{"id":21022671,"date":"2023-08-28T14:41:00","date_gmt":"2023-08-28T12:41:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21022671"},"modified":"2023-08-28T15:41:50","modified_gmt":"2023-08-28T13:41:50","slug":"velika-carstva-trgovina-robovima-ostavili-trag-na-nasem-genomu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/velika-carstva-trgovina-robovima-ostavili-trag-na-nasem-genomu\/","title":{"rendered":"Velika carstva i trgovina robljem ostavili trag na na\u0161em genomu"},"content":{"rendered":"\n

Va\u017ena poglavlja na\u0161e povijesti, poput uspona i pada Mongolskog carstva, ostavljaju neizbrisiv trag na na\u0161im genima. Istra\u017eivanja gena suvremenih ljudi pokazuje nam kako su se na\u0161i preci mije\u0161ali zadnjih 4000 godina i povezuje ta mije\u0161anja s pojavljivanjem velikih carstava.<\/span><\/p>\n\n\n\n

Gerret Hellenthal sa Sveu\u010dili\u0161ta London istaknuo je utjecaje povijesnih migracija i invazija na na\u0161u DNK. Identificirao je utjecaj dobro poznatog razdoblja mije\u0161anja razli\u010ditih populacija za vrijeme trgovine robljem (npr. arapska trgovina robljem), te prona\u0161ao i tragove nepoznatih razdoblja mije\u0161anja populacija koje se povijesno nikad nisu susretale (kao mogu\u0107i odgovor navodi se da ta interesantna populacija predstavlja potomke vojske Aleksandra Velikog).<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Foto: Shutterstock<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Ako je povijest zabilje\u017eila da se se neke populacije ljudi susrele i mije\u0161ale, geneti\u010dari mogu iz gena njihovih potomaka i\u0161\u010ditati kad se to mije\u0161anje dogodilo i koje su sve populacije nastale kao posljedica tog mije\u0161anja. \u201eNo, metode koje su se koristile manjkave su jer se oslanja na povijesne zapise koji su \u010desto, blago re\u010deno, nepotpuni\u201d, ka\u017ee Hellenthal, koji je razvio novu metodu. Ona samostalno odre\u0111uje vrijeme mije\u0161anja i susretanja odre\u0111enih populacija. \u201ePoku\u0161ali smo razviti objektivan na\u010din \u010ditanja DNK<\/a> bez ikakve povijesne podloge\u201d, nastavlja Hellenthal.<\/p>\n\n\n\n

Hellenthal je pro\u010de\u0161ljao DNK sekvence 1490 ljudi iz 95 razli\u010ditih populacija diljem svijeta. Potom je identificirao koju koli\u010dinu DNK ljudi jedne populacije imaju zajedni\u010dku s ljudima iz druge populacije. \u0160to vi\u0161e zajedni\u010dkih komada imaju, to su me\u0111usobno vi\u0161e povezani, a \u0161to su ti zajedni\u010dki komadi du\u017ei, to su se bli\u017ee u pro\u0161losti preci tih skupina pomije\u0161ali.<\/p>\n\n\n\n

Genetika potvr\u0111uje da su silovanja i plja\u010dke D\u017eingis-kana i njegove mongolske vojske ostavili genetski otisak diljem Azije. Djeli\u0107i mongolske DNK mogu se prona\u0107i u 6 populacija od sjeveroisto\u010dne Azije, pa sve do Turske. Ti su geni ste\u010deni izme\u0111u 1250. i 1300. godine, kad je Mongolsko carstvo zauzimalo ve\u0107inu Azije i po\u010delo prodor u Europu.<\/p>\n\n\n\n

Arapska trgovina robljem, koja se odvijala izme\u0111u 650. i 1900. godine, tako\u0111er je ostavila traga na genima i to \u010dak 17 populacija koje \u017eive na sjeveru Afrike, Mediteranu i Perzijskom zaljevu. Sve ove populacije nose gene porobljenih populacija subsaharske Afrike. \u0160tovi\u0161e, Mediteranci dijele vi\u0161e DNK sa zapadnom Afrikom, a populacije Perzijskog zaljeva dijele vi\u0161e DNK s isto\u010dnom Afrikom. Povjesni\u010dari smatraju da se ova poklapanja podudaraju s glavnim rutama trgovine robljem.<\/p>\n\n\n\n

Neke genetske mje\u0161avine su misterioznije. Istra\u017eiva\u010di su prona\u0161li genetsku oznaku kod Tu populacije u modernoj Kini koja je nastala oko 1200. godine i morala je potjecati od europske populacije sli\u010dne modernim Grcima. Hellenthal smatra da je ta oznaka rezultat putovanja europskih trgovaca Putem svile.<\/p>\n\n\n\n

Najstarije mije\u0161anje koje je tim identificirao prona\u0111eno je kod populacije Kala\u0161a koji \u017eive u planinama sjeverozapadnog Pakistana. Izgleda da su se pomije\u0161ali s jo\u0161 nepoznatom populacijom sli\u010dnom ljudima iz sjeverozapadne Europe i zapadne Azije. To otkri\u0107e jednim dijelom potvr\u0111uje njegovano vjerovanje koje se prenosilo s koljena na koljeno \u2013<\/span> naime, Kala\u0161i vjeruju da su potomci vojske Aleksandra Velikog.<\/p>\n\n\n\n

\u201eDNK oznake i datum ne odbijaju tu mogu\u0107nost, ali naravno postoje i druge\u201d, zavr\u0161ava Hellenthal.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: NewScientist<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Va\u017ena poglavlja na\u0161e povijesti, poput uspona i pada Mongolskog carstva, ostavljaju neizbrisiv trag na na\u0161im genima. Istra\u017eivanja gena suvremenih ljudi pokazuje nam kako su se na\u0161i preci mije\u0161ali zadnjih 4000 godina i povezuje ta mije\u0161anja s pojavljivanjem velikih carstava. Gerret Hellenthal sa Sveu\u010dili\u0161ta London istaknuo je utjecaje povijesnih migracija i invazija na na\u0161u DNK. Identificirao […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21067592,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[18261,18525,17036,17986,23470,23469],"class_list":["post-21022671","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-dzingis-kan","tag-genetika","tag-geni","tag-genom","tag-roblje","tag-robovi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022671","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022671"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022671\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067593,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022671\/revisions\/21067593"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067592"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022671"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022671"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022671"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}