Vi\u0161e od 30 godina je pro\u0161lo otkako se u reaktoru 4 nuklearne elektrane dogodila eksplozija koja je dovela do nuklearne katastrofe \u010dije se posljedice osje\u0107aju i danas. Dok tek nekolicina ljudi \u017eivi u zabranjenoj zoni oko podru\u010dja biv\u0161e elektrane, biljke i \u017eivotinje pokazuju znakove visoke radijacije.<\/p>\n\n\n\n
“Crvena \u0161uma” – borova \u0161uma stradala od radijacije u \u010cernobilu. (Photo: T.A.Mousseau & A.P. M\u00f8ller )<\/p>\n\n\n\n
Tako primjerice ptice oko \u010cernobila imaju znatno manje mozgove od onih koje \u017eive u nekontaminiranim podru\u010djima, stabla rastu sporije, a to podru\u010dje nastanjuje manje paukova, p\u010dela, leptira i skakavaca.<\/p>\n\n\n\n
Studija objavljena u \u010dasopisu Oecologia<\/em> pokazala je da je posrijedi ne\u0161to jo\u0161 vi\u0161e zabrinjavaju\u0107e. Naime, radijacija je utjecala i na mikroorganizme, gljivice i neke vrste insekata koji su zaslu\u017eni za proces truljenja. Ovi su organizmi odgovorni za klju\u010dnu fazu svakog ekosustava \u2013 recikliranje organskih materijala natrag u tlo. Autori studije smatraju kako nefunkcioniranje ovakvog osnovnog procesa poput truljenja mo\u017ee imati zabrinjavaju\u0107e posljedice na \u010ditav ekosustav.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na nesvakida\u0161nje rezultate istra\u017eivanja na koje su nailazili tijekom analize ovog podru\u010dja, tim stru\u010dnjaka odlu\u010dio je istra\u017eiti ovo pitanje. \u201ePodru\u010dje \u010cernobila istra\u017eujemo od 1991. godine i od onda primje\u0107ujemo nakupljanje velike koli\u010dine otpada. Osim toga, mrtva stabla u Crvenoj \u0161umi, poznatoj po tome \u0161to su svi borovi nedugo nakon nesre\u0107e poprimili crvenkastu boju, se ne raspadaju.<\/p>\n\n\n\n \u201eOsim nekoliko mrava na njima, mrtva debla bila su netaknuta kad smo ih prvi put vidjeli\u201c, rekao je biolog sa Sveu\u010dili\u0161ta u Ju\u017enoj Carolini i glavni autor studije, Timothy Mousseau. \u201eTo mi je bilo prili\u010dno \u010dudno jer tamo odakle ja dolazim, stablo koje sru\u0161eno le\u017ei na zemlji deset godina gotovo da je skroz istrunulo.\u201c<\/p>\n\n\n\n Kako bi provjerili \u0161to je uzrok tom nakupljanju mrtvog li\u0161\u0107a i skamenjenom izgledu borova, Mousseau i njegov tim proveli su nekoliko eksperimenata. Kad su mjerili debljinu sloja mrtvog li\u0161\u0107a u razli\u010ditim podru\u010djima zabranjene zone, otkrili su kako je sloj dva ili tri puta deblji na podru\u010djima koja su bli\u017ea mjestu gdje se eksplozija dogodila. No kako to nije bilo dovoljno da doka\u017eu da je radijacija odgovorna za razliku u koli\u010dini nakupljenog li\u0161\u0107a, tim znanstvenika proveo je drugi eksperiment.<\/p>\n\n\n\n Napravili su 600 mre\u017eastih vre\u0107ica koje su napunili li\u0161\u0107em \u010detiriju vrsta biljaka s nekontaminiranog podru\u010dja. U vre\u0107icama u po\u010detku nije bilo insekata. Zatim su pola vre\u0107ica oblo\u017eili \u017eenskim najlonkama kako bi sprije\u010dili da insekti u\u0111u u njih, dok su u drugu polovicu vre\u0107ica insekti mogli neometano u\u0107i.