{"id":21022676,"date":"2014-02-24T17:59:19","date_gmt":"2014-02-24T16:59:19","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21022676"},"modified":"2016-10-27T23:35:58","modified_gmt":"2016-10-27T21:35:58","slug":"mijesanje-neandertalaca-ljudi-dovelo-svjetlije-koze-neplodnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/mijesanje-neandertalaca-ljudi-dovelo-svjetlije-koze-neplodnosti\/","title":{"rendered":"Mije\u0161anje neandertalaca i ljudi dovelo do svjetlije ko\u017ee i neplodnosti"},"content":{"rendered":"

Zapravo je iznena\u0111uju\u0107e \u0161to malo mije\u0161anja mo\u017ee uzrokovati. Seksualni odnosi izme\u0111u ljudi i neandertalaca oblikovali su mnoge zna\u010dajke dana\u0161njeg \u010dovjeka, poput izgleda i podlo\u017enosti bolesti. Ali, genetsko naslije\u0111e neandertalaca isti\u010de koliko smo zapravo druga\u010diji od srodnih nam neandertalaca.<\/span><\/p>\n

\"(Izvor:

(Izvor: Focus.de)<\/p><\/div>\n

Neandertalci su \u017eivjeli otprilike prije 200 000 do 30 000 godina. Na\u0161a vrsta, znana kao moderni \u010dovjek, dospjela je u Euroaziju prije otprilike 65 000 godina i prema tome su ove dvije vrste imale dovoljno vremena za susret. 2010. godine geneti\u010dari su otkrili da su moderni ljudi i neandertalci zapravo bili bliski susjedi. Sekvencionirali su neandertalski genom i otkrili da nosi gene koji se tako\u0111er pojavljuju u genomima ljudi europskog i azijskog porijekla, te time dokazali da se na\u0161a vrsta sigurno mije\u0161ala s neandertalcima.<\/p>\n

Danas su znanstvenici prou\u010davanjem neandertalskih gena kod ljudi koji danas \u017eive, po\u010deli shva\u0107ati kako je to mije\u0161anje utjecalo na na\u0161u vrstu. U novom istra\u017eivanju u kojem se analizira 1000 ljudskih genoma Sriram Sankararaman i David Reich s Harvarda otkrili su da je neandertalska DNK naj\u010de\u0161\u0107a u regijama genoma koji imaju najve\u0107u genetsku varijabilnost i \u010dime su postali glavne mete za prirodnu selekciju. Iako neandertalska DNK \u010dini samo 1,6-1,8% euroazijskog genoma, njezin je utjecaj znatno ve\u0107i.<\/p>\n

Joshua Akeg i Ben Vernot sa Sveu\u010dili\u0161ta Washington analizirali su neandertalsku DNK u jo\u0161 665 ljudi (to istra\u017eivanje i istra\u017eivanje Harvarda otkrili su \u017eari\u0161te neandertalskog naslje\u0111a u genima povezanim s keratinom \u2013<\/span> vlaknastim proteinom koji se nalazi u na\u0161oj ko\u017ei, kosi i noktima.<\/p>\n

Jedan od gena, BNC2, utje\u010de na pigmentaciju ko\u017ee. Prema tome, neandertalci su dijelom zaslu\u017eni za blje\u0111u ko\u017eu Euroazijaca. Svijetla ko\u017ea predstavlja prednost na vi\u0161oj nadmorskoj visini jer prikuplja vi\u0161e vitamina D iz sun\u010deve svjetlosti, pa je mogu\u0107e da su neandertalci pomogli ljudima da se prilagode \u017eivotu izvan Afrike.<\/p>\n

Ako je tako, adaptacija je trajala tisu\u0107ama godina prije nego se pro\u0161irila na ve\u0107u populaciju modernih ljudi. Tre\u0107e istra\u017eivanje opisuje DNK analizu jedne osobe koja je \u017eivjela u Europi kamenog doba prije otprilike 7000 godina (otprilike 40 000 godina poslije ikakvog mije\u0161anja s neandertalcima). No, geni te osobe pokazuju da je ko\u017ea te osobe bila tamna. Mogu\u0107e je da je neandertalski keratin utjecao na kosu ranih Europljana (a ne ko\u017eu) tako da je o\u010dvrsnula vlas kose.<\/p>\n

Ne nose svi neandertalske gene dobrobiti. Sankararaman i Reich otkrili su da na\u0161e neandertalsko naslije\u0111e uklju\u010duje nekoliko gena zbog kojih smo podlo\u017eniji bolestima poput dijabetesa tipa 2, lupusa i Kronove bolesti.<\/p>\n

\u010cini se da neki geni vode i do problema s plodnosti. Npr. Sankararaman je otkrio da je X kromosom gotovo li\u0161en neandertalske DNK. Iz toga zaklju\u010dujemo da je ve\u0107ina neandertalske DNK koja se namotavala na X kromosom uzrokovala smanjenu plodnost nosioca \u2013<\/span> uobi\u010dajena posljedica kad se povezane, ali razli\u010dite vrste mije\u0161aju (poput mula ili mazgi \u2013<\/span> iako su magarci i konji povezane vrste, ipak nisu dovoljno srodni da bi njihovi potomci bili plodni). No, taj gen brzo je nestao iz ljudskog genetskog bazena. \u201eNeandertalski alternativni oblici gena jednostavno su isprani\u201d, ka\u017ee Sankararaman.<\/p>\n

\u201eOvo definitivno dokazuje da su moderni ljudi i neandertalci pripadnici zaista druga\u010dijih vrsta\u201d, ka\u017ee Fred Spoor s Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck u Leipzigu u Njema\u010dkoj, koji nije sudjelovao u nijednom od ova tri istra\u017eivanja.<\/p>\n

Genetski dokazi to potkrepljuju. Neandertalska DNK nasumi\u010dno je raspodijeljena kroz ljudski genom, a ne pravilno pomije\u0161ana s ljudskom DNK. To dokazuje da se je mije\u0161anje doga\u0111alo jako rijetko. Sankararaman procjenjuje da se dogodilo samo 4 puta. \u201eNo, ta relativno rijetka mije\u0161anja o\u010dito predstavljaju va\u017ean doga\u0111aj u povijesti neafri\u010dkih naroda\u201d, zaklju\u010duje Reich.<\/p>\n

Izvor: NewScientist<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zapravo je iznena\u0111uju\u0107e \u0161to malo mije\u0161anja mo\u017ee uzrokovati. Seksualni odnosi izme\u0111u ljudi i neandertalaca oblikovali su mnoge zna\u010dajke dana\u0161njeg \u010dovjeka, poput izgleda i podlo\u017enosti bolesti. Ali, genetsko naslije\u0111e neandertalaca isti\u010de koliko smo zapravo druga\u010diji od srodnih nam neandertalaca. Neandertalci su \u017eivjeli otprilike prije 200 000 do 30 000 godina. Na\u0161a vrsta, znana kao moderni \u010dovjek, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21022689,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16347],"tags":[16605,16468,18044],"class_list":["post-21022676","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genetika","tag-koza","tag-neandertalac","tag-neplodnost"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022676","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022676"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022676\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21022689"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022676"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022676"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022676"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}