{"id":21022659,"date":"2019-11-19T20:05:00","date_gmt":"2019-11-19T19:05:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21022659"},"modified":"2020-10-15T14:46:35","modified_gmt":"2020-10-15T12:46:35","slug":"ljudi-se-linjaju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ljudi-se-linjaju\/","title":{"rendered":"I ljudi se \u201elinjaju\u201d"},"content":{"rendered":"
\"(Izvor:

(Izvor: prevention.com)<\/p><\/div>\n

Osobe koje \u017eive s ku\u0107nim ljubimcima vrlo dobro znaju kako se neki od njih linjaju u prolje\u0107e i jesen. Gubitak perja ili krzna mo\u017ee izgledati prili\u010dno neprivla\u010dno, no u kona\u010dnici taj proces vodi do novog, prekrasnog sloja koji \u0107e im pomo\u0107i u pre\u017eivljavanju zime ili pak u pronalasku partnera. Ispostavilo se kako se ljudi tako\u0111er \u201elinjaju\u201d, tj. u odre\u0111enom razdoblju gube vi\u0161e kose nego ina\u010de, a ubrzo zatim im narastu potpuno nove vlasi.<\/span><\/p>\n

Proces rasta traje vrlo kratko kada su u pitanju obrve ili pak trepavice, no zato rast kose mo\u017ee potrajati i nekoliko godina. Taj proces mo\u017ee trajati izme\u0111u dvije i \u0161est godina, \u0161to je razlog za\u0161to neki ljudi nikako ne mogu imati kosu du\u017eu od ramena, dok nekima ona pak mo\u017ee narasti skroz do dna le\u0111a.<\/p>\n

Nakon prvog rasta kose u ranom djetinjstvu folikuli kose vi\u0161e se ne sinkroniziraju, no pozitivna je \u010dinjenica \u0161to je kosa ve\u0107inu vremena ipak u anagenoj fazi, fazi kontinuiranog rasta. Tako\u0111er, postoje slu\u010dajevi u kojima se postotak kose u anagenoj fazi jo\u0161 i dodatno pove\u0107ao. Studija koja je, dodu\u0161e, prou\u010davala samo mu\u0161karce, i to isklju\u010divo bijelce, pokazala je da su oni me\u0111u njima koji su bili aktivni i mnogo vremena provodili na otvorenome, u anagenoj fazi imali 90% vi\u0161e folikula u rano prolje\u0107e, a do jeseni taj se broj smanjio na 80%. U jesen se tako\u0111er udvostru\u010dio i broj palih vlasi kose. Druga studija, koja je prou\u010davala \u017eene u New Yorku, pokazala je kako i \u017eenama, ba\u0161 kao i mu\u0161karcima, najvi\u0161e nove kose raste u prolje\u0107e, a najvi\u0161e kose opada u jesen. No, nije kosa jedina koja prolazi kroz te promjene, isti je slu\u010daj i kod mu\u0161karaca s bradom. Promotrimo li pak ostale dla\u010dice na tijelu, njihov rast najvi\u0161i je u studenome kada dobivamo oko 80% novih folikula, dok je u o\u017eujku i kolovozu samo oko 60% folikula bilo u anagenoj fazi.<\/p>\n

Mogu\u0107e je da gubimo dla\u010dice na tijelu kako bismo odr\u017eali tjelesnu temperaturu, premda su na\u0161e dla\u010dice prili\u010dno jadne u usporedbi sa \u017eivotinjama. No, ono \u0161to je jo\u0161 zanimljivije je da one, za razliku od kose, najvi\u0161e rastu upravo u jesen. Mo\u017eda na\u0161e tijelo poku\u0161ava uzgojiti impresivno krzno kako bismo i mi privukli potencijalne partnere? U dana\u0161nje vrijeme, kada se ve\u0107ina \u017eena (a sve \u010de\u0161\u0107e i mu\u0161karci) depilira \u2013 \u010disto sumnjamo. <\/span><\/p>\n

Izvor: io9<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Osobe koje \u017eive s ku\u0107nim ljubimcima vrlo dobro znaju kako se neki od njih linjaju u prolje\u0107e i jesen. Gubitak perja ili krzna mo\u017ee izgledati prili\u010dno neprivla\u010dno, no u kona\u010dnici taj proces vodi do novog, prekrasnog sloja koji \u0107e im pomo\u0107i u pre\u017eivljavanju zime ili pak u pronalasku partnera. Ispostavilo se kako se ljudi tako\u0111er […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21022667,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[17337],"class_list":["post-21022659","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-dlake"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022659","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022659"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022659\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21022667"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022659"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022659"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022659"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}