<\/p>\n\n\n\n Vre\u0107ice su postavili na razli\u010dite lokacije s obzirom na razinu radijacije, uklju\u010duju\u0107i i mjesto koje nije kontaminirano. Ostavili su vre\u0107ice i \u010dekali gotovo godinu dana \u2013 vrijeme dovoljno da mikroorganizmi, gljivice i insekti razgrade organski materijal. Vre\u0107ice oblo\u017eene najlonkama trebale su poslu\u017eiti znanstvenicima da provjere tko je najve\u0107im dijelom odgovoran za proces raspadanja \u2013 mikroorganizmi ili kukci.<\/p>\n\n\n\n U podru\u010djima u kojima nije bilo radijacije, 70 do 90 posto li\u0161\u0107a razgradilo se u godinu dana, no tamo gdje je bilo radijacije, li\u0161\u0107e je zadr\u017ealo 60% svoje te\u017eine. U usporedbi mre\u017eastih vre\u0107ica i onih oblo\u017eenih najlonkama, istra\u017eiva\u010di su otkrili da insekti imaju odre\u0111enu ulogu u razgradnji organskih materijala, no mikroorganizmi i gljivice igraju mnogo va\u017eniju ulogu. Zbog velikog broja vre\u0107ica i \u0161irine podru\u010dja na koje su postavljene, istra\u017eiva\u010di su mogli isklju\u010diti vanjske faktore koji utje\u010du na razgradnju poput vla\u017enosti, temperature te vrste \u0161ume i tla kako ni\u0161ta drugo osim radijacije ne bi utjecalo na razgradnju li\u0161\u0107a.<\/p>\n\n\n\n \u201eRezultat ovog eksperimenta pokazuje kako radijacija onemogu\u0107ava mikroorganizme u razgradnji sloja otpalog li\u0161\u0107a na tlu\u201c, smatra Mousseau. \u201eTo zna\u010di da se hranjivi sastojci ne vra\u0107aju u tlo, a to mo\u017ee biti jedan od uzroka sporijeg rasta stabala u okolici \u010cernobila.\u201c<\/p>\n\n\n\n Druge studije pokazale su da podru\u010dju oko \u010cernobila prijeti po\u017ear, a sloj otpalog li\u0161\u0107a koji se nakuplja ve\u0107 27 godina je dobro gorivo za veliki po\u017ear koji bi se mogao dogoditi. Ovakav scenarij mnogo je vi\u0161e od ekolo\u0161ke katastrofe \u2013 po\u017ear mo\u017ee prenijeti radioaktivne \u010destice izvan zabranjene zone.<\/p>\n\n\n\n Na\u017ealost, zasad ne postoji u\u010dinkovito rje\u0161enje za ovaj problem. Jedino \u0161to se mo\u017ee u\u010diniti jest dr\u017eati na oku ovo podru\u010dje i brzo ugasiti po\u017eare koji bi mogli izbiti. Za to vrijeme, Mousseauov tim sura\u0111uje s timom japanskih znanstvenika kako bi provjerili je li podru\u010dje oko Fukushime tako\u0111er ekolo\u0161ki mrtva zona poput ove.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Vi\u0161e od 30 godina je pro\u0161lo otkako se u reaktoru 4 nuklearne elektrane dogodila eksplozija koja je dovela do nuklearne katastrofe \u010dije se posljedice osje\u0107aju i danas. Dok tek nekolicina ljudi \u017eivi u zabranjenoj zoni oko podru\u010dja biv\u0161e elektrane, biljke i \u017eivotinje pokazuju znakove visoke radijacije. “Crvena \u0161uma” – borova \u0161uma stradala od radijacije u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052290,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[18048,17407,17785],"class_list":["post-21022785","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-cernobil","tag-radijacija","tag-suma"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022785","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21022785"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21022785\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052290"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21022785"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21022785"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21022785"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}