![\"984084\"](\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2014\/03\/984084.jpg\")
<\/p>\nStudija slu\u010daja u Kambod\u017ei otkriva da ljudi koji danas boluju od dijabetesa imaju roditelje koji su bili izlo\u017eeni gladi 1970 – tih godina pro\u0161log stolje\u0107a.<\/p>\n
<\/p>\n
Mnogo Kambod\u017eanaca boluje od dijabetesa u odrasloj dobi i to u gotovo nevjerojatnom broju. “U svakom selu kroz koje pro\u0111ete, mo\u017eete vidjeti oboljele od dijabetesa,” ka\u017ee endokrinolog Lim Keuky. “Kad taj nevjerojatan slu\u010daj spomenem u razvijenim zemljama, ka\u017eu mi da la\u017ee. A ne la\u017eem.”<\/p>\n
Kambod\u017eanci obolijevaju od dijabetesa tipa 2 u svojim kasnim tridesetim godinama. Za usporedbu, prosje\u010dna dob u kojoj se dijagnosticira dijabetes u SAD – u su 54 godine. Naravno, Kambod\u017eanci sada jedu vi\u0161e i pravilnije, te manje fizi\u010dki rade nego u pro\u0161lim desetlje\u0107ima. Ali, to nije dovoljno dobar razlog za obja\u0161njavanje ove neobi\u010dne u\u010destalosti obolijevanja\u00a0od dijabetesa. Ne\u0161to drugo je uzrok tome.<\/p>\n
Ova nova generacija dijabeti\u010dara za\u010deta je i ro\u0111ena tijekom vladavine Crvenih Kmera, izme\u0111u 1975. i 1979. Znanstvenici smatraju da je njihovo prenatalno izlaganje gladovanju (preko majki koje su bile gotovo nasmrt izgladnjene) utjecalo na obolijevanje\u00a0od dijabetesa u odrasloj dobi. Tako\u0111er, \u010dini se da je mogu\u0107e da u ovom slu\u010daju postoji epigenetski efekt. To zna\u010di da je prenatalno gladovanje fetusa promijenilo njegovu DNK, i to tako da te preinake mogu naslijediti i njegovi potomci. Rebecca Painter izjavljuje: “Istra\u017eivanja na \u017eivotinjama pokazala su zaista zabrinjavaju\u0107u mogu\u0107nost da je u pitanju multigeneracijski efekt.”<\/p>\n
Znanstveno, ovo je vrlo zanimljivo. Ne postoje mnoga istra\u017eivanja o epigenetici\u00a0populacija koja je postala aktualna tek unazad desetak godina. Mo\u017ee li “generacija Crvenih Kmera” biti jo\u0161 jedan primjer? Ako je tako, kambod\u017eanski lije\u010dnici mogu o\u010dekivati zdravstvene probleme ne samo u ovoj generaciji, nego i u sljede\u0107im generacijama tako\u0111er.<\/p>\n
Epigenetika\u00a0opisuje modifikacije ljudske DNK koje ne utje\u010du na sekvencu DNK. Fizi\u010dki, epigenetske promjene se doimaju kao male kemijske dekoracije na ljudskim genima. Ne\u0161to poput kemijskih mjehuri\u0107a ili \u0161ljokica. Prija\u0161nja istra\u017eivanja su ve\u0107 dokazala da gladovanje mo\u017ee biti uzrokom promjena u ljudskom genomu.<\/p>\n
Biolozi su isprva mislili da bez obzira koji se okolinski \u010dinitelj okomi na ljude, DNK koja se prenosi na potomke ostaje nepromijenjena. Me\u0111utim, nedavno su znanstvenici otkrili da su neke epigenetske dekoracije nasljedne\u00a0isto kao i DNK. To zna\u010di da gladovanje Kambod\u017eanaca 1970 – tih mo\u017ee imati utjecaja na zdravlje njihove unu\u010dadi.<\/p>\n
Paiter\u00a0je analizirao jedan klasi\u010dan slu\u010daj epigenetike – tzv. Nizozemsku zimu gladi. Tijekom Nizozemske zime gladi nacisti su blokirali opskrbu hranom u zapadnoj Nizozemskoj i Nizozemci su bili izlo\u017eeni ekstremnoj gladi. Znanstvenici su kasnije otkrili da ne samo da su djeca ro\u0111ena u to vrijeme bila manja od svoje bra\u0107e ili sestara ro\u0111enih prije ili poslije Nizozemske zime gladi, ve\u0107 su i njihova djeca bila isto manja pri porodu. Nacisti\u010dka blokada utjecala je na dvije generacije Nizozemaca.<\/p>\n
Nije spomenuto jesu li lije\u010dnici uo\u010dili bilo kakve zdravstvene probleme djece za\u010dete u vrijeme re\u017eima Crvenih Kmera. Mo\u017eda nisu jo\u0161 dovoljno stara da bi se uo\u010dila razlika. No, ovaj bi slu\u010daj valjalo dr\u017eati na oku i to ne samo kambod\u017eanski lije\u010dnici, ve\u0107 i znanstvenici diljem svijeta, koji bi mogli uo\u010diti sli\u010dan uzorak negdje drugdje.<\/p>\n