj\u010de\u0161\u0107i sastojci \u017eivotinjskog porijekla koji se mogu na\u0107i u lijekovima, navedeni su u novoj studiji u \u010dasopisu British Medical Journal<\/em>. To su laktoza (\u010desto izva\u0111ena iz kiselog kravljeg mlijeka), \u017eelatina (\u010desto potje\u010de od krava), magnezijev stearat, koji tako\u0111er mo\u017ee do\u0107i iz krava, i magnezijeva sol, koja sadr\u017ei stearinsku kiselinu.<\/p>\n

\"(Credit:

(Credit: discovery.com)<\/p><\/div>\n

PETA u svojoj listi \u010dinjenica navodi da dodatni izvor stearinske kiseline mo\u017ee biti od pasa i ma\u010daka uspavanih u skloni\u0161tima za \u017eivotinje, ali krave ostaju primarni izvor.<\/p>\n

\u201eLaktoza, naj\u010de\u0161\u0107i sastojak koji smo prona\u0161li u lijekovima, uglavnom je napravljen koriste\u0107i obloge od mladih kravljih \u017eeludaca kao dio proizvodnog procesa\u201d, rekao je koautor studije, znanstveni novak u Velikoj Britaniji, Kinesh Patel za Discovery News<\/em>.<\/p>\n

Magnezijev stearat i \u017eelatina, kao i heparin koji spre\u010dava stvaranje krvnog ugru\u0161ka, mogu do\u0107i od svinja.<\/p>\n

Patel i koautorica Kate Tatham objasnili su za Discovery News<\/em> da postoji 10 lijekova koji najvjerojatnije sadr\u017ee sastojke dobivene od \u017eivotinja, a to su: aspirin, simvastatin, paracetamol, tiroksina, omeprazol, lansoprazole, salbutamol, ramipril, amlodipin i atorvastatin. Osim aspirina, ve\u0107ina njih prodaju se pod stilskim imenima razli\u010ditih marki, pa ako ste znati\u017eeljni i zabrinuti za sastojke \u017eivotinjskog podrijetla, budite sigurni da naljepnice pro\u010ditate pa\u017eljivo. Tako\u0111er lijekove mo\u017eete istra\u017eiti putem web-stranica proizvo\u0111a\u010da i drugim izvorima informacija.<\/p>\n

PETA napominje da izvor estrogena mogu biti \u017eenski hormoni iz urina skotnih kobila. Patel tvrdi da konji i ostale \u017eivotinje nisu ubijene za proizvodnju lijekova.<\/p>\n

Rekao je da su sastojci \u201evjerojatno dobiveni iz ostataka\u201d od klanja u druge svrhe. Za Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave to zna\u010di da \u0107e se meso svinja i krava vjerojatno na\u0107i na policama trgovina, a u sredi\u0161njoj Aziji \u0107e i meso konja biti dobrodo\u0161lo.<\/p>\n

Znanstvenici ka\u017eu da \u017eelatina u lijekovima mo\u017ee do\u0107i od ribe. Dodaju i da mnogi pacijenti nisu ni svjesni da naj\u010de\u0161\u0107e propisani lijekovi \u010desto sadr\u017ee \u017eivotinjske sastojke.<\/p>\n

\u201eNa\u0161i podaci pokazuju da je vjerojatnost da pacijenti nesvjesno uzimaju lijekove koji sadr\u017ee \u017eivotinjske proizvode velika, ni onaj koji ih je propisao niti onaj koji ih konzumira nisu toga svjesni\u201d, napisali su Patel i Tatham. Oni pozivaju na bolje ozna\u010davanje lijekova, po uzoru na standarde koji vrijede za hranu.<\/p>\n

Chitosan, vezivo u nekim mastima, izvedeno je iz \u0161koljke \u0161koljka\u0161a. To poma\u017ee pri vezivanju lipida ili masti u lijekovima i drugim proizvodima kao \u0161to su pripravci za njegu kose i antiperspiranti.<\/p>\n

