{"id":21022724,"date":"2019-11-09T17:28:00","date_gmt":"2019-11-09T16:28:00","guid":{"rendered":"http:\/\/znanost.geek.hr\/?p=21022724"},"modified":"2020-10-15T14:46:38","modified_gmt":"2020-10-15T12:46:38","slug":"izumljeno-posude-koje-ne-morate-prati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/izumljeno-posude-koje-ne-morate-prati\/","title":{"rendered":"Izumljeno posu\u0111e koje ne morate prati"},"content":{"rendered":"<div id=\"attachment_21022743\" style=\"width: 730px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-21022743\" class=\"size-large wp-image-21022743\" alt=\"(Credit: Tomorrow Machines)\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/03\/498408-720x540.jpg\" width=\"720\" height=\"540\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/03\/498408-720x540.jpg 720w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/03\/498408-300x225.jpg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/03\/498408.jpg 800w\" sizes=\"(max-width: 720px) 100vw, 720px\" \/><p id=\"caption-attachment-21022743\" class=\"wp-caption-text\">(Credit: Tomorrow Machines)<\/p><\/div>\n<p style=\"text-align: justify\"><span style=\"line-height: 1.5em\">Svako od nas barem se jednom susreo s masom prljavog posu\u0111a, pogotovo nakon neke zabave. Nagomilani tanjuri, zdjele i drugi pribor za hranu \u010desto zna biti povod za sva\u0111u izme\u0111u supru\u017enika ili cimera. Kada bi barem postojao na\u010din da se posu\u0111e nikada ni ne zaprlja.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Vjerovali ili ne, znanost radi i na tome. Posljednji pokazatelj da su istra\u017eiva\u010di na dobrom putu je set tanjura i zdjele premazan s posebnim \u201esamo\u010di\u0161\u0107e\u0107im\u201d slojem koji ih \u010dini neprobojnim za prljav\u0161tinu i teku\u0107ine. \u0160ve\u0111anke Hanna Billqvist i Anna Glans\u00e9n, dizajnerice ovog intrigantnog koncepta, razvile su prototipe u suradnji s tvrtkom <i>Innventia<\/i>, koja se bavi istra\u017eivanjem prirodnih materijala, i Kraljevskom akademijom za tehnologiju \u2013 KHT.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Inovativni pribor za jelo sastoji se od posebnog dodatka, poznatog kao <i>nanoceluloza<\/i>, koji nije samo lagan i savitljiv, ve\u0107 i dovoljno jak da podnese slu\u010dajno ispadanje tanjura iz ruku. \u0160tovi\u0161e, ja\u010dina ovog \u010dudesnog materijala sli\u010dna je onoj od kevlara, umjetnog vlakna koji se koristi u izradi neprobojnih prsluka i ostalih materijala otpornih na udare. Oblikovanje ovog materijala u upotrebljiv pribor za jelo uklju\u010duje proizvodnju fleksibilne plo\u010de koja se uporabom toplinskog pritiska mo\u017ee oblikovati u \u017eeljni kalup.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Svojstva samo\u010di\u0161\u0107enja dodana su kroz kori\u0161tenje jakog hidrofobnog premaza kojeg Glans\u00e9n&nbsp;opisuje kao potpuno prirodan i napravljen tako da opona\u0161a sposobnost odbijanja vode kakvu ima list lotusa. Povr\u0161ina se smatra hidrofobnom kada odbija teku\u0107ine pod visokim \u201ekutom dodira\u201d (175 \u00b0C). \u0160to je vi\u0161i kut dodira, to bolje voda klizi s povr\u0161ine. Takva se povr\u0161ina, primjerice, mo\u017ee prona\u0107i na krilima leptira. Iako Glans\u00e9n&nbsp;nije \u017eeljela i\u0107i u detalje kako vodootporni premaz funkcionira, Billqvist&nbsp;je otkrila neke detalje dizajnerskom blogu <i>Dezeen<\/i>.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">\u201eKTH koriste proces zvan &#8216;ubrzano \u0161irenje superkriti\u010dnih otopina&#8217;, odnosno RESS, kako bi napravili povr\u0161inu hidrofobnom\u201d, rekla je Billqvist. \u201eVosak se otapa u uglji\u010dni dioksid na visokoj temperaturi i tlaku i zatim se nanosi sprejem na povr\u0161inu.