{"id":21022670,"date":"2019-11-24T22:01:00","date_gmt":"2019-11-24T21:01:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21022670"},"modified":"2021-03-27T11:23:59","modified_gmt":"2021-03-27T10:23:59","slug":"kako-bismo-izgledali-kad-bi-nam-obje-strane-lica-bile-jednake","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-bismo-izgledali-kad-bi-nam-obje-strane-lica-bile-jednake\/","title":{"rendered":"Kako bismo izgledali kad bi nam obje strane lica bile jednake?"},"content":{"rendered":"\n

Ka\u017ee se da svatko ima svoju \u201ebolju stranu\u201d i fotograf Alex John Beck odlu\u010dio je pokazati koja je to. Fotografirao je lica desetero ljudi i izradio simetri\u010dne slike koriste\u0107i prvo desnu stranu njihova lica, a potom lijevu. Dobivene slike potom je poslo\u017eio jedne do drugih kako bi se lak\u0161e usporedile i vidjele razlike. \u201eBio sam iskreno iznena\u0111en tom suptilnom, ali postoje\u0107om razlikom izme\u0111u obilje\u017eja svake strane na\u0161ih lica\u201d, izjavljuje Beck. U svoj projekt uklju\u010dio je mu\u0161karce i \u017eene razli\u010ditog porijekla i nazvao ga <\/span>\u201eObje na\u0161e strane<\/span>\u201d.<\/span><\/p>\n\n\n\n

\"40984\"
Foto: DailyMail<\/a><\/em> <\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Kad usporedimo slike lica ovog starijeg gospodina, vidljivo je da lijeva strana ima tanji vrat i made\u017ee na obrazima, ispod o\u010diju. Ali, kad gledamo desnu stranu lica, \u010dini nam se da je mu\u0161karac deblji i da ima vi\u0161e krvnih \u017eilica posvuda po licu.<\/p>\n\n\n\n

Beck zapa\u017ea da ve\u0107ina portretiranih ljudi pokazuju iznena\u0111enje, ali i nezadovoljstvo, kad vide fotografije svojeg lica i nastavlja: \u201eSudionici ovog projekta \u010desto su bili zaprepa\u0161teni kad su ugledali makar i najmanju razliku u izra\u017eavanju emocija izme\u0111u strana svojeg lica. Naprimjer, jedna strana redovito je pokazivala ve\u0107u usredoto\u010denost od druge. Dojam da je jedna strana lica ‘manje prisutna’ samo je izazvao zabrinutost otkrivanjem tog nedostatka potpune kontrole, dominacije nad jednostavnim izrazima svog lica.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Beck napominje da cilj ovog projekta nije veli\u010danje ljepote, ve\u0107 simetri\u010dnosti, te kako bismo izgledali da imamo savr\u0161eno simetri\u010dno lice. Simetri\u010dno lice nije uvijek i ljep\u0161e lice, pokazuju nam rezultati. Tako\u0111er, nije pokazao stvarni izgled lica ljudi koje je fotografirao. \u201eTo sam u\u010dinio zato \u0161to mi cilj nije bio prikazivanje razli\u010ditosti od stvarnosti, ve\u0107 prikazivanje druga\u010dije vizije stvarnosti. Kada bismo prikazali sliku lica kakvo ono zaista jest, svi bi ga uzeli kao mjerilo prema kojem bi tra\u017eili razlike i umjesto da uspore\u0111uju rezultate me\u0111usobno, uspore\u0111ivali bi rezultate sa stvarnim licem, poku\u0161avaju\u0107i uo\u010diti razlike.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Prema Samu Keanu lijeva strana lica ekspresivnija je od desne jer ju kontrolira dio mozga zadu\u017een za emocije. Naprimjer, lijeva strana mozga kontrolira jezik, a desna spacijalni svijet i prepoznavanje lica. Desna strana mozga kontrolira lijevu stranu \u010ditavog tijela, pa je prema tome \u010ditava lijeva strana tijela, a ne samo lice, ekspresivnija. Kean zaklju\u010duje: \u201eSmatramo da smo svjesni ve\u0107ine radnji i malo je uznemiruju\u0107e vidjeti ove razlike kojih dosad nismo bili ni svjesni.\u201d<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ka\u017ee se da svatko ima svoju \u201ebolju stranu\u201d i fotograf Alex John Beck odlu\u010dio je pokazati koja je to. Fotografirao je lica desetero ljudi i izradio simetri\u010dne slike koriste\u0107i prvo desnu stranu njihova lica, a potom lijevu. Dobivene slike potom je poslo\u017eio jedne do drugih kako bi se lak\u0161e usporedile i vidjele razlike. \u201eBio sam […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21022701,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[18239,21024],"class_list":["post-21022670","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-lice","tag-simetrija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022670","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022670"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022670\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21022701"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022670"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022670"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022670"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}