Iako je razina ovog i drugih mogu\u0107ih proizvoda \u017eivotinjskog podrijetla u mnogim lijekovima minimalna, Patel i Tatham ka\u017eu da lije\u010dnici ovo trebaju uzeti u obzir prilikom njihova propisivanja. Trebali bi biti iskreni o tome \u0161to se nalazi u lijekovima.<\/p>\n

Crveni pigment poznat kao karmin ili karminska kiselina mo\u017ee se dobiti iz kukca koji se zovu cochineal (i pigment se ponekad naziva cochineal). Prema izvje\u0161\u0107u FoodNet-a, farmaceutska industrija koristi cochineal kako bi obojila pilule i masti.<\/p>\n

Postoje sukobljena mi\u0161ljenja o tome kako takvi sastojci \u2013 u vrlo malim koli\u010dinama \u2013 mogu utjecati na ljudsko zdravlje. Istra\u017eivanje provedeno od strane J.B. Greig u Food Standards Agency<\/em> u Londonu otkrilo je da cochineal mo\u017ee biti povezan s astmom. Me\u0111utim, Patel i Tatham za Discovery News<\/em> su rekli: \u201eNe postoje posebni zdravstveni problemi povezani s gutanjem bilo kojih od ovih (\u017eivotinjski ili od kukaca dobivenih) sastojaka.\u201d<\/p>\n

Neke masti sadr\u017ee sastojke dobivene iz proteina jajeta. Oni, kao i drugi sastojci, obi\u010dno mogu biti supstituirani sa spojevima iz drugih izvora. \u201eLijekove koje smo istra\u017eili u velikoj mjeri mogu biti napravljeni bez \u017eivotinjskih proizvoda\u201d, rekao je Patel. Dodao je da su \u010de\u0161\u0107e kori\u0161teni \u017eelatina i magnezijev stearat sada dobili i vegetarijanske kolege.<\/p>\n

\u017dlijezde ovaca proizvode lanolin koji se mo\u017ee se na\u0107i u mnogim lijekovima i mastima. Vegani ili vegetarijanci obi\u010dno poku\u0161avaju izbje\u0107i kori\u0161tenje takvih proizvoda \u017eivotinjskog podrijetla.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di ukazuju na to da vjere, kulture, ekonomski status, briga za okoli\u0161, nepodno\u0161ljivost odre\u0111ene hrane i osobne preferencije uvelike utje\u010du na to \u017eeli li osoba jesti razli\u010dite sastojke \u017eivotinjskog porijekla ili ne.<\/p>\n

Enzim lipaze mo\u017ee se izvesti iz janjadi. Lipaza u nekim lijekovima koristi lije\u010denju probavnih problema. PETA spominje da enzim mo\u017ee do\u0107i \u201eiz \u017eelu\u010danih i jezi\u010dnih \u017elijezda teladi, djece i janjadi.\u201d<\/p>\n

Ulje jetre morskog psa, skvalen, u nekim je cjepivima i proizvodima kao \u0161to su glukozamin (chondrontin).<\/p>\n

\u201eMnoge tvrtkt su multinacionalne tvrtke\u201d, rekao je Patel. Sastojci bazirani na morskim psima uglavnom dolaze iz Azije, gdje je nedavno prona\u0111ena klaonica morskih pasa u jugoisto\u010dnoj Kini. Organizacija \u201eWild Life Risk\u201d utvrdila je da tvornica obra\u0111uje oko 600 kitopsina i gorostasnih psina svake godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Postoji velika mogu\u0107nost da neki od lijekova koje imate kod ku\u0107e sadr\u017ee sastojke \u017eivotinjskog porijekla. Naj\u010de\u0161\u0107i sastojci \u017eivotinjskog porijekla koji se mogu na\u0107i u lijekovima, navedeni su u novoj studiji u \u010dasopisu British Medical Journal. To su laktoza (\u010desto izva\u0111ena iz kiselog kravljeg mlijeka), \u017eelatina (\u010desto potje\u010de od krava), magnezijev stearat, koji tako\u0111er mo\u017ee do\u0107i […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21022649,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[18039],"class_list":["post-21022606","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-lijekovi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022606","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022606"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022606\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21022649"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022606"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022606"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022606"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}