\u201d<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">No, upotreba hidrofobne tehnologije blizu jestivih dobara uvijek je predstavljala problem. Tako su primjerice postavljana pitanja javne sigurnosti kod kori\u0161tenja Teflona, neprilanjaju\u0107eg premaza kojeg je odobrila FDA (Food and Drug Administration) za uporabu kod kuhanja hrane kada su otkriveni dokazi da perfluorooktanska kiselina, glavni kemijski agens u procesuiranju teflona, mo\u017ee biti povezana s pove\u0107anim rizikom dobivanja raka i uro\u0111enih defekata u istra\u017eivanjima na \u017eivotinjama. Na slu\u017ebenim stranicama proizvo\u0111a\u010da teflona je objavljeno kako je premaz stabilan i netoksi\u010dan na temperaturama do 260 \u00b0C. Istra\u017eivanje javne sigurnosti napravljene 2006. godine od strane Agencije za za\u0161titu okoli\u0161a pokazalo je da je te\u0161ko da je perfluorooktanska kiselina ili PFOA opasna za ljude, no odre\u0111eni dio kiseline ispu\u0161ta se u atmosferu kao nusprodukt proizvodnje teflona.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">\u201eVeza izme\u0111u pribora za jelo od teflona i raka je sasvim druga pri\u010da\u201d, ka\u017ee Robert Wolke, profesor kemije na Sveu\u010dili\u0161tu u Pittsburghu. \u201eU kona\u010dnom proizvodu od teflona, tj. priboru, ne postoji ta kiselina, tako da ne postoji ni rizik od raka kod onih ljudi koji koriste pribor od teflona.\u201d<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"LiquiGlide Ketchup Bottle\" width=\"880\" height=\"495\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/djwahGRi5iE?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Tako\u0111er postoje ohrabruju\u0107i pokazatelji da \u0107e kasnije u ovoj godini biti predstavljeno i drugo, prehrambeno sigurno, hidrofobno posu\u0111e. 2012. godine tim istra\u017eiva\u010da na MITu izumio je <i>LiquiGlide<\/i> \u2013 netoksi\u010dan, hidrofoban premaz koji bi omogu\u0107io potpuno pra\u017enjenje boca od raznih umaka (npr. ke\u010dap). Nedavno izvje\u0161\u0107e pokazalo je da razvija\u010di ove tehnologije rade razne testove kako bi osigurali da u potpunosti zadovoljavaju standarde sigurnosti i zdravlja koje zahtjeva FDA kod upotrebe s hranom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Glans\u00e9n&nbsp;ka\u017ee da su samo\u010di\u0161\u0107e\u0107i tanjur i zdjela ne samo sigurni, nego i da funkcioniraju to\u010dno onako kako se reklamira, s vodom i s hranom pe\u010denom na ulju. Kako biste ih o\u010distili, samo ih okrenite sa strane ili naopako iznad sudopera. \u201ePostoje proizvodi na tr\u017ei\u0161tu s hidrofobnim premazima, ali ih se ne mo\u017ee koristiti u dodiru s hranom, i izra\u0111eni su od drugih kemikalija\u201d, ka\u017ee Glans\u00e9n. \u201eOva nova tehnika bazira se na prirodnim materijalima.\u201d<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Makar je projekt jo\u0161 u za\u010decima, radi se na njemu kao na dugoro\u010dnom projektu kako bi osigurali dugotrajnost posu\u0111a.<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.smithsonianmag.com\/ist\/?next=\/innovation\/this-self-cleaning-plate-may-mean-youll-never-have-to-do-the-dishes-180948284\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">SmithsonianMag<\/a><\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svako od nas barem se jednom susreo s masom prljavog posu\u0111a, pogotovo nakon neke zabave. Nagomilani tanjuri, zdjele i drugi pribor za hranu \u010desto zna biti povod za sva\u0111u izme\u0111u supru\u017enika ili cimera. Kada bi barem postojao na\u010din da se posu\u0111e nikada ni ne zaprlja. Vjerovali ili ne, znanost radi i na tome. Posljednji pokazatelj [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21022743,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16365],"tags":[],"class_list":["post-21022724","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nanotehnologija"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022724","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022724"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022724\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21022743"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022724"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022724"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022724"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}